Eyšing sįlar

Skiln­ing­ur eša tślk­un Frans pįfa er mun mannśšlegri og nś­tķma­legri. Hann tel­ur hins veg­ar aš žeir sem sżna enga išrun muni hverfa eša eyšast, žannig aš eng­inn er stadd­ur ķ hel­vķti. Sį sem er trś­laus og neit­ar aš išrast hlżt­ur aš telja eyšingu betri kost en aš brenna ķ hel­vķti aš ei­lķfu.

Žetta segir Sigurgķsli Skślason, sįlfręšingur, ķ afar fróšlegri og vel skrifašri grein ķ Moggann 31.5.23. Ķ henni rekur hann vištal Eugenio Scalfari viš Frans pįfa. Sį fyrrnefndi var įhrifamikill ķtalskur blašamašur og śtgefandi. Žann sķšarnefnda žarf ekki aš kynna. Įhugavert er aš velta ofangreindum oršum fyrir sér og jafnvel halda lengra ķ vangaveltunum.

Pęlingin sem ofangreind tilvitnun vekur ķ huga mķnum er flókin en ķ sjįlfu sér hrķfandi hugsun um lķf eftir daušann og tengingu viš sannfęringu einstaklingsins ķ lifanda lķfi sem jafnvel nęr śt yfir gröf og dauša eins og sagt er.

Išrun og fyrirgefning er ein af stošum kristinnar trśar. Samkvęmt henni žarf išrun svo hęgt sé aš fyrirgefa. Ég velti žvķ fyrir mér hvort hęgt sé af grundvallarįstęšu aš neita žvķ aš išrast. Hvers góš eša traust sem įstęšan kann aš vera er ekki hęgt aš veita fyrirgefningu.

Leiš žess sem stendur hnarreistur fyrir ęšri mįttarvöldum, išrast ekki og bišst ekki vęgšar heldur segir; žetta gerši ég af žvķ aš žaš var rétt.

Dómarinn ęšsti réttir śr sér og segir nęrri ef til vill; „computer says no“. Višhorf sem  žetta er ekki išrun heldur žrįkelni. Sįl žess hnarreista er žvķ annaš hvort send beinusta leiš til helvķtis žar sem hśn brennur aš eilķfu, eša henni sé einfaldlega eytt. Andinn hverfur, sporin hverfa, allt er ónżtt. Er žetta sanngjarnt?

Helvķtiskenning kirkjunnar byggšist į tvennu, synd eša ekki synd. Vandinn er bara sį aš lķfiš er ekki svart og hvķtt. Ekki er hęgt aš meta lķfsferil manns samkvęmt mešaltali, aš sį sé hólpinn sem nįi lįgmarkseinkunn.

Ég velti žessu fyrir mér eftir aš hafa lesiš grein Sigurgķsla.

Upp į sķškastiš hef ég veriš aš hlusta į fróšlega og góša bók, Bęrinn brennur eftir Žórunni Valdimarsdóttur. Arnar Jónsson les hana į svo įhrifarķkan hįtt aš athygli hlustandans er sem lķmd viš söguna, umhverfi nśtķmans breytist og samtķminn ķ upphafi 19. aldar veršur til.

Bókin fjallar um moršin į Illugastöšum 1828. Ašdragandi žeirra er rakin į sagnfręšilegan hįtt, einkum samkvęmt mįlsskjölum en getiš er um sögusagnir og žęr hraktar. Sagt frį žremenningunum sem voru sek fundin, fjölskyldum žeirra og fleirum. Upp śr stendur hversu lķfsbarįttan var erfiš į žessum įrum, kjörin bįg og lķtiš mįtti śt af bregša svo lķf einstaklings yrši ekki aš hręšilegri vesöld.

Óharšnašur unglingur, Frišrik Siguršsson (18 įra), myrti Natan Ketilsson (36 įra) bónda meš hamri. Hjį stóš Agnes Magnśsdóttir (33 įra) og Sigrķšur Gušmundsdóttir (16 įra). Žau sköpušu sér hręšileg örlög sem ekki sķst umhverfi žeirra bjó žeim og miskunnarlaus stjórnvöld. Takiš eftir aldri žeirra. Öll voru žau dęmdi į höggstokkinn en litla stślkan hśn Sigrķšur var nįšuš, hélt höfšinu en var send ķ ęvilanga erfišisvinnu ķ Danmörku og lauk lķfi sķnu sex įrum sķšar. Žannig var nś réttlęti žessa tķma.

Samkvęmt mįlsskjölum höfšu žau žrjś ętlaš aš stela peningum Natans sem žó var ekki eins rķkur og flestir ętlušu. Ašrar įstęšur eru lķka tilgreindar. Agnes į aš hafa veriš full heiftar śt ķ Natan og lķkur benda til aš įstęšan sé kynferšisleg misnotkun.

Žį fór ég aš velta fyrir mér žvķ sem segir ķ upphafi žessa pistils, um orš Frans pįfa sem heldur žvķ fram aš enginn sé ķ helvķti, žess ķ staš er hverfa sįlir žeirra sem ekki išrast. Žeim er lķklega eytt ķ sorpu eftirlķfsins. 

Žetta eru forngrżtis kenningar, hótun. Geri mašur ekki žaš sem sagt er, liggja viš limlestingar eša dauši. 

Sama geršist viš aftökur Frišriks og Agnesar į Žrķstöpum įriš 1830. Fólki ķ Hśnvatnssżslu var žröngvaš til aš horfa į žęr aš višlögšum refsingum. Eflaust hefur enginn nįš sér eftir lķfsreynsluna.

Vķkjum nś ķ eftirlķfiš žar sem Agnes Magnśsdóttir stendur frammi fyrir ęšsta dómi og er žar spurš hvort hśn išrist ekki gjörša sinna. Gefum okkar aš hśn neiti stašfastlega og bęti sķšan grįu ofan į svart meš žvķ aš segja aš Natan hafi įtt žetta skiliš. Svo segir hśn frį misnotkuninni og sįrindunum sem hśn olli og sķšar reiši og heift.

Heyršu nś góša mķn, segir dómarinn, yfirlętislega. Annaš hvort išrastu eša ekki. Hér er enginn millivegur, kona góš. Žś varst óbeint völd aš dauša Natans. Išrunarlaus fęr enginn fyrirgefningu. Hér įšur fyrr hefšum viš sent svona skįlk eins og žig til eilķfs bruna ķ helvķti. En žar er nś enginn lengur, eldarnir kulnašir, svo viš eru naušbeygšir til aš eyša sįlu žinni.

Haršneskjulegur dómur kirkjunnar og ekkert ólķkur dómi veraldlegra yfirvalda sem dęmdi hana til aš hįlshöggvast. Į hvorugum stašnum er fyrirgefning ķ boši, ašeins refsingin ein.

Gęti veriš aš Frišrik hafi haft vit į žvķ aš išrast ķ eftirlķfinu og fengiš fyrirgefningu stórsyndar sinnar og nś flögri sįl hans ķ sęluvistinni ķ eilķfri hamingju?

Žetta voru nś bara hugleišingar yfir morgunveršarboršinu ķ gęr meš Moggann fyrir augunum.

 

 

 


Aldrei gottkvöldar reiši strįkurinn į svölunum

Snjallt oršalag er alltaf eftirminnilegt, en ekki mér. Ég gleymi öllu óšar en man žaš eitt aš ég hafši heyrt eša lesiš eitthvaš sem ég dįšist aš. Rétt eins og mašurinn sem mundi ekki annaš um brandarann en aš hann hefši hlegiš sig mįttlausan. 

Ķ Mogga dagsins er żmislegt forvitnilegt og til aš gleyma ekki er rįš aš skrifa nišur.

Įgętur penni nefnir sig „sunnlending“. Ég dreg žį įlyktun aš hann sé žar bśsettur eša ęttašur žvķ žaš vill svo til aš margir kjósa aš kenna sig viš uppruna sinn. Ķ spjalli į blašsķšu sautjįn segir hann:

Žegar komiš er ķ flugrśtuna til Reykjavķkur lķta fįir upp žegar reynt er aš gottkvölda og žeir sem lyfta höfši eru steinhissa yfir svona furšulegheitum.

Žetta er ansi skemmtilegt og gott nżyrši. Verš žó aš višurkenna aš ég gottkvölda sjaldan ašra en žį sem ég kannast viš og žaš sem verra er tek sjaldnast undir žegar svona lagaš hrekkur upp śr ókunnugum.

Strįkurinn į svölunum

Ég tek eftir žvķ aš stjórnmįlamenn gera nęstum hvašeina til aš vekja athygli. Sérstaklega er žetta algengt mešal stjórnarandstöšunnar į žingi. Sumir hafa tileinkaš sér reiši, hrópa og skammast ķ ręšustól eins og žeir hafi oršiš fyrir meišslum ķ sandkassaleiknum.

Ég man ekki hvaš hann heitir, Kastljósžingmašurinn, sem įšur fyrr var svo gešugur, dagfarsprśšur, vel klęddur og mįlefnalegur ķ sjónvarpinu, uppįhald allra męšra sem įttu ógefnar dętur. Nś er hann eins og krakkaófétiš sem dęmdist óhęft ķ leikskólanum. Hrópar ókvęšisorš af svölunum heima hjį sér aš öllum börnunum sem eiga leiš framhjį, jafnvel žeim stóru enda ķ öruggri fjarlęgš.

Evrópusambandiš

Lķtill flokkur į Alžingi hefur sér ķ staš gušshjįlpar aš Ķsland gangi ķ Evrópusambandiš. Žingmenn hans hrópa af svölum įn žess aš nį athygli kjósenda. Enginn hlustar enda stękkar hann ekkert. Žetta finnst žingmönnum flokksins mišur og hafa komiš sér saman um prżšilega samsęriskenningu, aš einhver hafi sko bannaš alla umręšu um ESB.

Ekki er hęgt aš kenna rķkisstjórn um rigningartķš og sólarleysi. Į sama hįtt er varla hęgt aš kenna kjósendum um heyrnarleysi eša įhugaleysi um Evrópusambandiš.

Enginn ręšst į kjósendur, žaš telja allir of dżru verši keypt. Engu aš sķšur er allt žeim aš kenna. Žeir kjósa meirihlutann sem svo myndar rķkisstjórn. Og žaš er žessi rķkisstjórn sem er įbyrg fyrir allri rigningunni svo ekki sé talaš um įrangursleysi stjórnmįlaflokka sem vilja ganga ķ ESB. Kjósendur koma ašeins illu til leišar žvķ žeir vita ekki hvaš žeim er fyrir bestu.

Įrangursleysiš

Žannig er žetta meš fyrirbrigšiš Višreisn sem er einsmįlsflokkur og nżtur afar lķtils stušnings jafnvel žó alltaf sé sól ķ Evrópu en rigning hér. Sér enginn samhengiš, vill fólk ekki sól og blķšu? Jś, en žaš mį bara ekki tala um Evrópusambandiš. Hvaš er eiginlega aš žessari rķkistjórn?

Jęja, žetta leišir hugann aš sagnfręšingnum meš meiru, honum Hirti J. Gušmundssyni. Hann segir į blašsķšu fimmtįn ķ Mogga dagsins:

Mér vitanlega hefur enginn bannaš umręšur um Evrópusambandiš. Žó umręšan skili ekki žeim nišurstöšum sem forystumenn Višreisnar vilja sjį žżšir žaš ekki aš hśn hafi veriš bönnuš.

Žó ašrir flokkar séu ekki reišubśnir aš framkvęma stefnu Višreisnar žżšir žaš ekki aš bannaš sé aš ręša um Evrópusambandiš. Žaš er, sem fyrr segir, vitanlega į įbyrgš Višreisnar og ekki annarra aš vinna aš stefnumįlum flokksins og afla honum fylgis śt į žau. Žeirri įbyrgš veršur ekki varpaš yfir į ašra flokka meš ašrar įherzlur.

Aušvitaš er žetta rétt hjį manninum og įgęt ašfararorš fyrir žessu:

For­ystu­menn Višreisn­ar vilja meina aš hį­vęr krafa sé um inn­göngu ķ Evr­ópu­sam­bandiš og vķsa ķ nišur­stöšur skošanakann­ana. Aš vķsu er inn­an viš helm­ing­ur hlynnt­ur inn­göngu sam­kvęmt žeim og žar af ein­ung­is um 20% mjög hlynnt mišaš viš nżj­ustu könn­un­ina sem fram­kvęmd var af Maskķnu. Fleiri eru mjög and­vķg­ir.

En telji for­ystu­menn­irn­ir žetta engu aš sķšur rétt stend­ur vit­an­lega upp į žį aš śt­skżra hvers vegna žaš hafi ekki skilaš sér ķ stór­aukn­um stušningi viš eina flokk­inn meš įherzlu į mįliš? Hvaš sé žį aš hon­um?

Žetta er vel sagt en mun varla gera annaš en aš espa žingmenn Višreisnar til andsvara. Nś mį bśast viš žvķ aš Kastljósžingmašurinn ryšjist reišur fram įn žess aš gottkvölda eša góšdaga. Fleirum en Sunnlendingnum kann žį aš mislķka.

 


Hringsól Kristrśnar Frostadóttur ķ Mogganum

Ef stefn­an sem Sjįlf­stęšis­flokk­ur­inn hef­ur rekiš und­an­far­in įr og įra­tugi veršur óbreytt eft­ir nęstu kosn­ing­ar žį mun žaš hamla fram­förum ķ svo aš segja öll­um okk­ar stóru mįla­flokk­um svo mjög aš afar erfitt veršur aš fara ķ rķk­is­stjórn meš žeim.

