Ragnar Arnalds

Og aftur lįgu leišir okkar Ragnars saman löngu sķšar. Nś ķ Heimssżn, hreyfingu sjįlfstęšissinna ķ Evrópumįlum. Tilraun „vinstrimanna“ til aš sameinast ķ eina pólitķska hreyfingu 1999 strandaši m.a. į utanrķkismįlum. Įhugi sumra į ašild aš ESB klauf žessa fylkingu.

Žetta segir Jón Bjarnason, fyrrum alžingismašur og rįšherra, ķ minningargrein ķ Morgunblaši dagsins um Ragnar Arnalds en śtför hans er ķ dag. Jón skrifar fallega um gamla félaga sinn og nefnir margt athyglisvert.

Ég žekkti Ragnar Arnalds lķtillega, nęr eingöngu śr heita pottinum ķ sundlauginni ķ Laugardal. Stundum var fįmennt ķ pottinum og žį gafst einstakt tękifęri til aš ręša viš Ragnar um stjórnmįl og jafnvel sagnfręši. Ķ bįšum greinum var žekking hans mikil. Mér kom į óvart hversu aušvelt var aš tala viš hann um stjórnmįl dagsins og ekki sķšur lišna tķma. Margt sagši hann mér sem kom į óvart, atburši sem ekki voru į allra vitorši en töldust samt engin leyndarmįl. Hann var glöggur, talaši vel um alla en gat sagt broslegar sögur af żmsum stjórnmįlamönnum.

Oft voru fleiri ķ pottinum og žį var stundum tekist hressilega į. Kjöftugt fólk įtti žaš til aš segja žaš sem ķ brjósti žeirra bjó og ekki var žaš allt „elsku mamma“ um VG og ašra vinstri menn. Ragnar rökręddi, hann var ekkert aš trana sér fram eins og viš hinir en žegar hann tók til mįls hlustušu allir, lķka žessir kjöftugu.

Ragnar las bloggiš mitt enda skrifaši ég mikiš um makalausa tilraun vinstri stjórnarinnar 2009 til aš koma landinu inn ķ Evrópusambandiš. Viš vorum ķ sitthvorum stjórnmįlaflokknum, žaš vissi Ragnar, en ķ Evrópusambandsmįlum vorum viš samherjar, bįšir į móti. 

Jón Bjarnason segir ķ minningargrein sinni:

Ragnar var trśr hugsjónum sķnum og gekk til lišs viš žann flokk sem vildi standa vörš um fullveldi landsins. Hann var algjörlega andvķgur umsókn eša ašild aš Evrópusambandinu. Vildi žar ekkert „bjölluat“. Ragnar taldi aš barįtta gegn inngöngu ķ ESB vęri svo mikiš grundvallarmįl aš žaš vęri hafiš yfir hina hefšbundnu flokkadrętti. Žannig hlaut hann aš vera ķ fylkingarbrjósti žverpólitķskra samtaka; Heimssżnar, hreyfingar sjįlfstęšissinna ķ Evrópumįlum. Ragnar varš fyrsti formašur žeirra samtaka.

Vonbrigši Ragnars voru žvķ mikil žegar nokkrir forystumenn ķ flokknum sem hann hafši gengiš til lišs viš stóšu aš fyrirvaralausri umsókn aš ESB meš beišni um inngöngu. Rökfastur og barįttuglašur tók hann slaginn. Undir forystu Ragnars Arnalds varš Heimssżn aš stórri og įhrifarķkri fjöldahreyfingu meš félagsdeildir śt um allt land. Og barįtta Heimssżnar skilaši įrangri. Okkur sem voru mjög andvķg ESB-umsókninni tókst aš kęfa hana, enda fól hśn ķ sér óafturkręft framsal į fullveldi žjóšarinnar og sjįlfstęši.