Žetta segir formašur Samfylkingarinnar ķ vištali ķ sunnudagsblaši Morgunblašsins 21.5.23. Vištališ er rżrt, byggist einkum į aš hnżta ķ Sjįlfstęšisflokkinn en getur žess ekki hvaš hann hafi gert rangt.

Kristrśn Frostadóttir formašur Samfylkingarinnar vill verša fjįrmįlrįšherra og jafnvel forsętisrįšherra en hvergi kemur fram hvernig hśn myndi stżra žessum rįšuneytum į annan hįtt en formašur Sjįlfstęšisflokksins og formašur Vinstri gręnna. Ef til vill er žaš bara aukaatriši sem kjósendur taki ekki eftir.

Ekki er nóg aš tala hringsóla ķ vištali įn žess aš taka į einu eša neinu nema pęlingum sem litlu skipta.

Stašreyndin er einfaldlega sś aš sumir eiga ekki erindi ķ annaš en stjórnarandstöšu. Aušvelt er aš segja frį žvķ sem mętti ganga betur, erfišara er aš gera betur. Stašreyndin er einfaldlega sś aš fjįrmunir rķkisins eru takmarkašir. Fjįrveiting sem tekiš er frį einum mįlaflokki kann aš valda miklum vanda, jafnvel žó vel sé meint.

Allir žekkja stefnu Samfylkingarinnar ķ fjįrmįlum. Hśn kemur glögglega fram ķ laugardagsblaši Morgunblašsins 20.2.23. Hśn byggist einfaldlega į žvķ aš taka lįn, safna skuldum. Skuldir Reykjavķkurborgar hafa tvöfaldast į įtta įrum. Žarf aš hafa fleiri orš um fjįrmįlastefnu undir forystu Samfylkingarinnar?

Lķklega er besta įróšursbragšiš fyrir Samfylkinguna aš koma vel fyrir, tala fjįlglega, ekki stuša neinn, lofa öllu fögru. Žannig talar formašurinn Kristrśn Frostadóttir ķ vištalinu ķ Mogganum.

Eflaust eru margir hrifnir aš gešugri konu sem lofar žvķ einu aš komist hśn ekki ķ rķkisstjórn į nęsta kjörtķmabili žį hętti hśn ķ stjórnmįlum. 


Ósannindavašall Hönnu K. Frišriksdóttur žingmanns Višreisnar

Sį sem ętlar aš ófręgja pólitķskan andstęšing og upphefja sjįlfan sig ķ leišinn ętti aš skrifa eins og žingmašur Višreisnar, Hanna Katrķn Frišriksdóttir.

Ķ föstum dįlki sem stjórnmįlamenn er einum til afnota og er į blašsķšu 14 ķ Morgunblaši dagsins segir hśn um Fréttablašiš sem hętti śtgįfu sinni ķ sķšustu viku:

Svo eru žaš žeir sem hemja ekki žóršargleši sķna lķkt og ritstjóri Morgunblašsins ķ Reykjavķkurbréfi helgarinnar. Lķklega er žaš žó frekar gamli stjórnmįlaforinginn sem fagnar afdrifum žessa frjįlslynda, alžjóšasinnaša og hófsama mišils en ritstjórinn sem glešst yfir žvķ aš samkeppnin veršur minni į fjölmišlamarkaši.

Oršiš Žóršargleši er haft um kęti er grķpur um sig vegna ófara annarra. Aušvitaš nennir enginn aš fletta upp į žvķ hvaš ritstjóri Morgunblašsins sagši um gjaldžrot Fréttablašsins. Alltof margir trśa įróšri um ritstjórann en fęrri žekkja hins vegar skošanir mannsins.

Ósvķfnir og ómerkilegir stjórnmįlamenn eins og Hanna Katrķn Frišriksdóttir kunna įróšurstękni. Ķ žvķ felst aš segja óbeint frį žvķ hvaš ašrir segja og fullyrša aš žaš sé ljótt. Hśn varast aušvitaš aš geta žess nįkvęmlega hvaš ritstjórinn sagši. Ķ žvķ felst „trixiš“.

Höfundur Reykjavķkurbréfs Morgunblašsins sunnudaginn 2. aprķl 2023 sagši žetta.

Og ķ ljós kom aš lokunartilkynningin įtti einnig viš um Fréttablašiš, sem sķšustu žrjį mįnuši var keyrt į nokkra staši og žvķ haldiš fram aš blašiš vęri enn prentaš ķ 45 žśsund eintökum, eftir aš hętt var aš dreifa žvķ ķ hśs.

Ekki var heil brś ķ žeirri fullyršingu. Žaš hefši žżtt aš fylla hefši žurft ķ kassa mörgum sinnum į dag, sem voru žó fjarri žvķ aš tęmast eftir fyrstu og einu dreifingu.

Auglżsendur keyptu hvorki galdrana né köttinn ķ sekknum, eins og fyrirsjįanlegt var, og gufušu auglżsingar blašsins žvķ upp.

Almennt hafši veriš tališ aš endalok Fréttablašsins yršu ķ lok janśar eša hugsanlega febrśar, en ekki mįnuši sķšar.

Hvar ķ tilvitnuninni er nś Žóršarglešin falin? Meš hvaša oršum fagnar og glešst ritstjórinn yfir óförum Fréttablašsins? Hvergi.

Eftir stendur žaš eitt aš žingmašurinn skrökvaši og reyndi um leiš aš upphefja sjįlfan sig aš hętti „góša fólksins“.

Ašall sumra stjórnmįlamanna er vašall. Ótrślegt moš, samsuša orša sem hafa ekkert innihald annaš en ósannindi og stundum alls ekki neitt. Deila mį um hvort sé lakara.

 


Glefs og gelt Helgu žingmanns Samfylkingarinnar

Ritstjóri Morgunblašsins og fyrrverandi Sešlabankastjóri ryšst fram į ritvöllinn ķ leišara blašsins og skżrir fyrir lesendum sķnum hvaš aš hans mati varš Silicon Valley-bankanum aš falli į dögunum.

Žetta segir žingmašur Samfylkingarinnar, Helga V. Helgadóttir. Henni er uppsigaš viš ritstjóra Morgunblašsins og hnżtir ķ hann į ómįlefnalegan hįtt. 

Hvaš sagši eiginlega ritstjórinn ķ leišaranum sem žingmašurinn vitnaši til? Um žaš er ekki stafkrókur ķ greininni. Žetta er engu lķkara en žegar hundur eltist viš bķla, reynir aš glefsa ķ dekkin og geltir um leiš įkaft en veit ekkert hvers vegna. Hann gerir žetta vegna žess aš hann er ręfilshundur. Hann glefsar og geltir žvķ ešliš bżšur honum aš gera svo.

Lįtum nś vera aš žingmašur fylgi ešli sķnu en žaš sętir samt nokkurri furšu aš hann, sem er lögfręšingur, įsakar ritstjórann ekki, leggur ekki fram neina kęru. Einna nęst žvķ kemst Helga žingmašur meš žessum oršum:

Einhver hefši tališ aš fyrrverandi sešlabankastjóri, sem hefur góša reynslu af žvķ aš fara illa aš rįši sķnu viš stjórn banka, hefši lęrt sitt af hverju į löngum ferli sķnum en nei, leita skyldi sökudólga žar sem sķst skyldi.

Trś ešli sķnu lętur hśn duga aš sveifla brandi žó enginn viti hvert įkęruefniš er. Hśn lętur ķ žaš skķna aš aumingja ritstjórinn hafi gerst sekur um stóralvarlegan glęp auk žess sem hann hafi veriš sešlabankastjóri og stżrt honum illa. Žaš snertir Silicon Valley bankann ekki hętis hót.

Ašferšafręši margra sem sem vilja sverta meintan andstęšing sinn er žessi:

  1. Segja frį glępnum įn žess aš hafa neitt oršrétt eftir andstęšingnum.
  2. Tślka glępinn og draga ekki af sér ķ fordęmingunni.
  3. Draga sem flesta inn ķ mįliš, helst vinnustaš og žį sem žekkja sökudólginn.

Žetta kann hśn Helga žingmašur Samfylkingarinnar enda hefur hśn gert žetta įšur, sjį hér. Hśn viršist ekki fylgja sannleikanum aš mįlum, miklu frekar er hśn svokallašur „trumpisti“, segir žaš sem ętti aš vera satt og rétt, bżr til „hlišarsannleika“.

Ritstjórinn er óalandi og óferjandi, vinnustašur hans, Morgunblašiš, „naut eitt sinn viršingar“ og:

Hér į landi hafa menn eins og ritstjórinn fengiš stjórnlausa śtrįs fyrir andśš sķna į nśtķmanum, į sķšum Morgunblašsins, sem eitt sinn žótti sómakęr fjölmišill.

Tökum eftir žessu oršalagi „andśš į nśtķmanum“ žvķ žingmašurinn leyfir sér aš leita aftur ķ tķmann til aš koma höggi į ritstjórann. Žaš er gerir hann į žennan hįtt:

Eitt sinn bjó fólk ķ felum įrum saman fyrir žaš eitt aš fella hug til annarra en žeirra sem samfélaginu žótti viš hęfi. Einu sinni var žaš svo aš konum sem įttu börn utan hjśskapar var drekkt į Žingvöllum fyrir hórdóm. Einu sinni var žaš svo aš hinsegin fólk į Ķslandi flśši land vegna ofsókna žeirra sem töldu žaš į einhvern hįtt skašlegt samfélaginu en ekki lengur.

Jį, mikil er sök Davķšs Oddssonar, ritstjóra Morgunblašsins. Žaš er honum aš kenna aš į öldum įšur var konum „drekkt į Žingvöllum fyrir hórdóm“. Žaš er honum aš kenna aš „hinsegin fólk į Ķslandi flśši land vegna ofsókna“.

Annaš eins sakarefni hefur ekki veriš birt nokkrum nśtķmamanni og er žvķ knżjandi naušsyn aš draga bófann fyrir dóm og til višbótar nįnustu ęttingja, vini og kunningja og jafnvel žį sem greiddu honum atkvęši ķ borgarstjórnar- og alžingiskosningum. Minna mį žaš ekki vera. 

Svona eru nś vinnubrögš heiftarinnar, ašall Helgu žingmanns.  

Röksemdafęrslan er engin. Framkoman minnir óneitanlega į ręfilshundinn sem glefsar og geltir en veit ekki hvers vegna.

 

 

 

 


Jóhannes Nordal, glęsilegasti fulltrśi veraldar sem var

Ekki fór framhjį įskrifendum og öšrum lesendum Morgunblašsins aš śtför Jóhannes Nordal fyrrum sešlabankastjóra er ķ dag.

Gaman hefši veriš aš žekkja Jóhannes Nordal, žaš gerši ég žó ekki en hitti hann nokkrum sinnum į fundum. Samt fannst mér ég hafa žekkt manninn eins og tķtt er um žį sem oft eru ķ fjölmišlum. Kallast žaš ef til vill einhliša kunningsskapur.

Nęr öll uppvaxtarįr mķn var nafn hans nefnt ķ fréttatķmum śtvarps. Heima var žaš svo aš žögn įtti aš rķkja mešan fréttir voru sagšar ķ śtvarpinu og žvķ lęrši ungur drengur óhjįkvęmilega aš fylgjast meš meš žvķ sem sagt var. Eftir aš hafa lęrt aš lesa tók var Morgunblašinu flett og smįm saman óx skilningur og fyrr en varši var blašiš daglega upplesiš og einnig Tķminn en hann fékk afi sendan heim.

Minnisstętt er žegar gengi ķslensku krónunnar var margsinnis fellt į sjöunda įratugnum og einnig žeim įttunda. Į eftir fylgdi ķ fjölmišlum vištal viš sešlabankastjóra sem sagši frį myrkum en naušsynlegu tķmamótum.

Į ęskuheimili mķnu var mikiš rętt og spjallaš viš matarboršiš, ekki sķst um stjórnmįl. Žannig var vķša og ekki sķšur į heimili Jóhannesar. 

Tķmas Mįr Siguršsson tengdasonur hans segir ķ minningargrein sinni um samkomurnar viš boršstofuboršiš:

Tekist var į um nęstum öll mįl undir sólinni. Aldrei skorti skošanir. Og žį var eins gott aš hafa sig ekki ķ frammi nema mašur hefši kynnt sér mįlin og safnaš góšum rökum.

Įsgeir Jónsson sešlabankastjóri segir:

„Lifaš meš öldinni“ sem góšu heilli kom śt fyrir sķšustu jól. Įhrif hans stöfušu žó ekki nema aš hluta frį stöšu hans sem sešlabankastjóri heldur mun frekar frį persónu hans og mikilli žekkingu į efnahags- og žjóšmįlum.

„Vitsmunir“, „hófsemi“ og „góšvild“ eru orš sem samferšarmenn hans hafa vališ til aš lżsa honum ķ mķn eyru. „Lagni“, „lipurš“ og „traust“ eru einnig orš sem ég hef heyrt. Žessir góšu eiginleikar geršu Jóhannes aš helsta rįšgjafa allra rķkisstjórna ķ vel į fjórša įratug – sama hvaša flokkar voru viš völd.

Hann var įvallt rödd skynseminnar – sem žvķ mišur var ekki alltaf hlustaš į.

Ingimundur Frišriksson sem var einn af sešlabankastjórunum ķ hruninu segir:

Einlęg vinįtta Jóhannesar var mér einnig mikils virši. Vinahót sem hann sżndi mér og okkur hjónum eftir aš ég lét af störfum ķ bankanum 2009 žótti okkur sérstaklega vęnt um.

Tvennt mį lesa śt oršum Ingimundar sem alręmd rķkisstjórn Jóhönnu og Steingrķms hrakti śr embętti. Hiš fyrra er aš ekki bryddar į biturleika né óvild žrįtt fyrir ruddalega mešferš og segir žetta žekkilega sögu um hjartalag hans. Hiš sķšara er aš Jóhannes Nordal kom honum til ašstošar og hjįlpaši honum į erfišri stundu og er žaš til marks um hlżju mannsins.

Davķš Oddsson, fyrrum forsętisrįšherra segir:

Žekkingu hans, lagni og lipurš var višbrugšiš og naut hann óskorašs traust, jafnt hinna ķslensku yfirvalda sem višsemjendanna.

Afköst hans žóttu meš nokkrum ólķkindum, en žó gaf allt hans fas og framganga til kynna aš ekkert lęgi į og hann hefši endalausan tķma til aš ręša mįl ķ žaula viš alla žį sem eftir žvķ óskušu. Og žaš geršu margir, žvķ Jóhannesi var einkar lagiš aš setja flókin mįl fram meš skżrum og skiljanlegum hętti.

Hann žurfti ekki, eins og verr gefnum mönnum hęttir til, aš fela sig į bak viš stagl eša frošusnakk fręšisetninga.

Geir H. Haarde fyrrum forsętisrįšherra segir:

Eftir aš ég hętti ķ bankanum 1983 og fór inn į vettvang stjórnmįla var gott aš geta stöku sinnum leitaš rįša hjį Jóhannesi um żmis mįl.

Sķšast įttum viš mikilvęgt samtal ķ október 2008 žegar forystumenn žjóšarinnar böršust fyrir efnahagslegu lķfi hennar og sjįlfstęši. Žį drukkum viš saman te į Laugarįsveginum eitt sunnudagssķšdegi fyrir milligöngu Ólafar dóttur hans. Gekk ég brattari af žeim fundi en til hans.

Hrundiš var įn vafa mikiš įfall fyrir Geir en Jóhannes var honum betri en enginn į erfišum tķmum og ekki sķšur Ólöf Nordal sem sķšar varš varaformašur Sjįlfstęšisflokksins og rįšherra.

Björn Bjarnason, fyrrum rįšherra segir:

Viš ritun bókar sinnar hlżtur Jóhannes oft aš hafa glašst yfir įrangrinum af sannfęringu hans um gildi žess aš opna ķslenska žjóšarbśiš fyrir erlendri samkeppni. Žį varši hann kröftum sķnum ekki sķšur til aš styrkja menningarlega innviši samfélagsins. Opiš samfélag krefst sterkra menningarstoša.

Jón Siguršsson fyrrum rįšherra:

Jóhannes var slyngur samningamašur. Hann var žęgilegur ķ višmóti, mašur kurteis, umtalsfrómur, fróšur og višręšugóšur. Lagni hans, lipurš og žekkingu į samningsefni hverju sinni var viš brugšiš.

Hann įvann sér įvallt fyllsta traust bęši umbjóšenda sinna og višsemjenda. Jóhannesi var einkar lagiš aš setja jafnvel hin flóknustu mįl fram į einfaldan og skiljanlegan hįtt žvķ aš hann var mašur oršvķs. Hann var mikilvirkur įn žess aš fara sér óšslega.

Ritsmķšar hans – oftast unnar viš hliš mikilla embęttisanna – eru miklar bęši aš vöxtum og gęšum.

Hann var mašur sem gott var aš eiga aš žegar aš kreppti, žvķ hann hafši rósemi hugans žegar śr vöndu var aš rįša.

Hannes H. Gissurarson prófessor segir:

Var Jóhannes žó mildastur ķ dómum. Žegar hįskólamašur einn, sem einnig hafši haft nokkur afskipti af stjórnmįlum, barst ķ tal, sagši hann ašeins: „Jį, hann hefur aldrei skrifaš djśpan texta.“

Jóhannes talaši aldrei illa um ašra, žaš kemur greinilega fram ķ minningagreinunum. Eitthvaš veršur žó aš segja žegar vatniš er grunnt.

Pétur Hrafn Įrnason sagnfręšingur segir:

Fyrir rśmum įratug leitaši Salvör Nordal til mķn um hvort ég vęri til ķ aš lišsinna föšur sķnum viš aš rita endurminningar. Hvort ég var! Fyrir fręšimann ķ ķslenskri samtķmasögu mętti lķkja žvķ viš aš žeim sem vęri aš rannsaka Sturlungaöld byšist samstarf meš Snorra Sturlusyni.

Pétur ritaši endurminningarbók Jóhannesar Lifaš meš öldinni.

Hjörleifur Guttormsson fyrrum rįšherra segir:

Ķ samstarfi okkar Jóhannesar fólst m.a. aš skoša landiš og ašstęšur į framkvęmdaslóšum Landsvirkjunar syšra og sķšar į Austurlandi. Ķ slķkum feršum var hann hrókur alls fagnašar, hlżddi į ólķk višhorf og setti sig sem best inn ķ ašstęšur. Frišun Žjórsįrvera 1981, svo langt sem hśn nįši, sżndi hann skilning og setti sig inn ķ flókinn undirbśning Blönduvirkjunar og sjónarmiš nįttśruverndarrįšs og heimamanna.

Jafnvel vinstri menn eins og Hjörleifur męra Jóhannes.

Žorvaršur Elķasson fyrrum skólastjóri Verslunarskólans segir frį vandręšum viš aš fjįrmagna nżbyggingu skólans og hann leitaši til Jóhannesar. Žorvaršur segir:

Nordal tók į móti mér meš žeim oršum aš eiginlega mętti hann ekki tala viš mig en gerši žaš fyrst Įgśsta hefši bókaš mig. Sešlabankinn lįnaši ekki fé eins og ég ętti aš vita. Įgśsta hafši gert grein fyrir erindinu svo ég spurši beint hvernig hann gęti ašstošaš.

Žį segir Nordal: Žś įkvašst aš fara ķ skólamįlin. Žau eru lķka mikilvęg. Komdu į morgun og žį fęršu aš vita, ekki hvaš, heldur hvort eitthvaš verši fyrir žig gert.

Daginn eftir kom nišurstašan: Ég į ekki og mį ekki gera neitt fyrir žig. Faršu į almenna markašinn.

Žetta er eftirminnilegasta afgreišsla sem ég hef fengiš og Jóhannesi lķk. Skżrt talaš og ein rįšlegging.

Skólinn gaf śt skuldabréf og setti į markaš. Ég vissi aš skólinn įtti marga fjįrsterka velvildarmenn en kom žó į óvart aš einn ašili keypti öll bréfin og aš ég komst upp meš aš prśtta vaxtamun nišur ķ nęstum ekki neitt. Ekki veit ég enn hver kaupandinn var.

Žetta er skemmtilega skrifaš. Hver skyldi kaupandi skuldabréfsins hafa veriš. Böndin berast aš įkvešinni stofnun. 

Ólafur Ķsleifsson fyrrum starfsmašur Sešlabankans og sķšar žingmašur segir:

Mešal fyrstu verkefna į žessu sviši var samningur um bankalįn. Jóhannes fylgdist vel meš samningavišręšum viš hinn erlenda banka og lagši lķnur.

Žegar višsemjendur reyndust į einu stigi erfišir sagši Jóhannes: „Nś vęri kannski rétt aš taka kśnstpįsu.“

Žegar heppilegum samningi hafši veriš landaš eftir aš kśnstpįsan skilaši sķnu žótti mér sem ég hefši lokiš sveinsprófi ķ fręšunum undir handleišslu Jóhannesar eftir undirbśning af hįlfu Sigurgeirs [Jónssonar ašstošarbankastjóra]. 

Jį, kśnstpįsa getur gert sitt gagn, žaš žekkja margir.

Hér hafa veriš rakin eftirminnileg ummęli žekktra manna śr žjóšlķfinu um Jóhannes Nordal.

Lķklega fer vel į žvķ aš ljśka umfjölluninni meš oršum Björns Bjarnasonar sem sagši ķ minningargrein sinni:

Jóhannes er ķ mķnum huga einn glęsilegasti fulltrśi veraldar sem var.

 

 

 


Helga Vala Helgadóttir žingmašur skrökvar ķ Moggagrein

Ég er žess lķka fullviss aš ef drög aš samningi verša landi og žjóš ekki hagfelld žį muni hinn sami almenningur einfaldlega hafna samningsdrögunum.

Žetta segir žingmašur Samfylkingarinnar ķ Morgunblašsgrein 11.3.23. Žingmašurinn, Helga Vala Helgadóttir, fer annaš hvort vķsvitandi meš rangt mį eša hśn veit ekki betur. Hvort tveggja er afar slęmt.

Hśn talar fjįlglega um hugsanlega ašild Ķslands aš Evrópusambandinu og heldur žvķ fram aš hęgt sé aš gera samning sem hęgt er aš leggja ķ žjóšaratkvęši. Žetta er svo rangt sem mest mį vera.

Rķki sem sękir um ašild vill ašild. Hvorki meira né minna. Evrópusambandiš leyfir ekki bjölluat. Ekkert rķki fęr aš mįta sig viš ašildina og annaš hvort žiggja eša hafna. Sį tķmi er löngu lišinn. Sį sem ekki veit žetta į ekki aš taka žįtt ķ umręšum um ašild aš ESB.

Stjórnarskrį Evrópusambandsins er Lissabonsįttmįlinn. Hann žurfa rķki aš samžykkja, öll įkvęši hans. Engar undanžįgur eru veittar ekki frekar en aš undanžįgur séu veittar frį stjórnarskrį Ķslands eša annarra žjóša. Engir samningar eru geršir, engin „drög aš samningi“ munu liggja fyrir eins og žingmašurinn Helga Vala Helgadóttir skrökvar ķ grein sinni.

Žegar vinstri stjórnin undir forystu Samfylkingarinnar sótti įriš 2009 um ašild aš ESB var  Ķsland bošiš velkomiš. Žį hófust ašlögunarvišręšur viš ESB. Žetta voru ekki neinar samningavišręšur. Įstęšan er einföld. Lög og reglur Ķsland įtti aš breyta og ašlaga 100% aš lögum og reglum Evrópusambandsins og stjórnskipun žess žaš er Lissabonsįttmįlanum.

Engin „drög“ verša til aš samningi viš ESB. Žegar upp er stašiš verša Ķslendingar aš hafa breytt lögum og reglum.

Mišstjórnarvaldiš veršur ķ Brussel. Žar į brśsapalli munu Ķslendingar žurfa aš sękja fyrirskipanir rétt eins og žeir žurftu aš gera undir stjórn Dana fyrr į öldum. Mešaltal hagsmuna Evrópusambandsins mun aldrei henta eylandinu Ķslandi ekki frekar en mörgum öšrum rķkjum sem žó eru innan sambandins.

Helga Vala Helgadóttir žingmašur ESB veršur meš grein sinni sér til skammar. Ekki ólķkt og Össur Skarphéšinsson žįverandi utanrķkisrįšherra sem fór meš rangt mį į blašamannafundi meš Stefan Füle žįverandi stękkunarstjóra sambandsins. Sį sķšarnefndi žurfti aš leišrétta rangfęrslur Össurar svo eftirminnilega aš undan sveiš. Sjį hér: https://www.youtube.com/watch?v=0O4fkcYwpu8.

Ķ grein sinni ķ Mogganum segir žingmašurinn:

Hvers vegna stjórnvöld žora ekki aš kanna hvaš fęst meš aukinni Evrópusamvinnu fęst ekki skżrt nema meš sérhagsmunatengslum stjórnarflokka sem žurfa ekkert aš óttast nema almenning sem veit sķnu viti.

Takiš eftir lśmskum įróšrinum ķ oršalaginu. Žingmašurinn fullyršir żmislegt rangt um stjórnvöld sem hśn hneykslast į og žarf aš leišrétta.

Stjórnvöld „žora ekki“. Nei, žetta er rangt. Stjórnvöld vilja ekki žvķ žau vita hvaš felst ķ ašildinni.

Hśn talar um „Evrópusamvinnu“ sem lķklega er fallegra orš en ašild aš ESB. Ķsland tekur aš fullu žįtt ķ Evrópusamvinnu, žaš vita allir.

Svo er skotiš inn oršinu „sérhagsmunatengslum“ algjörlega śt ķ blįinn en žaš hefur andstyggilega merkingu, žaš veit žingmašurinn og žess vegna er žaš brśklegt. Hér er žaš innihaldslaus įróšur.

Loks veršur žingmašurinn vęminn og heldur aš alžżša manna verši hrifin aš oršalaginu  „óttist almenning sem veit sķnu viti“. Vęmiš oršalag, forréttindakonan višrar sig upp viš alžżšuna. Męlir fallega en meinar flįtt.