Ķ žessu felst kjarni mįlsins og žvķ voru Jón og Ragnar į móti ESB-ašildinni og svo viš hinir, minni spįmennirnir. Bjölluatiš, er mergurinn mįlsins. Samfylkingin og Vinstri gręn héldu aš hęgt vęri aš semja um ašild aš ESB, fį žaš fram sem žeir vildu og sleppa öšru. Rétt eins og žegar bošiš er śr konfektkassa. Žvķ var nś öšru nęr og viš lį aš embęttismenn ESB hlęgju aš vitleysunni hjį ķslenskum stjórnmįlamönnum sem tölušu um „samning“.

Aldrei var žaš af reiši er Ragnar talaši um samherja sķna ķ Vinstri gręnum sem samžykkt höfšu hina makalausu ašildarumsókn aš Evrópusambandinu. Hann var framar öllu mįlefnalegur og kurteis en skošanalaus var hann aldrei. Hann var einfaldlega ekki sammįla, punktur.

Hann spurši mig oft hvort ég vissi um višhorf Sjįlfstęšismanna um einstök pólitķsk mįl. Aušvitaš hef ég aldrei veriš į dyramottunni aš innsta kjarna flokksins en žekkti žó marga og vissi żmislegt. Svo spjöllušum viš Ragnar, hann hlustaši, hugsaši, og sagši sķšan hug sinn, hvort sem hann var sammįla okkur eša ekki. Oft velti ég žvķ fyrir mér hversu eftirsóknarvert žaš vęri aš öšlast hógvęrš sem pottavinur minn.

„Žiš kommarnir ...“, sagši ég stundum viš Ragnar, žegar viš ręddum um Višreisnarįrin eša ašildina aš Nató. Hann brosti, fannst gaman aš hispursleysinu en lét ekki raska ró sinni og rökręddi og ég reyndi aš svara. Žetta voru skemmtilegar stundir. 

Ragnar hętti aš koma ķ sundlaugina fyrir nokkrum įrum. Ég frétti aš heilsan vęri ekki góš en vonaši aušvitaš hiš besta. Ég velti žvķ fyrir mér hvaša skošun herstöšvaandstęšingurinn Ragnar hefši į innrįs Rśssa ķ Śkraķnu og višbśnaš ķslenskra stjórnvalda vegna hennar. Ég leyfi mér aš trśa žvķ aš hann vęri mjög hlynntur stefnu rķkisstjórnarinnar og hvernig forsętisrįšherra og utanrķkisrįšherra hafa tekiš į mįlunum. En žetta er bara įgiskun.

Žannig minnist ég ķ stuttu mįli Ragnars Arnalds. Mér žótti afskaplega gaman aš hafa kynnst honum, žó ekki vęri nema lķtillega. Žegar ég las minningargreinarnar um hann ķ Morgunblašinu skildi ég hvers vegna mašurinn var jafn vinsęll og farsęll sem raun ber vitni. Yfir minningu Ragnars er heišrķkja. Svo segir einn vina hans sem žekkti hann hvaš lengst.


Aušvitaš veit Nató aš Rśssar skemmdu Nord Stream leišslurnar

Screenshot 2022-09-29 at 13.12.42Dettur nokkrum manni ķ hug aš Atlantshafsbandalagiš viti ekki hver stóš aš skemmdarverkum į gasleišslunum sem liggja eftir endilöngu Eystrasalti, Nord Stream eitt og tvö? Viti Nató ekki hver olli veršur aš segjast eins og er aš žaš stendur sig ekki.

Milli Ķslands og Gręnlands annars vegar og Ķslands og Bretlands hins vegar er svokallaša GIUK hliš. Fram til įrsins 2006 rak Nato hlustunarkerfi sem nįmu hljóš frį kafbįtum sem fóru ķ gegnum hlišiš og žeir voru eingöngu  frį Sovétrķkjunum og sķšar Rśsslandi. Svo hįžróuš var žessi tękni aš hęgt var aš greina eftir vélarhljóši hver kafbįturinn var.

GIUK gapRętt hefur veriš um aš taka aftur upp žessar hleranir.

Hafsvęšiš milli ofangreindra landa er grķšarlega stórt, margfalt stęrra en svęšiš frį Borgundarhólmi til Póllands, Žżskalands eša Litįen.