Aušvitaš veit almenningur sķnu viti en Helga Vala Helgadóttir žingmašur Samfylkingarinnar skrökvar aš honum. Meš lęvķsilegu oršalagi heldur hśn žvķ fram aš allt sem mišur gangi hér į landi lagist ef Ķsland gengur ķ ESB. Žetta eru ekkert annaš er ósannindi. Fótboltamašur sem skiptir um félag veršur įfram sį sami žótt peysan hans verši rauš eša röndótt.

Um daginn var fjargvišrast yfir ósannindavašli sendiherra Rśssa ķ Mogganum. Enginn segir neitt žegar žingmašur Samfylkingarinnar fer meš rakalaus ósannindi. 


Ritstjóraraus Sigmundar E. Rśnarssonar

Vissir žś lesandi góšur aš Sigmundur Ernir Rśnarsson ritstjóri Fréttablašsins er į sama mįli og helstu fjöldamoršingjar sögunnar, Stalķn, Maó og Hitler?

Hvernig veit ég žaš?

Jś, žeir sögšu af fullvissu sinni aš einn plśs einn vęri sama sem tveir. Sigmundur lęrši sömu stęršfręši.

Aušvitaš er žetta tóm della en ég get ekki stillt mig um aš nota sömu heimskulegu röksemdafęrsluna og Sigmundur gerir ķ leišara dagsins ķ Fréttablašinu. Honum finnst alveg ómögulegt aš rśssneski sendiherrann skuli hafa fengiš grein birta ķ Morgunblašinu. Sigmundur segir žetta:

Žaš er beinlķnis sorglegt aš sjį śtgeršarvaldiš į Ķslandi eyša prentsvertu ķ öfgafullan įróšur af žessu tagi gagnvart saklausri žjóš sem horfir nś upp į alžżšu manna vera strįfellda ķ gegndarlausum loftįrįsum af hįlfu Rśssa sem einbeita sér aš žvķ aš rśsta heimilum fólks og öllum viškvęmustu innvišum landsins.

En žį liggur žaš lķka fyrir aš hverju ašdįun blašsins beinist.

Žetta segir mašurinn sem er sammįla helstu fjöldamoršingjum sögunnar. Afsakiš, žetta segir blašafulltrśi „góša fólksins“ ķ Samfylkingunni.

Enskumęlandi tala um „guilt by association“ sem śtleggja mį sök vegna tengsla eša samskipta, og žykir ekki merkileg röksemdafęrsla um sekt. Sigmundur ritstjóri fęrir sektardóminn nišur į enn lęgra plan. Segir ķ hįlfkvešinni vķsu aš ritstjórar Morgunblašsins dįist aš Pśtķn fyrir žį sök eina aš birta grein eftir rśssneska sendiherrann.

Pįll Įrdal varaši viš svona: 

Ef ętlaršu aš svķvirša saklausan mann,
žį segšu aldrei įkvešnar skammir um hann,
en lįttu žaš svona ķ vešrinu vaka,
žś vitir, aš hann hafi unniš til saka.

Oršalag ritstjórans į Fréttablašinu er svo ómerkileg aš hann getur ekki stillt sig um aš tala um „śtgeršaraušvaldiš“ sem leyfir sér aš prenta įróšur sendiherrans. Hvernig į aš skilja žetta? Lķklega felst ķ žvķ aš ritstjóri Fréttablašsins myndi aldrei birta grein sem hann er efnislega ósammįla. En žį liggur žaš lķka fyrir hvert višhorf mannsins til lżšręšisins beinist.

Įgęti lesandi er ekki nokkuš langt til seilst aš reyna aš koma höggi į keppinautinn meš žvķ aš vęna hann um „Rśssadekur“ eša įlķka? Sķst hafa ritstjórar Morgunblašsins veriš sekir um slķkt, frekar aš vinstri menn hafi fordęmt žį fyrir stušning sinn viš Nató og vestręnt lżšręši. Eša bendir eitthvaš til žess aš nśverandi ritstjóri hafi breytt um skošun ķ žessu efnum?

Svona skrifar engin ekki nema sį sem er ölvašur og stendur ķ ręšustól į Alžingi.

Hva?

Mį ekki nefna fulla kallinn sem nśna er ritstjóri?

Högg fyrir nešan beltisstaš?

Ę, ę.

 

 


Skošanakönnun hjįlpar svaranda aš mislķka mjög - eša hata

Hęgt er aš klśšra heilli skošanakönnun meš žvķ aš leggja svarendum orš ķ munn. Aušvita į aš varast žaš. Fjölmišlanefnd lét fyrir stuttu gera könnun sem um margt er vafasöm. Nišurstöšur hennar er aušveldlega hęgt aš draga ķ efa.

Hér er ein spurningin:

Er einhver hópur sem žér mislķkar mjög?

Sįrasaklaus. Ętti ég aš svara henni hefši ég einfaldlega sagt nei, mér mislķkar ekki mikiš viš neina hópa. Aušvitaš kann aš vera aš manni sé ķ nöp viš žaš sem einstaka hópar eša fólk sem tengt er hópum lętur frį sér fara. Žannig held ég aš flestum sé fariš. 

Hins vegar er afar lķklegt aš svar margra myndi breytast ef spurt vęri į žennan hįtt:

Hér fylgir listi meš ólķkum hópum ķ samfélaginu sem fólk getur haft mismunandi skošanir į. Er einhver hópur sem žér mislķkar mjög?

HóparŽetta er žaš sem boriš var fram fyrir svarendur. Listinn sem fylgir breytir öllu, gefur hverjum manni byr ķ seglin. Bošiš er upp į hlašborš af hópum sem mašur getur lįtiš sér lķka illa viš og žaš į stundinni, nęr umhugsunarlaust. Sjį mešfylgjandi töflu.

Hvers vegna? Einfaldlega vegna skyldurękni. Ég er spuršur og sjįlfsagt er aš svara. Ķ fermingarveislunni er žaš sjįlfsögš kurteisi aš bragša į öllum sortum, jafnvel žeim sem manni lķst ekkert į.

Skyndilega er sį sem ekki mislķkaši viš nokkurn mann oršinn fśll śt ķ allt og alla. Hann rįmar ķ fjölmišlafréttir, „vonda fólkiš“. Žegar hann sér alla listann yfir hópanna, hlašboršiš sjįlft, man hann hver skylda hans er; aš svara ķtarlega, samkvęmt fréttum fjölmišla. „Hakašu viš alla sem žś vilt“, og svarandinn gerir žaš svikalaust.

Hvaš merkir sögnin aš mislķka? Ķ almennu mįli getur žaš merkt aš gremjast vegna einhvers eša falla eitthvaš illa svo vitnaš sé ķ oršabókina. En, svo bętist hitt viš; įhersluoršiš mjög og „mislķkunin“ fer aš nįlgast gildishlašna oršiš aš hata. Svarandinn gerir ef til vill ekki greinarmun į aš mislķka og hata žvķ hlašboršiš breytir öllu.

Gjörbreyting veršur į merkingu oršalagsins „mislķka mjög“ žegar į eftir fara nöfn hópa sem nefndir eru ķ könnuninni.

Hversu skammt er ķ aš sį sem „mislķkar mjög“ viš Gyšinga, Pólverja, mśslima hati žį. Merkir viš til aš segja eitthvaš: „Jś, ég hata Ķsraela sem fara illa meš Palestķnumenn.“ Ekki eru allir Gyšingar Ķsraelar, skiptir žaš engu mįli?

Jś, ég hata femķnista, ég hata mśslima, ķhaldsmenn, kapķtalista. vopnasafnara, loftlagsafneitara, transfólk, lögguna, alžingismenn ...

Svona könnun er furšuleg. Lķkist ansi mikiš svoköllušum „smellufréttum“ veffjölmišla sem bśa til vafasamar fyrirsagnir til žess eins aš plata fólk til aš opna fréttina.

Skošanakönnunin bżšur upp į ótal vištöl viš fulltrśa žess sem framkvęmdi hana. Žį myndast vandlętingin: Guš minn góšur! Hvaš er aš gerast? Žvķlķkar öfgar. Erum viš svona miklu verri en Svķar sem er samanburšaržjóš ķ könnuninni. Könnunin er fullkomin rétt eins og smellufrétt.

„Hvers vegna er žér illa viš veganista, geturšu rökstutt svariš?“ „Ha, hvaš? Nei, sko, mér finnst bara asnalegt aš fólk borši ekki kjöt.“

„Af hverju mislķkar žér mjög viš rómafólk, geturšu rökstutt svariš?“

„Hvers vegna er žér svona uppsigaš viš marga hópa?“

Eflaust veršur fįtt um svör žegar gengiš er į fólkiš sem svaraši žessari spurningu. 

Ašalatrišiš er žaš sem nefnt var i upphafi. Mislķki žér mjög viš einhverja hóp nefndu žį. Ég skora į žig.

Sį sem bżr til skošanakönnun į ekki aš hjįlpa svarandanum og mynda sér skošun.

Hefši enginn listi fylgt spurningunni segir mér svo hugur um aš nišurstašan hefši ekki oršiš fréttnęm. En žaš var ekki tilgangurinn.

Smellufréttin er ašalatrišiš. Og blašamannastéttin gleypti viš žessu, gagnrżnislaust.

 

 

 

 

 

 


Löggukylfa eša rafbyssa

Screenshot 2023-01-25 at 20.28.11Į tveimur nįmsįrum mķnum starfaši ég sem lögreglužjónn ķ Reykjavķk. Ķ upphafi var mér afhentur einkennisbśningur, lķtil minnisbók, blżantur og svo handjįrn og kylfa. Mikil og geršarleg kylfa. Hvaš įtti aš gera viš hiš hana? Jś, berja į ógęfufólki sem var til vandręša. Ég notaši hana aldrei en skošaši oft og ręddi viš samstarfsmenn mķna sem sögšu mér sögur um notkun hennar viš įkvešnar ašstęšur. Fęstir sögšust nota hana og sögšu aš fortölur höfšu miklu betri įhrif į fólk en barsmķšar. Žvķ įtti ég eftir aš kynnast.

Kylfan var samt flott, svona skķnandi og nęstum falleg. Féll vel ķ hendi, var meš įfastri lešuról sem smeygt var upp į ślnlišinn svo hśn myndi ekki tapast rynni hśn śr greipinni. Dįlķtiš „töff“ leikfang. Innan į einkennisbuxurnar var saumašur vasi eša hólf fyrir kylfuna. Žaš var nś meiri óskapnašurinn žvķ afskaplega óžęgilegt var aš hafa hana žar svo ég sleppti žvķ, žóttist hafa gleymt henni vęri ég spuršur.

Lögreglumenn eru ekkert öšru vķsi en annaš fólk og eflaust hafa margir notaš kylfu sķna ķ vörn gegn drukknu og įrįsargjörnu fólki og jafnvel meitt einhverja. Aldrei heyrši ég samt af misnotkun eša lögga hefši slasaš fólk meš kylfu. Man eftir žvķ aš viš nżlišarnir fengum lķtilshįttar kennslu ķ notkun bareflisins. Aldrei slį ķ höfuš, var sagt, ašeins ķ sķšu fólks, handleggi eša fótleggi. Ég sį žaš fyrir mér aš nokkuš erfitt vęri ķ hamagangi og lįtum aš miša og hitta į rétta lķkamsparta. Mašur yrši lķklega laminn ķ kęfu įšur en mašur gęti beitt kylfunni.

Ķ eina skiptiš sem ég taldi mig hafa žurft kylfu var žegar viš handtókum žżska bankaręningjann. Eftir stutt hlaup nįšum viš manninum, handjįrnušum hann og settum aftan ķ lögreglubķlinn. Mér, nżlišanum, var skipaš aš fara inn meš honum og hafa į honum gętur. Hinir žrķr félagar mķnir settust frammķ. Ég hlżddi, settist į bekkinn į móti glęponinum, til alls bśinn. Ķmyndaši mér aš hann gęti tekiš upp į alls kyns óskunda eins og aš fara śr handjįrnunum og yfirgefa bķlinn į fljśgandi ferš nišur į Hverfisgötu. Meš kylfu hefši ég įbyggilega geta bariš śr honum alla óžekkt en hana var ég bara ekki meš frekar en fyrr daginn. Mašurinn var hins vegar ljśfur og góšur alla leiš inn ķ fangaklefa, „fangageymslu“ eins og žaš heitir vķst nśna.

Nś er mikiš talaš um rafbyssur. Žęr žekktust ekki žessi tvö sumir mķn ķ lögreglunni. Ekki heldur piparśši eša annar bśnašur sem nota mį til aš rįša nišurlögum ęsingamanna. Nokkuš hef ég lesiš mér til um rafbyssur og er žess fullviss aš ekki sé hęgt aš bera žęr saman viš kylfur sem eru stórhęttulegar, geta valdiš slęmum meišslum, jafnvel varanlegum skaša. Notkun rafbyssu hefur ekki sömu afleišingar.

Ętti ég aš velja myndi ég vešja į rafbyssuna. Hśn veldur ašeins stundaróžęgindum, ekki marblettum, beinbroti eša kślu į höfši.


Nįunginn sem gekk 3126 km į einu įri og hitti ekki pįfann

Rómargangan 2022Mašur nokkur sem fęstir žekkja gekk įrla śt į tröppurnar į fyrst degi įrsins, spręndi, og hugsaši um leiš hvaš hann gęti gert sér til gamans į įrinu 2022. Hann ķhugaši aš hętta aš berja börnin sķn, vera kurteis viš nįgranna sķna, fara į myndlistarsżningar ... og žį hętti hvort tveggja, bunan og hugmyndirnar.