Er žaš raunverulega svo aš engar hleranir séu milli Nató-landanna viš Eystrasalt? Kanntu annan? segir einhver og glottir.

Vandamįliš lķtur śt fyrir aš vera į žann veg aš Nató žori ekki upplżsa um skemmdarverkin og kenna Rśssum um. Lķklega er žaš tališ vera ógnun viš einręšisrķkiš ķ austri. Munum aš Nató veit margt, mun betur en fjölmišlarnir sem mata okkur meš teskeišum.

Įhyggjur ķslenskra stjórnvald af öryggi sęstrengja viš landiš hafa ekki oršiš til śr engu. Innrįs Rśssa ķ Śkraķnu og hryšjuverk žeirra į Nord Stream gasleišslunum hafa vakiš upp óhug hér og hjį stjórnvöldum ķ Evrópu og ķ Kanada og Bandarķkjunum. Um leiš hafa žau opinberaš hversu varnarlausar lżšręšisžjóširnar eru fyrir skemmdarverkum. Um leiš og sęstrengir og gasleišslur ķ fullri notkun eru skemmdar munu samfélög beggja vegna Atlantshafsins lenda ķ óskaplegum vandręšum. Višskipti milli landa munu dragast saman og į mörgum svišum leggjast af meš tilheyrandi tekjutapi og atvinnuleysi. Rśssar žjįst vegna višskiptabanns og munu įn efa reyna aš spilla fyrir samstöšu Evrópurķkja meš skemmdarverkjum, tölvuįrįsum og undirróšri.  

Screenshot 2022-09-29 at 13.12.16Verra er meš gasiš, „skemmist“ leišslur eša borpallar į hafi śti.

Um leiš og Evrópubśar fara aš finna fyrir orkuskorti, heimilin kólna og atvinnuleysi eykst mun višhorfiš gagnvart Rśssum og strķši žeirra viš Śkraķnu breytast. Hvaš erum viš aš skipta okkur af mįlefnum žarna fyrir austan, mun fólk hrópa? Og milljónir manna fara ķ kröfugöngur og krefjast af stjórnvöldum aš öllu verši breytt ķ fyrra horf.

Rśssar munu róa undir öllum mómęlum rétt eins og Sovétrķkin geršu į sķnum tķma. Og allt žetta mun gera rķkjum ķ Evrópu erfitt fyrir, žśsundir mótmęla og eining Evrópusambandsins og Nató mun hugsanlega bresta.

Lķklega stendur Evrópa į krossgötum um žessar mundir. Ętlar hśn aš berjast gegn śtženslustefnu Rśssa eša lyppast hśn nišur?


Samfylkingin, Višreisn og Pķratar skrökva um ašildarvišręšur aš ESB

Alžingi įlyktar aš fram fari žjóšaratkvęšagreišsla fyrir įrslok 2023 um hvort halda skuli įfram ašildarvišręšum Ķslands viš Evrópusambandiš.

Žetta er śr furšulegri žingsįlyktunartillögu vinstri flokkanna į Alžingi. Ófyrirgefanlegt er aš Samfylkingin, Višreisn og Pķratar skrökvi ķ henni. Hvort žaš sé gert vķsvitandi eša óafvitandi vegna žekkingarleysis skal ósagt lįtiš. Ósannindi eru žaš engu aš sķšur.

Mikilvęgt er aš įtta sig į žvķ aš ašild aš ESB er ekki eins og tyrkneskt markašstorg žar sem hęgt er aš prśtta eftir žörfum og loks komist aš nišurstöšu sem er mešaltal af žvķ sem lagt var upp meš. Svo viršist sem Samfylkingin, Višreisn og Pķratar haldi žaš.

Stašreyndin er einföld. Engar „ašildarvišręšur“ hafa fariš fram viš ESB. Meš žingsįlyktunartillögu vinstri stjórnarinnar įriš 2009 var sótt um ašild Ķslands aš ESB. Evrópusambandiš samžykkti hana. Ķ kjölfariš hófust ašlögunarvišręšur, ekki ašildarvišręšur, žęr eru ekki lengur til ķ reglum Evrópusambandsins.