Žess ķ staš klęddi hann sig ķ gönguskóna og lagši land undir fót. Bókstaflega. Hann hélt til Skotlands. Žar nyrst į meginlandi er žorp sem heitir Žjórsį (Thorso) og frį kirkjutröppunum hóf hann göngu sķna. Gekk sušur til Dofra (Dover) og hafši žį gengiš 1205 km. Žar datt honum ķ hug aš ermssynda yfir til Noršmandķ en lét žaš vera enda sjór śfinn og kaldur. Žegar til Bikars (Calais) kom žótti honum rįš aš skipta hann um sokka og snśa nęrbuxunum viš. Svo keypti hann nżjar reimar ķ skóna og fékk sér rśnstykki meš smjöri og skinku ķ bakarķi bęjarins og lagši ķ’ann. Alla žessa 1901 km til Róms. 

Įriš 1013 var Flosi Žóršarson staddur ķ borg nokkurri į Englandi, lķklega Lundśnum eša einhvers stašar ķ Bretlandi hinu forna. Varš hann žį sjśkur į sinni žvķ įriš įšur hafši hann lagt eld aš Bergžórshvoli svo inni brunnu hjónin Njįll og Bergžóra, žrķr synir žeirra og fleira heimafólk. Hann sigldi žį yfir til Noršmandķ og gekk žašan til Róms, hafši mikla sęmd af göngu sinni, tók lausn af sjįlfum pįfanum, fór sķšan léttur og kįtur til Norvegs og žašan heim aš Svķnafelli. Ekki įttum viš įtti mašurinn lķtt žekkti samleiš meš Flosa enda var hann į ferš nokkrum įrum sķšar. 

Kįri Sölmundarson hafši fękkaš ótępilega ķ brennuliši Flosa, gert nokkra höfšinu styttri sem mörgum žótti slęmt en „brotažolum“ afleitt. Žessi fjandvinur Flosa gekk lķka til Róms enda sį hann eftir öllum drįpunum og pįfinn seldi honum fśslega fyrirgefningu. Žį hélt Kįri léttur ķ spori til Ķslands. Žar lét hann af öllum fjandskap viš Flosa sem gifti honum bróšurdóttur sķna, ekkju Hvķtanesgošans. Hann hafši Kįri óvart drepiš ķ samvinnu viš žį Njįlssyni en žaš er nś sko algjört aukaatriši og vandist Hildigunnur Kįra smįm saman.

Mašurinn fęstir žekkja kom į gamlįrsdegi til Róms og reyndi aš nį tali af pįfanum. Sį var vant viš lįtinn, sat į rśmstokk fyrrverandi pįfa sem var doldiš lasinn og gat žvķ ekki ašstošaš feršalanginn frį Ķslandi. Žess ķ staš sendi hann bķlstjóra sinn meš krossaš vatn og lķtiš altarisbrauš sem heimamenn kalla „obblįdu“ eša eitthvaš svoleišis. Lét’ann, bķlstjórinn, svo ummęlt aš žetta vęri nęstum žvķ eins gott og pįfinn sjįlfur hefši selt honum veitingarnar og fyrirgefningu syndanna ķ eftirrétt. Manninum lķtt žekkta fannst žetta ekki mikil sęmd mišaš viš upphefš žeirra Flosa og Kįra į įrum įšur. Bķlstjórinn benti honum žį undurrólega į aš žetta vęri hiš eina sem ķ boši vęri. Vildi hann ekki trakteringarnar gęti hann fariš meš allar sķnar syndir aftur heim til Ķslands. „Prendere o lasciare“, bętti hann viš į mįli heimamanna. 

Vatn og altarisbrauš er lķtil nęring fyrir vegmóšan mann og žvķ keypti hann sér utan veggja Vatķkansins pizzu meš nautahakki, beikoni, osti og ananas. 

Mašurinn lķtt žekkti lagfęrši nś skótau sitt, setti plįstur į hęlsęrin žvķ ekki vildi hann enda eins og Gellir Žorkelsson sem įriš 1073 lést eftir göngu sušur Róms og noršur til Danmörks, lķklega af fótameinum og ekki bętti śr flensuskratti sem hann fékk į bakaleišinni.

Nįunginn sem fęstir žekkja hafši nś gengiš 3126 km į einu įri og žóttist góšur meš sig, rétt eins og sį sem įriš įšur hafši lagt aš baki 2591 km og var ekki sķšur kįtur.

Svona er nś sżndarveruleikinn į kalda Fróni. Eša eins og Jónas orti foršum daga:

Eg er kominn upp į žaš,
allra žakka veršast,
aš sitja kyrr ķ sama staš,
og samt aš vera aš feršast. 


Jólakvešjur į Žorlįki, svoooooo obbbossslea jóóólaaaaleeeegaaaar

Ķ morgun gekk ég śt į svalir, eins og ég geri jafnan įrla į Žorlįksmessu, dró nokkrum sinnum djśpt andann og hrópaši sķšan af öllum kröftum:

Sendi ęttingjum og vinum hugheilar óskir um glešileg jól og heillarķkt nżtt įr. Žakka allt į įrinu sem er aš lķša.

Svo beiš ég ķ dįlitla stund žangaš til svörin bįrust:

Jį, sömuleišis, glešileg jól, kallaši einhver.

Haltu kjafti, helv... žitt. Fólk er aš reyna aš sofa hérna, öskraši rįmur kall.

Ha ..., kaseiru? hrópaši skręk kona.

Hundur gelti, annar tók umsvifalaust undir og köttur mjįlmaši. Nagladekk skröltu į ķslausu malbiki.

Ég gekk inn ķ stofu, nennti ekki aš hlusta į hundgį, jafnvel žótt fyrr eša sķšar myndi hundur sonar mķns, hann Fróši (sko hundurinn heitir Fróši ekki sonurinn) hugsanlega gelta, mér eša einhverjum öšrum til įnęgju.

Engu aš sķšur velti ég žvķ samt fyrir mér hvort ekki vęri skynsamlegra aš senda jólakort eša tölvupóst. Hrópin į svölunum hef ég hins vegar stundaš į Žorlįksmessu frį žvķ ég var barn og meš žvķ sparaš mér ótrślegar fjįrhęšir ķ kaupum į jólakortum og frķmerkjum. Og allir glešjast yfir glešilegjólaogfarsęltnżttįrhrópum mķnum (nema žessi rįmi).

Jólakvešjur śtvarpsins

Nś kann įbyggilega einhver aš misskilja mig og halda aš ég sé aš gagnrżna rśmlega hįlfra aldar gamlan siš aš senda jólakvešjur į gufunni Rķkisśtvarpsins. Skil ekki hvernig hęgt er aš finna žaš śt.

Śr žvķ aš veriš er aš brydda upp į žessu, man ég aldrei eftir aš hafa heyrt jólakvešju til mķn į gufunni eša einhvers sem ég žekki og aldrei hef ég kannast viš nöfn žeirra sem senda kvešjur. Sendendur eru alltaf einhverjir sem enginn žekkir, til dęmis „Stķna, Barši, börnin“ og fleiri sem ég man ekki hvaš heita enda enn fleiri kvešjur žetta įriš en ķ fyrra. Žaš bendir eindregiš til žess aš fleiri og fleiri lįta Rśviš plata sig. 

52-525070_free-png-download-vintage-radio-png-images-backgroundSko, ég held žvķ sķst af öllu fram aš kvešjurnar séu ómarkviss vitleysa fyrir kaupendur (og hlustendur).

Į kaffistofunni er žvķ haldiš fram aš kvešjurnar séu aš mestu leyti skįldašar af starfsmönnum  Rķkisśtvarpsins. Óneitanlega er žaš grunsamlegt hversu kvešjurnar eru allar keimlķkar.

Ķ žeim koma fyrir fyrir oršin óskir, jól, glešilegt, žakkaįr, nżttlķša og svo kryddaš meš innihaldsrķkum samtekningum og forsetningum af żmsu tagi. Nokkuš til ķ žessu.

Nś mį vel vera aš enginn sendi mér jólakvešju ķ śtvarpinu, sem ķ sjįlfu sér er dįlķtiš sorglegt. Hitt er žó jafn lķklegt aš śtilokaš sé aš hlusta meš einbeittri athygli į yfir fjögur žśsund jólakvešjur lesnar ķ belg og bišu ķ tvo daga samfleytt og nį aš grķpa žį réttu. Hreint śtilokaš. Vonlaust. Óraunhęft. 

Rķkisśtvarpiš gręšir

Ašferšafręšin er doldiš kjįnaleg, svona markašslega séš. Og enn vitlausari eru žeir sem punga śt fullt af peningum til aš senda kvešjur sem aldrei rata til móttakenda.

Margir nenna ekki lengur aš hlusta į jólakvešjurnar sem er synd, illa fariš meš góša sorg sem óhjįkvęmilega til veršur žegar ekki nęst aš grķpa kvešju sem mašur vonar aš hafi veriš send en fór aldrei ķ loftiš. Žó eru margir meš gufuna opna og hlusta į kvešjurnar sem ķ sķbylju hverfa śt ķ algleymiš mešan veriš er aš baka, pakka inn jólagjöfum, berja krakkanna eša eitthvaš annaš žarflegt. Žaš er nś svo agalega jólalegt. Ha? Ekki satt?

Hitt er ku vera dagsatt aš Rķkisśtvarpiš gręšir tęplega tuttugu milljónir króna į tiltękinu og kostar engu til nema žulunum sem žylja sig hįsa. Meira aš segja śtvarpsstjórinn tekur žįtt ķ upplestrinum og er žaš ķ eina skiptiš aš hann vinnur handtak žarna innandyra. Allir hinir eru žegar į launaskrį svo kostnašurinn er enginn. Bara tekjur. Stórbissniss.

En bķddu nś aldeilis viš, kęrir lesandi. Ķ anda samkeppni og žjóšžrifa mun ég frį og meš deginum ķ dag og fram yfir įramót bjóša landsmönnum aš hrópa hjartnęmar jóla-, annanķjóla-, žrišjaķjóla-, fjóršaķjóla ... (og svo framvegis) og nżjįrskvešjur af svölunum heima.

Rafręna tómiš 

Svo vel hefur tekist til į undanförnum įrum aš žetta er aš verša sišur, svo óskaplega jólalegur jólasišur. Spyrjiš bara alla žį sem sendu og fengu kvešjur. Heimtur į kvešjum eru margfalt betri hjį mér en Rķkisśtvarpinu. 

Veršiš er miklu betra en hjį Rķkisśtvarpinu, heilum 17,523% lęgra. Og žaš sem meira er: Komist kvešja sannanlega ekki til skila fęr kaupandinn 33,9% endurgreišslu. Keppinauturinn getur sko ekki toppaš žetta og mun ekki einu sinni reyna žaš.

Fyrst nś er veriš aš misskilja viljandi tilganginn meš žessum skrifum mķnum vil ég nefna žį stašreynd ķ fullkominni vinįttu, kurteisi og viršingu fyrir hefšum fólks aš žaš er įbyggilega ódżrara og markvissara aš hrópa kvešjur af svölunum en aš borga Rķkisśtvarpinu fyrir aš lesa žęr śt ķ rafręna tómiš sem er aš auki umhverfislega stórhęttulegt og um sķšir getur valdiš ólęknandi veirusjśkdómum eins og dęmi sķšustu įra sanna.

Eša heldur žś, lesandi góšur, aš Kóvid veiran hafi bara oršiš til śr engu? Ķ Kķna? Ó nei. Ekki aldeilis. „Į skal į endanum stafa“, eins og kellingin sagši viš vašiš. Eša hvers vegna mun yfirborš sjįvar hękka um fimm sentķmetra į nęstu žrem įrum og veiran stökkbreytast? Ég bara sper.

Gasalega jólalegt

Jį, žaš mį vel vera aš Rķkisśtvarpiš reyni aš klekkja į mér, samkeppnisašilanum (ašili er svooo fallegt orš), meš žvķ aš lįta śtvarpsstjóra lesa jólakvešjur ķ tķu mķnśtur. Kemur nś krókur į móti žessu bragši og mun ég breyta um rödd ķ tķu mķnśtur og žykjast vera forsetinn (landsins, Trump eša kóngurinn ķ Lśxśmbśrg eša einhver annar).

Žį hrekkur žetta eflaust upp śr lesandanum:

En žaš er svo gasalega jólalegt aš hlusta į jólakvešjulesturinn į gufunni.

Jį, žvķ skal ég nś trśa. Žaš er lķka obbbbb-oooošs-leeeeeg-aaaa-a jólalegt aš tala til žjóšarinnar śti į svölunum mķnum į Žorlįksmessu-, ašfangadags- og jóladagsmorgni. Žar aš auki hef ég tvennar svalir, ķ austur og sušur. Toppašu žaš, žś žarna śtvarpsstjóri.

(Vilji svo til aš einhver glöggur lesandi telji sig hafa lesiš ofangreindan pistil į Žorlįksmessu į sķšasta įri skal žaš fyrirfram dregiš ķ efa vegna žess aš fólk man ekkert stundinni lengur.)


Laugardalslaugin óhreina

Pottur í LaugardalslaugMynd af potti ķ Laugadalslaug, óhreinustu laug landsins, vakti athygli mķna į mbl.is. Ég žekki hana vel, hef komiš žangaš nęrri žvķ frį barnęsku. Aldrei nokkurn tķmann hefur hśn veriš ķ jafn slęmu įstandi og nś.

Įrlega segjast borgaryfirvöld ętla aš lįta lagfęra hana en ekkert gerist enda bara „laugardalslygi“. Laugin heldur įfram aš grotna nišur og óhreinindin eru įberandi.

Ég hef merkt viš örfį atriši į mešfylgjandi mynd og žau eiga viš alla pottanna. 

  1. Handrišin ķ kringum alla potta eru kolryšguš, sums stašar komiš gat ķ gegn.
  2. Ryšblettir eru vķša og ryštaumar leka frį žeim.
  3. Mįlningin hefur vķša mįšst af og sjaldan er bętt śr žvķ.
  4. Tröppurnar eru skķtugar, sérstaklega til hlišar. Svo mikill var skķturinn aš fyrir žremur įrum höfšu plöntur skotiš rótum žarna, sjį mynd.
  5. Takiš eftir bökkunum; köld steinsteypa, óslétt og andstyggileg

Screenshot 2022-12-14 at 17.46.14Į myndinni eru ekki handföngin sem fest eru viš handritiš allan hringinn ķ einum eša tveimur pottum. Tilgangurinn er óljós. Žau eru drulluskķtug, hafa aldrei veriš žrifin og ugglaust mį finna į žeim lķfsżni frį žśsundum manna. Gešslegt eša hitt žó heldur.

„Žaš hefur veriš sagt mér“ af ólygnum „ašila“ aš žegar sundlaugin var opnuš įriš 1968 hafi nokkur tonn af ódżru salti veriš keypt śr skipi sem strandaši į Sušurnesjum. Enn er nóg til af žvķ og mikiš notaš į bakka laugarinnar ķ frosti. Žaš er gróft en gallinn er bara sį aš fęstir sundlaugagestir geta gengiš į žvķ, flestir verša blóšrisa į iljunum. Saltiš er žó fullgott ķ lżšinn žó žaš hafi upprunalega įtt aš fara į Holtavöršuheiši ķ frosthörkum.

Sjįlf sundlaugin er ónżtt vegna leka sem hér er nś aukaatriši, verra er meš sóšaskapinn ķ nišurföllunum sem eru ķ bökkunum, hringinn ķ kringum hana. Pétur nokkur sundlaugagestur sagšist ķ óspuršum fréttum hafa hrękt ķ nišurfalliš fyrir fimm įrum og enn sęist hrįkurinn, vęri bara gręnni en foršum, birki hafi skotiš rótum ķ honum og muni bruma ķ vor.

Gróšurinn ķ Laugardalslaug er gróskumikill og hefur įhrif. Gestir stįta sig allir af margvķslegum fótsveppum sem eru inngrónir ķ neglur og skinn. Hvergi į landinu eru įlķka gróšurfar aš finna enda žrifin vķšast miklu meiri. Gestirnir eru žannig stórkostleg tekjulind fyrir lękna og apótek og laugin į stóran žįtt ķ žróttmiklu efnahagslķfi landsins.

Lķklega er žaš rétt fullyršing aš žaš sem ekki drepur mann heršir mann. Ķ Laugardalslauginni mį eflaust finna mesta landsins mesta śrval af sżklum og lķfssżnum fyrir utan veggi Ķslenskrar erfšagreiningar. Vera mį aš žar megi finna merki um alla sjśkdóma sem grasseraš hafa sķšustu fimmtķu įrin. Žaš er nś allnokkuš fyrir lęknavķsindin og įn efa ętti aš friša laugina og nżta ķ rannsóknarskyni fyrir allt mannkyn. Męli meš heimsminjaskrį Menningarmįlastofnunar Sameinušu žjóšanna en į henni eru nefnilega meira en žśsund menningar- og nįttśruminjastašir um allan heim žeirra į mešal Žingvellir.

IMG_2116Ég hef nś lagt af heimsóknir ķ Laugardalslaug, žvķ mišur. Sakna hennar dįlķtiš en sérstaklega žaulsetnum pottafélögum, afbragšs fólki, fróšu og skemmtilegu. Jafnvel žeirra sem išulega leggja mig ķ einelti fyrir žaš eitt aš vera Sjįlfstęšismašur. Žaš er bara gaman nema žegar einn ętlaši aš berja mig ķ sturtunni fyrir aš kunna afskaplega vel viš Davķš Oddson. Ég slapp en hef gengiš til sķšan til sįlfręšings, žess hins sama og mistókst aš sętta Pķrata. Honum hefur ekki heldur tekist vel meš mig. 

Ekki veit ég hvenęr ég fer aftur ķ Laugardalslaugina. Aš vķsu eru jólin aš koma og lķklega veršur mašur neyddur til aš baša sig. Sé ekki hvernig ég kemst hjį sįpužvotti. Kannski aš mašur druslist ķ laugina einhvern froskaldan vešurdag.

Nei, ég fer ekki ķ ašrar laugar. Nema kannski Vesturbęjarlaugina, eša Įrbęjarlaug, eša Seljavallalaug. Sś sķšastnefnda er hreinni en Laugardalslaugin.


Jafnašarflokkurinn jafnar um žingflokksformanninn og öllum er sama

Athygli vekur aš nżkjörinn formašur Samfylkingar jafnašarflokks Ķslands lét formann žingsflokksins taka pokann sinn eins og sagt er um žjįlfara ķžróttališa sem er sparkaš.

Fjölmišlar gera ekkert vešur śt af žvķ žó žingmašurinn, lögfręšingurinn og ašalfjölmišlavišmęlandi landsins Helga Vala Helgadóttir sé svipt embętti sķnu.

Ķ frétt Vķsis segir aš formašurinn vilji ekki tjį sig um brottreksturinn, er lķklega enn aš semja sennilega skżringu. Sś sparkaša ber sorg sķna ķ hljóši og vill ekki heldur tjį sig.

Hvaš hefšu nś fjölmišlar gert ef nżkjörinn formašur Sjįlfstęšisflokksins hefši sparkaš formanni žingflokksins? Allt hefši oršiš vitlaust og blašamenn og sérfręšingar į samfélagsvefjum myndu vaša samsęriskenningarnar upp ķ hné. Ritstjóri Fréttablašsins myndi skįlda upp hrikalega sanna skżringu į hneykslinu. Rķkisśtvarpiš myndi tala viš uppįhaldsstjórnmįlafręšinginn sinn sem héldi žvķ fram aš flokkurinn vęri beinlķnis aš klofna og spennan mešal flokksbundinna vęri hreinlega „įžreifanleg“. Ritstjóri Kjarnans myndi rita hlutlausa frįsögn um hiš sanna óešli flokksmanna.

Žegar mįliš er skošaš ašeins nįnar vaknar sį grunur aš lķklega er ekkert umtal verra en slęmt umtal. Žögnin getur oft veriš svo ansi hįvęr.

 


Žį voru kallarnir svipžungir og gįfulegir ķ svörtum frakka og meš hatt

Spennan er žvķ sem nęst įžreifanleg, sagši fréttamašur Rķkisśtvarpsins um formannskosningu ķ Sjįlfstęšisflokknum og įtti viš andrśmsloftiš į landsfundinum. Lķklega var žaš sami fréttamašur sem sagši ķ hįdegisfréttunum į laugardeginum aš formannskjöriš vęri ašalatriši fundarins. Hvort tveggja er bölvuš della, sett fram ķ anda slśšurfréttablaša.

Ég er į landsfundinum en hef ekki fundiš fyrir spennunni. Hins vegar er afskaplega skemmtileg stemning mešal fólks. Mikiš hlegiš, fólk talar hįtt, gamlir vinir og kunningjar fašmast og rifja upp gamlar minningar.

Viš spjöllušum saman nokkrir sem vorum ungir sjįlfstęšismenn fyrir allmörgum įrum og rifjušum upp hvernig žaš hafi veriš fyrir krakka eins og okkur aš ganga ķ fyrsta sinn inn į landsfund, žaš allra heilagasta ķ flokksstarfinu. Hitta alla frammįmenn flokksins og fjölda annarra įhrifamanna sem mašur sį ašeins į svart-hvķtum myndum ķ dagblöšum og sjónvarpi. Žeir birtust viršulegir ķ svörtum frakka meš hatt į höfši, svipžungir og gįfulegir. Tölušu langt mįl og ķtarlegt og höfšu į öllu svör og lķklega lķka į lķfsgįtunni sjįlfri.

Fjörtķu įrum sķšar erum viš „ungu“ sjįlfstęšismennirnir komnir į sama aldur, en frakkalausir, hattlausir og sumir jafnvel bindislausir (aš hugsa sér žaš) og konur lķklega oršnar fleiri en kallarnir, allar litrķkar og įhrifamiklar til oršs og ęšis. Lausnir į lķfsgįtunni höfšum viš ekki fundiš en kęrum okkur kollótta žvķ lķfiš og samfélagiš allt er miklu, miklu skemmtilegra og fallegra nś en žegar mišaldra forverar okkar stjórnušu flokknum. Aš minnsta kosti finnst okkur žaš (höldum aš unga fólkiš sé sammįla okkur).

Svo var žaš žetta um „įžreifanlega spennu“. Nei, sagši einhver. Žetta er nęstum žvķ eins og aš koma į ęttarmót, hitta fjölmargt fólk sem mašur žekkir og kann vel viš og kynnast nżju.

Fyrst og fremst er landsfundurinn samkoma fólks meš įžekkar lķfsskošanir og stefnu ķ stjórnmįlum. Žessu nęst er fundurinn stefnumarkandi og allir sem vilja geta haft įhrif. Ég sótti ķ gęr fund um umhverfis- og samgöngumįl. Hann sótti um tvö hundruš manns og hann var fjölmennari en ašalfundur żmissa ķslenskra stjórnmįlaflokka.

Hvernig var unniš? Opin męlendaskrį, fjölmargir tóku til mįls. Texta įlyktunarinnar var breytt, skriflega tillögur voru lagšar fram, žęr ręddar og žeim breytt vęri žess žörf. Ekki var alltaf greidd atkvęši heldur rökrętt og samkomulag fundiš. Aš endingu var fólk sįtt viš įlyktunina. Ķ dag var hśn kynnt fyrir landsfundinum ķ sal.

Landsfundur Sjįlfstęšisflokksins er lżšręšisveisla. Žetta er ekki innantómur frasi heldur stašreynd. Raddir allra fį aš heyrast, enginn er settur śtundan en meirihlutinn ręšur. Fundur tveggja žśsunda manna.

Jś, formannskosningin er framundan. Vinkoma mķn sem er borgarfulltrśi var afar sįr viš mig žvķ ég ętla aš kjósa nśverandi formann (ekki tala um sitjandi formann). Viš lį aš mér žętti svo leitt aš valda henni vonbrigšum aš ég skipti um skošun, en ég harkaši af mér. Hśn er eiginlega sś eina sem reynt hefur aš hafa įhrif į mig.

Ég er hins vegar viss um aš Bjarni Benediktsson verši kosinn formašur į morgun. Vešja į aš hann fįi um 60% atkvęša.


Ég kżs Bjarna Benediktsson į landsfundinum

Ég var skrįšur į landsfund Sjįlfstęšisflokksins nokkru įšur en Gušlaugur Žór Žóršarson tilkynnti um framboš sitt til embęttis formanns flokksins. Ég er mįlkunnugur Gušlaugi og kann vel aš meta hann, tel hann góšan stjórnmįlamann. Žaš breytir žvķ ekki aš ég mun kjósa Bjarna Benediktsson sem formann. Ég kaus hann ekki ķ fyrsta skipti er hann bauš sig fram og sé eiginlega eftir žvķ. Bjarni hefur reynst duglegur formašur og eflst af reynslu og žekkingu og er nś tvķmęlalaust fremstur mešal jafningja. Žetta er mitt įlit og žó žekki ég manninn ekki persónulega. Ég fylgist žó vel meš ķslenskum stjórnmįlum.

Svo mį spyrja hvort žaš sé honum aš kenna aš fylgi flokksins sé nś ašeins um fjóršungur kjósenda. Svariš er ekki einfalt en aušvitaš vill sófafólkiš blóraböggul, fórna einhverjum ķ žeirri von aš allt gangi vel į eftir. Žannig verklag er ekki til góšs, žvert į móti. Skynsamlegast er aš taka höndum saman og vinna aš žvķ veršuga markmiši aš afla Sjįlfstęšisflokknum fylgis.

Aš lokum er ekki śr vegi aš taka žaš fram aš žó fjölmišlamenn segi titring mešal Sjįlfstęšismanna vegna formannskjörsins hef ég ekki oršiš hans var. Fólkiš ķ kringum mig er sallarólegt, engar hringingar eša lęti eins og hér įšur fyrr.

 

 

 


Bragginn ķ Nauthólsvķk og spillingin ķ kringum hann

Einn af žeim skörpustu sem skrifa ķ Fésbókina er hśsasmķšameistarinn Sķmon Gķsli Ólafsson. Hann er KR-ingur, Reykvķkingur og fjölskyldumašur (lķklega ķ žessari röš). Sķmon hefur rķkt skopskyn og beitir žvķ į hįrfķna hįtt, stundum ķ kaldhęšni en oft til gamans.