Afar mikilvęgt er aš stjórnmįlamenn sem og ašrir įtti sig į muninum į oršalaginu ašildarvišręšur og ašlögunarvišręšur.

Į ensku nefnast ašlögunarvišręšur „Accession negotiations“. Žęr eru fyrir rķki sem ętla sér aš ganga inn ķ ESB. Žetta eru ekki ašildarvišręšur og ESB varar beinlķnis viš žeirri tślkun. 

ESB segir einfaldlega aš ašildarvišręšur séu ekki lengur ķ boši. Rķki sem sękir um ašild hlżtur aš vilja ašild, žau eru ekki aš prófa, kanna ašstęšur, stunda žreifingar.

Ašlögunarvišręšur eru ķ žvķ fólgnar aš lög og reglur umsóknarrķkisins eru lagašar aš stjórnskipun Evrópusambandsins, Lissabonsįttmįlanum. Undanžįgur eru ekki veittar.

Ķ reglum ESB segir:

First, it is important to underline that the term “negotiation” can be misleading. Accession negotiations focus on the conditions and timing of the candidates adoption, implimentation and application of EU rules – some 90,000 pages of them. And these rules (also known as “acquis”, French for “that which has been agreed”) are not negotiable.  

Žetta hlżtur aš vera skżrt, engar samningavišręšur, ašeins ašlögunarvišręšur. Umsóknarrķki veršur aš taka um ESB reglur, 90.000 blašsķšur, samžykkja žęr eša hętta viš.

Ofangreinda žingsįlyktun leggja eftirtaldir žingmenn fram:

  • Logi Einarsson
  • Žorgeršur K. Gunnarsdóttir
  • Halldóra Mogensen
  • Helga Vala Helgadóttir
  • Žórunn Sveinbjarnardóttir
  • Oddnż G. Haršardóttir
  • Kristrśn Frostadóttir
  • Jóhann Pįll Jóhannsson
  • Björn Levķ Gunnarsson
  • Arndķs Anna Kristķnardóttir Gunnarsdóttir
  • Gķsli Rafn Ólafsson
  • Žórhildur Sunna Ęvarsdóttir
  • Valgeršur Įrnadóttir
  • Žorbjörg Sigrķšur Gunnlaugsdóttir
  • Sigmar Gušmundsson
  • Hanna Katrķn Frišriksson
  • Gušbrandur Einarsson

Ólķklegt er aš žingmennirnir hafi lesiš regluna sem er hér fyrir ofan.

Eftirfarandi skjal er lżsing į ašlögunarvišręšum, „skref fyrir skref“ eins og žaš er oršaš: https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/system/files/2022-09/eu_accession_process_clusters.pdf.

Svo er ekki verra aš žessir žingmenn hlusti į ręšu Samfylkingarmannsins Össurar Skarphéšinssonar žįverandi utanrķkisrįšherra sem fór meš rangt mįl į blašamannafundi. Į fundinum var Stefan Füle, žįverandi stękkunarstjóri ESB, og leišrétti hann Össur svo eftirminnilega aš lķklega hefur svišiš undan. Sjį hér: https://www.youtube.com/watch?v=0O4fkcYwpu8.

Nś kunna żmsir meš yfirboršsžekkingu aš halda žvķ fram aš Svķžjóš hafi fengiš samning og jafnvel fleiri rķki. Žeir sem žetta segja hafa rétt fyrir sér. Į įrunum žegar rętt var um ašild Noregs, Austurrķkis, Finnlands og Svķžjóšar var fariš ķ višręšur viš žessi lönd, žį hét žaš „negotiations“. Žaš er ekki lengur gert, ESB hefur breytt reglunum.

Kostirnir og gallarnir viš ašild aš ESB liggja fyrir, samningurinn er klįr. Hann gengur undir nafninu Lissabon-sįttmįlinn. Hann vilja Pķratar, Višreisn og Samfylkingin aš  Ķslandi samžykki. 

Aš öllum lķkindum mun Alžingi fella tillöguna og er žaš vel.

 

 

 


Vitleysisgangurinn ķ löggunni

Börnum innan tólf įra hefur veriš bannaš aš fara į gossvęšiš. Svo segir löggan į Sušurnesjum. Žar rįša rķkjum Geir og Grani sem flestum eru kunnir. Spengilegu kallarnir ķ löggunni žykjast vita betur en allur almenningu hvernig aš feršast, hverjir megi feršast.

Hvers vegna 12 įra börn? Er eitthvaš sem liggur žarna aš baki?
„Hvers vegna ekki? Žetta er nįttśrlega matskennd įkvöršun,“ segir Ślfar. Ekki fengust nįnari upplżsingar um įstęšur aldurstakmarksins.
„Menn geta velt žessu fyrir sér en įkvöršunin liggur fyrir og henni veršur framfylgt,“ segir Ślfar. Hann segist vonast til žess aš ašgerširnar verši til žess aš tryggja öryggi į svęšinu. Almannavarnir beri įbyrgš į aš žaš sé gert.

Žetta kemur fram ķ frétt ķ Morgunblašinu. Lögreglustjórinn žykist hafa Almannavarnir Rķkislögreglustjóra į bak viš sig. Samkvęmt honum er įkvöršunin um aš banna börnum ašgang „matskennd“ og engin rök fylgja.

„Mönnum er skylt aš fara eftir fyrirmęlum lögreglu og ef žaš er ekki gert, žį er hęgt aš beita sektum samkvęmt lögreglulögum,“ segir Ślfar, spuršur hvort unnt sé aš sekta fólk sem fer aš gosinu eša žį sem halda aš gosinu meš börn undir 12 įra aldri.

Žetta er vitlausara en tali tekur. Sé įkvöršunin „matskennd“ er aldrei hęgt aš sekta žį sem brjóta gegn matinu. Sé sumum hleypt ķ gegn en ekki öšrum er žaš gert samkvęmt įkvöršun lögreglumanns sem finnst aš barniš eigi ekkert erindi į gosstöšvarnar. Hefur löggan žekkingu į śtbśnaši, getu barna og getuleysi. Getur verš aš matskennd įkvöršun lögreglumanns gangi framar lögum um frjįlsa för fólks um landiš?

Žetta er eftir öšru. Ég dreg stórlega ķ efa aš lögreglan į Sušurnesjum og  Rķkislögreglustjóra séu starfi sķnu vaxin. Mistökin og vandręšagangurinn hjį embęttunum į sķšasta įri og žessu eru nóg til aš hver heilvita mašur ętti aš varast aš taka žau trśanleg. 

2021

Screenshot 2022-08-10 at 12.16.08Eldgosiš viš Fagra-dalsfjall sem hófst 19. mars 2021 var forvitnilegt og dró aš sér žśsundir manna og skipti vešriš fęsta neinu mįli. Mér kom samt į óvart hve embętti Rķkislögreglustjóra og almannavarnadeild žess var illa aš sér. Sama į viš Lögregluna į Sušurnesjum og jafnvel Björgunarsveitina Žorbjörn ķ Grindavķk sem var žarna almenningi til ašstošar og stóš sig oft vel.

Ķ upphafi hafši svo mikiš fįt gripiš lögguna, bęši žį hjį Rķkislögreglustjóra og į Sušurnesjum. Vegageršin var lįtin loka Sušurstrandarvegi og žvķ boriš viš aš hann vęri skemmdur. Engin skemmd fannst. Vegurinn įtti bara aš vera skemmdur og žvķ var hann lokašur heila helgi. Svo var gefinn śt tilkynning um aš fólk gęti gengiš aš gosstöšvunum frį Grindavķk og Blįa Lóninu. Žarna kom berlega ķ ljós hvers konar vitleysisgangur rķkti. Frį bįšum stöšum voru aš minnsta kosti tķu km aš gosstöšvunum, ašra leišina. Sem sagt fólki var rįšlagt aš ganga rśma tuttugu km til aš sjį gosiš. Hundruš ef ekki žśsundir geršu žaš og voru uppgefin į eftir. Gangan gekk nęrri heilsu fjölda fólks og hafši žaš ekki annaš til saka unni en vilja sjį eldgos.