Hann er ekki bśinn aš gleyma Braggamįlinu sem var dįlķtiš ķ fjölmišlum į įrinu 2018. Žį taldi enginn sig žurfa aš kryfja mįliš til mergjar, žaulspyrja Dag B. Eggertsson, borgarstjóra, formann skipulagsnefndar eša stjórnendur borgarinnar. Mįliš var og er fįrįnlegt, lyktaši allt af spillingu žvķ margir höfšu įgętar tekjur af žvķ af verkefninu.

Žann 9. október skrifaši Sķmon žjóšfélagsrżnir žennan pistil ķ Fésbókina:

Ég er eiginlega meš žetta Braggaęvintżri borgarinnar į heilanum.

Ég held ég hafi ekki oršiš jafn hneykslašur ķ nokkuš mörg įr eins og į žessu ęvintżralega bulli sem er ķ gangi žarna hjį fólki sem į aš vera aš vinna aš hag okkar Reykvķkinga.

Į hverju er žetta fólk eiginlega?

Žaš er samt ekki eins og žaš sé śr hįum söšli aš detta žegar verk žessara snillinga eru skošuš aftur ķ tķmann.

Sigurborg Ósk Haraldsdóttir er 33 įra arkitekt.
Eiginmašur hennar er sjśkražjįlfi og formašur samtaka um bķllausan lķfsstķl ef einhverjum skyldi žykja žaš įhugavert.
Mér žykir žaš pķnu įhugavert.

Sigurborg Ósk og félagar hennar hjį Yrki arkitektum fengu veršlaun sumariš 2017 frį Reykjavķkurborg ķ hugmyndasamkeppni um byggš į Heklureit į Laugavegi.
Mér žykir žaš pķnu įhugavert.

Sumariš 2018 er Sigurborg Ósk komin ķ borgarstjórn ķ boši kjósenda Pķrata og er ķ dag formašur yfir Skipulags- og samgöngurįši Reykjavķkurborgar.
Mér žykir žaš pķnu įhugavert

Ķ žessari sömu nefnd er m.a. bķlavinurinn Hjįlmar Sveinsson, aka Hjóla-Hjįlmar og Eyžór Arnalds.
Mér žykir žaš pķnu įhugavert.

Žaš žżšir, ef ég skil mįliš rétt, aš Sigurborg Ósk sé yfirmašur Bragga-ęvintżrisins ķ Nauthólsvķk, įsamt borgarstjóra sem telst vera framkvęmdastjóri Reykjavķkurborgar.
Ég geri mér grein fyrir žvķ aš žetta Braggaęvintżri var byrjaš įšur en Sigurborg Ósk tók viš formennsku.

En hver skyldi žį hafa veriš forveri Sigurborgar Óskar sem formašur Skipulags- og samgöngurįšs?

Jś enginn annar en Hjįlmar Sveinsson einn af uppįhalds stjórnmįlamönnum mķnum fyrr og sķšar.
Mér žykir žaš pķnu įhugavert.

Hvaš hafa margir fjölmišlamenn eša konur spurt žau Hjįlmar Sveinsson og Sigurborgu Ósk eitthvaš śt ķ žessi Braggamįl? Hvar get ég lesiš eša heyrt žau vištöl?
Mér žętti žaš pķnu įhugavert.

Annar arkitekt, Margrét Leifsdóttir hjį Arkibśllan ehf hefur rįšiš išnašarmenn ķ verkiš fyrir hönd borgarinnar, įsamt žvķ aš Arkibśllan hennar hefur rukkaš borgina um rśmar 28 milljónir fyrir verk sem ekki er lokiš.
Žaš viršist sem hśn hafi fengiš frjįlsar hendur til aš gera hvaš sem henni hefur dottiš ķ hug.

Žeir greinilega treysta vinkonu sinni vel žeir sem eiga aš stjórna.

Žaš nżjasta eru innflutt melgresi upp į 700.000 kr. utan viš braggann.

Réš hśn alla išnarmenn ķ verkiš? Er žaš ešlilegt?

Vakna engar spurningar?

Žykir engum fjölmišlamönnum žetta vera įhugavert? Jafnvel žess virši aš eyša nokkrum mķnśtum ķ aš grafa upp sannleikann?

Margrét var merkilegt nokk ķ 11 įr arkitekt į skipulags- og byggingarsviši Reykjavķkurborgar fram til 2014 er hśn tók aš sér aš huga aš heilsueflingu starfsmanna borgarinnar įsamt žvķ aš starfa sem sjįlfstętt starfandi heilsumarkžjįlfi.
Mér žykir žaš pķnu įhugavert.

Er virkilega ekkert fréttnęmt į seyši hérna?

Er ešlilegt aš borgarfulltrśar og vinkona žeirra arkitekt į žeirra vegum séu aš sólunda hįlfum milljarši af skattfé Reykvķkinga ķ nišurgreidda félagsašstöšu fyrir nemendur Hįskólans ķ Reykjavķk og ašstöšu fyrir hamborgarasala?

Eru śtbošsreglur Reykjavķkurborgar ekki žverbrotnar ķ žessu braggamįli?

Kannski er öllum bara sama. Žetta er bara pólitķk?

Ber virkilega enginn įbyrgš į žessu ótrślega heimskulega verkefni?

Gęti einhver mašur meš fullum sönsum skrifaš handrit aš svona skrķpaleik?

Ég į ekki orš yfir fréttamennskunni į Ķslandi. Eša į ég kannski frekar aš segja skort į henni?

Nśna, fjórum įrum sķšar minnir Sķmon į Braggamįliš sem allir viršast bśnir aš gleyma en var žó mikil įviršing į žįverandi borgarstjórnarmeirihluta. Ķ honum var Samfylkingin, Vinstri gręnir, Pķratar og fyrirbrigši sem kallaši sig Bjarta framtķš og įtti enga framtķš.

Sķmon skrifar ķ Fésbókina:

Fjögur įr sķšan ég eyddi mörgum klukkustundum ķ aš reyna aš finna einhverjar upplżsingar um žį žennan óžekkta og leyndardómsfulla bragga.

Žęr upplżsingar lįgu ekkert į lausu į vef borgarinnar.

Hver skyldi vera stašan meš Braggann ķ dag? Er bśiš aš klįra verkiš og ef svo er hver var žį endanlegur kostnašur?

Er veriš aš borga leigu af honum, hversu hįa og hver er aš borga hana?

Hefur engin fjölmišlamašur įhuga į aš fį svör frį žeim sem bera įbyrgš į žessu klśšri?

Į bara aš leyfa gerendum aš žagga mįliš ķ hel og leyfa žvķ aš deyja drottni sķnum?

Stašlaša svariš : Viš lęrum af žessu, sem er žvķ mišur ekki reyndin.

Viš žurfum greinilega menn eins og Sķmon ķ borgarstjórn til aš halda hinni hrokafullu Samfylkingu, Pķrötum, Višreisn og Framsókn į tįnum.

Stašreyndir um braggamįliš eru žessar:

    1. Borgarstjóri vissi ekki hvaš nįnustu undirmenn hans eru aš gera žrįtt fyrir mikil „samskipti“, og hann leitar ekki eftir upplżsingum
    2. Skipulag skrifstofu eigna og atvinnužróunar var slęmt og henni illa stżrt.
    3. Innra eftirlit var bįgboriš vegna slęms skipulags og lélegrar stjórnunar.
    4. Stjórnandi eigna og atvinnužróunar vissi ekkert hvaš nįnustu undirmenn hans voru aš gera. 
    5. Borgarstjóra og skrifstofustjóra eigna og atvinnužróunar ber ekki saman um įkvaršanir sem teknar voru ķ tengslum viš verkefniš.
    6. Skrifstofustjóri eigna og atvinnužróunar brįst stjórnendaįbyrgš sinni.
    7. Af öllum verkefnum į vegum skrifstofu eigna og atvinnužróunar „gleymist“ aš lįta borgarstjóra vita um uppbyggingu braggans.
    8. Bygging braggans viršist hafa lifaš sjįlfstęšu lķfi įn aškomu annarra er aš honum unnu.
    9. Viš byggingu braggans var markvisst brotiš gegn reglum borgarinnar um mannverkjagerš um įbyrgš og verklegar framkvęmdir.
    10. Ašeins var gerš frumkostnašarįętlun sem byggš var į lauslegri įstandsskošun į rśstum braggans.
    11. Frumkostnašarįętlun var 158 milljónir króna. Raunkostnašurinn varš 425 milljónir.
    12. Verkiš var ekki bošiš śt né heldur einstakir verkžęttir.
    13. Hśsiš var byggt įn kostnašarįętlanir eins og reglur um mannvirkjagerš krefjast.
    14. Fyrstu hugmyndir voru um lķtiš og einfalt kaffihśs eša stśdentakjallara en varš aš fullbśnum veitingastaš meš vķnveitingaleyfi.
    15. Borgarrįš samžykkti aš hśsaleiga braggans yrši 670.125 kr. į mįnuši. Hśn žyrfti aš vera 1.697.000 kr til aš standa undir kostnaši.
    16. Engir skriflegir samningar voru geršir um byggingu braggans.
    17. Vinavęšing, verktakar voru handvaldir af žeim sem stóšu aš framkvęmdunum.
    18. Arkitekt byggingarinnar var rįšinn sem verkefnisstjóri
    19. Verkefnisstjórinn var lķtiš į byggingastaš og hafši žvķ ekkert eftirlit.
    20. Fariš var fram śr samžykktum fjįrheimildum viš byggingu braggans, enginn fylgdist meš žvķ, ekki verkefnisstjórinn sem lķka var arkitektinn.
    21. Žeir sem samžykktu reikninga vegna braggans könnušu ekki hvort śtgjöldin voru innan fjįrheimilda.
    22. Logiš var aš borgarrįš um byggingu braggans.
    23. Įgreiningur er milli skrifstofustjóri eigna og atvinnužróunar og verkefnisstjóri um įkvaršanir sem teknar voru um byggingu braggans.
    24. Skjalagerš vegna braggans var ófullnęgjandi sem er brot į lögum og reglum borgarinnar.
    25. Ekki hefur veriš stašfest aš um misferli hafa viš aš ręša viš byggingu braggans en innri endurskošun telur vert aš skoša nokkra „įhęttuatburši“.

Af žessu mį sjį aš allt viš endurbyggingu braggans var ķ handaskolum. Innri endurskošun borgarinnar segir aš lög hafi veriš brotin, kostnašareftirlit sama og ekkert, fariš į svig viš innkaupareglur, starfslżsingar og verkferla. Rugliš og handarbaksvinnubrögšin eru vķšar um borgarkerfiš.

Öll įbyrgš beindist aš skrifstofustjóra eigna og atvinnužróunar og borgarstjóra. Sį fyrrnefndi var lįtinn fara ķ mars 2019 en borgarstjóri sat sem fastast.

Enn žann dag ķ dag telur meirihlutinn sig hafa sloppiš afskaplega vel frį braggamįlinu. Og nei, nei Samfylkingin, Pķratar og Vg allir hinir fullyrša aš engin spillingarlykt sé af mįlinu. 

 


Ragnar Arnalds

Og aftur lįgu leišir okkar Ragnars saman löngu sķšar. Nś ķ Heimssżn, hreyfingu sjįlfstęšissinna ķ Evrópumįlum. Tilraun „vinstrimanna“ til aš sameinast ķ eina pólitķska hreyfingu 1999 strandaši m.a. į utanrķkismįlum. Įhugi sumra į ašild aš ESB klauf žessa fylkingu.

Žetta segir Jón Bjarnason, fyrrum alžingismašur og rįšherra, ķ minningargrein ķ Morgunblaši dagsins um Ragnar Arnalds en śtför hans er ķ dag. Jón skrifar fallega um gamla félaga sinn og nefnir margt athyglisvert.

Ég žekkti Ragnar Arnalds lķtillega, nęr eingöngu śr heita pottinum ķ sundlauginni ķ Laugardal. Stundum var fįmennt ķ pottinum og žį gafst einstakt tękifęri til aš ręša viš Ragnar um stjórnmįl og jafnvel sagnfręši. Ķ bįšum greinum var žekking hans mikil. Mér kom į óvart hversu aušvelt var aš tala viš hann um stjórnmįl dagsins og ekki sķšur lišna tķma. Margt sagši hann mér sem kom į óvart, atburši sem ekki voru į allra vitorši en töldust samt engin leyndarmįl. Hann var glöggur, talaši vel um alla en gat sagt broslegar sögur af żmsum stjórnmįlamönnum.

Oft voru fleiri ķ pottinum og žį var stundum tekist hressilega į. Kjöftugt fólk įtti žaš til aš segja žaš sem ķ brjósti žeirra bjó og ekki var žaš allt „elsku mamma“ um VG og ašra vinstri menn. Ragnar rökręddi, hann var ekkert aš trana sér fram eins og viš hinir en žegar hann tók til mįls hlustušu allir, lķka žessir kjöftugu.

Ragnar las bloggiš mitt enda skrifaši ég mikiš um makalausa tilraun vinstri stjórnarinnar 2009 til aš koma landinu inn ķ Evrópusambandiš. Viš vorum ķ sitthvorum stjórnmįlaflokknum, žaš vissi Ragnar, en ķ Evrópusambandsmįlum vorum viš samherjar, bįšir į móti. 