Nįtthagi

IMGL4818Ég get lesiš į landakort. Žó ég hefši aldrei komiš į žessar slóšir įšur sį ég strax aš aušveldast var aš ganga um dalinn Nįtthaga. Besta aš segja žaš strax aš žegar svona stendur į er ég lķtiš fyrir aš lįta yfirvöld sem žekkja greinilega ekki ašstęšur smala mér, segja mér hvert ég į aš fara eša gera. Stašreyndin var einfaldlega sś aš ég vissi miklu betur en embęttismenn Rķkislögreglustjóra og Sušurnesjalöggan. Žekking žeirra į landslagi og fjallamennsku var sįralķtil og ekki til mikils gagns. Žar aš auki var eins og žessir ašilar kynnu ekki aš lesa śr landakortum.

Athuganir į gervitunglagögnum bentu til žess aš kvikugangurinn, sem myndašist vikurnar fyrir gosiš, og opnašist ķ Geldingadölum, sé ekki aš fara aš mynda nżjar gosstöšvar annarstašar yfir ganginum.

IMGL5335 AurSvo sagši ķ yfirliti į vef Vešurstofu Ķslands 26. mars 2021. Ķ upphafi eldgossins var ekki tališ rįšlegt aš bśa til gönguleiš aš gosstöšvunum um Nįtthagadal. Jaršfręšingar töldu aš żmislegt benti til aš berggangurinn vęri undir dalnum og žar gęti hugsanlega gosiš. Žrem dögum sķšar var ekki lengur talin hętta į žessu. Žó var gerš gönguleiš sem lį žrįšbeint eftir bergganginum og nefnd „leiš A“. Ekki mikil hugsun žar aš baki.

Nįtthagadalur er geysistór, langur og djśpur, lķklega nęrri 250.000 fermetrar og er žį ašeins mesta sléttlendiš tališ. Hęglega hefši veriš hęgt aš koma žar fyrir nęrri tķu žśsund bķlastęšum įn mikillar fyrirhafnar og hefši žó veriš ęši rśmt um alla. Meš žvķ hefši hefši veriš hęgt aš koma ķ veg fyrir umferšaröngžveiti į Sušurstrandarvegi. Mestu skipti aš fólk hefši ekki žurft aš ganga nema aš hįmarki fjóra km aš gosstöšvunum og til baka ķ dalinn, afar létta leiš.

Embęttismennirnir

Embęttismennirnir tóku engum sönsum, hugsušu ekki sjįlfstętt, jafnvel žegar sérfręšingar Vešurstofunnar töldu óhętt aš ganga um Nįtthagadal.

Margt fer öšru vķsi en ętlaš er. Hér er atburšarįsin: 

  1. Hraun rann nišur ķ Nįtthagadal 22. maķ 2021 og fyllti hann smįm saman. 
  2. Žann, 4. jśnķ 2021 rann hraun yfir gönguleišina sunnan Gónhóls og lokaši henni. 
  3. Žann 13. jśnķ rann hraun yfir gönguleiš Rķkislögreglustjóra (kölluš A) gerš hafši veriš meš jaršżtu.

RíkislögreglustjóriŽegar litiš er til baka var engin gönguleiš varanleg. Žó mį fullyrša aš skynsamlegra hefši veriš aš beina fólki um Nįtthagadal ķ staš žess aš gera fólki beinlķnis erfišara fyrir aš skoša eldgosiš. Žaš sem olli žessu var einfaldlega žekkingarleysi, reynsluleysi og getuleysi žeirra sem um vélušu.

Eftir aš hafa kynnt mér mįlin fannst mér śtilokaš aš fara gönguleiš löggunnar aš gosstöšvunum. Sé enga įnęgju ķ aš rölta ķ óslitinni fimm kķlómetra halarófu, troša drullu og renna til ķ flughįlli brekku. Nįtthagadalsleišin mun skemmri og fljótfarnari.

Vešriš

Stundum žótti löggunni óskaplega vont vešur į gosstöšvunum. Lķklega er mišaš viš aš kyrrsetumenn treysti sér ekki śt ķ rok eša slagvešur. Žį er sagt ófęrt fyrir alla, jafnvel fyrir fjallakalla sem eru margreyndir ķ śtivist og feršalögum. Öllu var skellt ķ lįs, jafnt fyrir śtlendinga į sandölum sem og žeim sem voru ķ gönguskóm meš stķfum sóla, ķ hlżjum og góšum śtivistarfötum og hlķfšarfötum utan yfir.

Rķkisśtvarpiš var lengst af meš beint streymi frį gosstöšvunum ķ Geldingadal og einnig var hęgt aš nįlgast myndir į vef Vešurstofunnar og Rķkislögreglustjóra. Stundum var ekki annaš aš sjį en aš į Fagradalsfjalli vęri žokkalegt  śtivistarvešur.

Žį mį spyrja, hvaš er gott vešur til śtvistar? Sumir segja aš vešriš skipti engu mįli, bara klęšnašur fólks, śtbśnašur og slatti af skynsemi. Žvķ er ég mikiš sammįla. Spakir fjallamenn halda žvķ reyndar fram aš vešur velti į hugarfari. 

Svo er žaš hitt. Žegar lokaš var vegna vešurs į gosstöšvunum fór ég, og örugglega margir ašrir, eitthvert annaš, į fjöll, um heišar. Hvergi var lokaš nema viš Fagradalsfjall og nįgrenni. Enginn bannaši fólki aš ganga į Nśpshlķšarhįls, Sveifluhįls eša Geitafell, sem eru žó ķ nęsta nįgrenni og vešurlagiš nįkvęmlega hiš sama. 

Lķklega žótti löggunni lakara aš fólk fęri sér aš voša  viš gosstöšvarnar en skįrra aš žaš geršist annars stašar. Žetta er nś meiri vitleysan hjį löggunni.

Einhver fann upp oršiš „gluggavešur“. Žaš notar „of-fólkiš“ óspart. Śti er of-kalt, of-hvasst, of-rigning, of-snjór og van-sól sem merkir of lķtil sól. Helst žarf aš vera blankalogn śti, tuttugu grįšu hiti og sól til aš of-fólkiš treysti sér ķ śtivist.

Ę, ę, nś rignir

Fjölmišlar og Rķkislögreglustjóri hafa oft tekiš aš sér aš segja fólki til um śtivist į Fagradalsfjalli en hafa žvķ mišur ekki alltaf rétt fyrir sér enda sjaldnast reynt śtivistarfólk sem slķkt gerir. Sķfelldur įróšur gegn gönguferšum śti ķ nįttśrunni er lķtt hvetjandi. Byggir upp bölvašan aumingjaskap sem endar meš žvķ aš fólk leggur upp laupanna heima ķ stofu horfandi į sjónvarp og étandi sykurvörur. Žį vęri nś meiri mannsbragur į žvķ aš berjast į móti vindi: 

Ég vildi óska, žaš yrši nś regn 
eša žį bylur į Kaldadal,            
og ęrlegur kaldsvali okkur ķ gegn 
ofan śr hįreistum jöklasal.

Žurfum į staš, žar sem stormur hvķn 
og steypiregn gerir hörund vott. 
Žeir geta žį skolfiš og skammast sķn, 
sem skjįlfa vilja. Žeim er žaš gott.

Undir Kaldadal heitir žetta hraustlega ljóš eftir Hannes Hafstein, tvö erindi af fimm. 

Ég žreytist sjaldan aš vitna ķ Fjallamenn, bók Gušmundar