Jón Bjarnason segir ķ minningargrein sinni:

Ragnar var trśr hugsjónum sķnum og gekk til lišs viš žann flokk sem vildi standa vörš um fullveldi landsins. Hann var algjörlega andvķgur umsókn eša ašild aš Evrópusambandinu. Vildi žar ekkert „bjölluat“. Ragnar taldi aš barįtta gegn inngöngu ķ ESB vęri svo mikiš grundvallarmįl aš žaš vęri hafiš yfir hina hefšbundnu flokkadrętti. Žannig hlaut hann aš vera ķ fylkingarbrjósti žverpólitķskra samtaka; Heimssżnar, hreyfingar sjįlfstęšissinna ķ Evrópumįlum. Ragnar varš fyrsti formašur žeirra samtaka.

Vonbrigši Ragnars voru žvķ mikil žegar nokkrir forystumenn ķ flokknum sem hann hafši gengiš til lišs viš stóšu aš fyrirvaralausri umsókn aš ESB meš beišni um inngöngu. Rökfastur og barįttuglašur tók hann slaginn. Undir forystu Ragnars Arnalds varš Heimssżn aš stórri og įhrifarķkri fjöldahreyfingu meš félagsdeildir śt um allt land. Og barįtta Heimssżnar skilaši įrangri. Okkur sem voru mjög andvķg ESB-umsókninni tókst aš kęfa hana, enda fól hśn ķ sér óafturkręft framsal į fullveldi žjóšarinnar og sjįlfstęši.

Ķ žessu felst kjarni mįlsins og žvķ voru Jón og Ragnar į móti ESB-ašildinni og svo viš hinir, minni spįmennirnir. Bjölluatiš, er mergurinn mįlsins. Samfylkingin og Vinstri gręn héldu aš hęgt vęri aš semja um ašild aš ESB, fį žaš fram sem žeir vildu og sleppa öšru. Rétt eins og žegar bošiš er śr konfektkassa. Žvķ var nś öšru nęr og viš lį aš embęttismenn ESB hlęgju aš vitleysunni hjį ķslenskum stjórnmįlamönnum sem tölušu um „samning“.

Aldrei var žaš af reiši er Ragnar talaši um samherja sķna ķ Vinstri gręnum sem samžykkt höfšu hina makalausu ašildarumsókn aš Evrópusambandinu. Hann var framar öllu mįlefnalegur og kurteis en skošanalaus var hann aldrei. Hann var einfaldlega ekki sammįla, punktur.

Hann spurši mig oft hvort ég vissi um višhorf Sjįlfstęšismanna um einstök pólitķsk mįl. Aušvitaš hef ég aldrei veriš į dyramottunni aš innsta kjarna flokksins en žekkti žó marga og vissi żmislegt. Svo spjöllušum viš Ragnar, hann hlustaši, hugsaši, og sagši sķšan hug sinn, hvort sem hann var sammįla okkur eša ekki. Oft velti ég žvķ fyrir mér hversu eftirsóknarvert žaš vęri aš öšlast hógvęrš sem pottavinur minn.

„Žiš kommarnir ...“, sagši ég stundum viš Ragnar, žegar viš ręddum um Višreisnarįrin eša ašildina aš Nató. Hann brosti, fannst gaman aš hispursleysinu en lét ekki raska ró sinni og rökręddi og ég reyndi aš svara. Žetta voru skemmtilegar stundir. 

Ragnar hętti aš koma ķ sundlaugina fyrir nokkrum įrum. Ég frétti aš heilsan vęri ekki góš en vonaši aušvitaš hiš besta. Ég velti žvķ fyrir mér hvaša skošun herstöšvaandstęšingurinn Ragnar hefši į innrįs Rśssa ķ Śkraķnu og višbśnaš ķslenskra stjórnvalda vegna hennar. Ég leyfi mér aš trśa žvķ aš hann vęri mjög hlynntur stefnu rķkisstjórnarinnar og hvernig forsętisrįšherra og utanrķkisrįšherra hafa tekiš į mįlunum. En žetta er bara įgiskun.

Žannig minnist ég ķ stuttu mįli Ragnars Arnalds. Mér žótti afskaplega gaman aš hafa kynnst honum, žó ekki vęri nema lķtillega. Žegar ég las minningargreinarnar um hann ķ Morgunblašinu skildi ég hvers vegna mašurinn var jafn vinsęll og farsęll sem raun ber vitni. Yfir minningu Ragnars er heišrķkja. Svo segir einn vina hans sem žekkti hann hvaš lengst.


Aušvitaš veit Nató aš Rśssar skemmdu Nord Stream leišslurnar

Screenshot 2022-09-29 at 13.12.42Dettur nokkrum manni ķ hug aš Atlantshafsbandalagiš viti ekki hver stóš aš skemmdarverkum į gasleišslunum sem liggja eftir endilöngu Eystrasalti, Nord Stream eitt og tvö? Viti Nató ekki hver olli veršur aš segjast eins og er aš žaš stendur sig ekki.

Milli Ķslands og Gręnlands annars vegar og Ķslands og Bretlands hins vegar er svokallaša GIUK hliš. Fram til įrsins 2006 rak Nato hlustunarkerfi sem nįmu hljóš frį kafbįtum sem fóru ķ gegnum hlišiš og žeir voru eingöngu  frį Sovétrķkjunum og sķšar Rśsslandi. Svo hįžróuš var žessi tękni aš hęgt var aš greina eftir vélarhljóši hver kafbįturinn var.

GIUK gapRętt hefur veriš um aš taka aftur upp žessar hleranir.

Hafsvęšiš milli ofangreindra landa er grķšarlega stórt, margfalt stęrra en svęšiš frį Borgundarhólmi til Póllands, Žżskalands eša Litįen.

Er žaš raunverulega svo aš engar hleranir séu milli Nató-landanna viš Eystrasalt? Kanntu annan? segir einhver og glottir.

Vandamįliš lķtur śt fyrir aš vera į žann veg aš Nató žori ekki upplżsa um skemmdarverkin og kenna Rśssum um. Lķklega er žaš tališ vera ógnun viš einręšisrķkiš ķ austri. Munum aš Nató veit margt, mun betur en fjölmišlarnir sem mata okkur meš teskeišum.

Įhyggjur ķslenskra stjórnvald af öryggi sęstrengja viš landiš hafa ekki oršiš til śr engu. Innrįs Rśssa ķ Śkraķnu og hryšjuverk žeirra į Nord Stream gasleišslunum hafa vakiš upp óhug hér og hjį stjórnvöldum ķ Evrópu og ķ Kanada og Bandarķkjunum. Um leiš hafa žau opinberaš hversu varnarlausar lżšręšisžjóširnar eru fyrir skemmdarverkum. Um leiš og sęstrengir og gasleišslur ķ fullri notkun eru skemmdar munu samfélög beggja vegna Atlantshafsins lenda ķ óskaplegum vandręšum. Višskipti milli landa munu dragast saman og į mörgum svišum leggjast af meš tilheyrandi tekjutapi og atvinnuleysi. Rśssar žjįst vegna višskiptabanns og munu įn efa reyna aš spilla fyrir samstöšu Evrópurķkja meš skemmdarverkjum, tölvuįrįsum og undirróšri.  

Screenshot 2022-09-29 at 13.12.16Verra er meš gasiš, „skemmist“ leišslur eša borpallar į hafi śti.

Um leiš og Evrópubśar fara aš finna fyrir orkuskorti, heimilin kólna og atvinnuleysi eykst mun višhorfiš gagnvart Rśssum og strķši žeirra viš Śkraķnu breytast. Hvaš erum viš aš skipta okkur af mįlefnum žarna fyrir austan, mun fólk hrópa? Og milljónir manna fara ķ kröfugöngur og krefjast af stjórnvöldum aš öllu verši breytt ķ fyrra horf.

Rśssar munu róa undir öllum mómęlum rétt eins og Sovétrķkin geršu į sķnum tķma. Og allt žetta mun gera rķkjum ķ Evrópu erfitt fyrir, žśsundir mótmęla og eining Evrópusambandsins og Nató mun hugsanlega bresta.

Lķklega stendur Evrópa į krossgötum um žessar mundir. Ętlar hśn aš berjast gegn śtženslustefnu Rśssa eša lyppast hśn nišur?


Samfylkingin, Višreisn og Pķratar skrökva um ašildarvišręšur aš ESB

Alžingi įlyktar aš fram fari žjóšaratkvęšagreišsla fyrir įrslok 2023 um hvort halda skuli įfram ašildarvišręšum Ķslands viš Evrópusambandiš.

Žetta er śr furšulegri žingsįlyktunartillögu vinstri flokkanna į Alžingi. Ófyrirgefanlegt er aš Samfylkingin, Višreisn og Pķratar skrökvi ķ henni. Hvort žaš sé gert vķsvitandi eša óafvitandi vegna žekkingarleysis skal ósagt lįtiš. Ósannindi eru žaš engu aš sķšur.

Mikilvęgt er aš įtta sig į žvķ aš ašild aš ESB er ekki eins og tyrkneskt markašstorg žar sem hęgt er aš prśtta eftir žörfum og loks komist aš nišurstöšu sem er mešaltal af žvķ sem lagt var upp meš. Svo viršist sem Samfylkingin, Višreisn og Pķratar haldi žaš.

Stašreyndin er einföld. Engar „ašildarvišręšur“ hafa fariš fram viš ESB. Meš žingsįlyktunartillögu vinstri stjórnarinnar įriš 2009 var sótt um ašild Ķslands aš ESB. Evrópusambandiš samžykkti hana. Ķ kjölfariš hófust ašlögunarvišręšur, ekki ašildarvišręšur, žęr eru ekki lengur til ķ reglum Evrópusambandsins.

Afar mikilvęgt er aš stjórnmįlamenn sem og ašrir įtti sig į muninum į oršalaginu ašildarvišręšur og ašlögunarvišręšur.

Į ensku nefnast ašlögunarvišręšur „Accession negotiations“. Žęr eru fyrir rķki sem ętla sér aš ganga inn ķ ESB. Žetta eru ekki ašildarvišręšur og ESB varar beinlķnis viš žeirri tślkun. 

ESB segir einfaldlega aš ašildarvišręšur séu ekki lengur ķ boši. Rķki sem sękir um ašild hlżtur aš vilja ašild, žau eru ekki aš prófa, kanna ašstęšur, stunda žreifingar.

Ašlögunarvišręšur eru ķ žvķ fólgnar aš lög og reglur umsóknarrķkisins eru lagašar aš stjórnskipun Evrópusambandsins, Lissabonsįttmįlanum. Undanžįgur eru ekki veittar.

Ķ reglum ESB segir:

First, it is important to underline that the term “negotiation” can be misleading. Accession negotiations focus on the conditions and timing of the candidates adoption, implimentation and application of EU rules – some 90,000 pages of them. And these rules (also known as “acquis”, French for “that which has been agreed”) are not negotiable.  

Žetta hlżtur aš vera skżrt, engar samningavišręšur, ašeins ašlögunarvišręšur. Umsóknarrķki veršur aš taka um ESB reglur, 90.000 blašsķšur, samžykkja žęr eša hętta viš.

Ofangreinda žingsįlyktun leggja eftirtaldir žingmenn fram:

  • Logi Einarsson
  • Žorgeršur K. Gunnarsdóttir
  • Halldóra Mogensen
  • Helga Vala Helgadóttir
  • Žórunn Sveinbjarnardóttir
  • Oddnż G. Haršardóttir
  • Kristrśn Frostadóttir
  • Jóhann Pįll Jóhannsson
  • Björn Levķ Gunnarsson
  • Arndķs Anna Kristķnardóttir Gunnarsdóttir
  • Gķsli Rafn Ólafsson
  • Žórhildur Sunna Ęvarsdóttir
  • Valgeršur Įrnadóttir
  • Žorbjörg Sigrķšur Gunnlaugsdóttir
  • Sigmar Gušmundsson
  • Hanna Katrķn Frišriksson
  • Gušbrandur Einarsson

Ólķklegt er aš žingmennirnir hafi lesiš regluna sem er hér fyrir ofan.

Eftirfarandi skjal er lżsing į ašlögunarvišręšum, „skref fyrir skref“ eins og žaš er oršaš: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2022-09/eu_accession_process_clusters.pdf.

Svo er ekki verra aš žessir žingmenn hlusti į ręšu Samfylkingarmannsins Össurar Skarphéšinssonar žįverandi utanrķkisrįšherra sem fór meš rangt mįl į blašamannafundi. Į fundinum var Stefan Füle, žįverandi stękkunarstjóri ESB, og leišrétti hann Össur svo eftirminnilega aš lķklega hefur svišiš undan. Sjį hér: https://www.youtube.com/watch?v=0O4fkcYwpu8.

Nś kunna żmsir meš yfirboršsžekkingu aš halda žvķ fram aš Svķžjóš hafi fengiš samning og jafnvel fleiri rķki. Žeir sem žetta segja hafa rétt fyrir sér. Į įrunum žegar rętt var um ašild Noregs, Austurrķkis, Finnlands og Svķžjóšar var fariš ķ višręšur viš žessi lönd, žį hét žaš „negotiations“. Žaš er ekki lengur gert, ESB hefur breytt reglunum.

Kostirnir og gallarnir viš ašild aš ESB liggja fyrir, samningurinn er klįr. Hann gengur undir nafninu Lissabon-sįttmįlinn. Hann vilja Pķratar, Višreisn og Samfylkingin aš  Ķslandi samžykki. 

Aš öllum lķkindum mun Alžingi fella tillöguna og er žaš vel.

 

 

 


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband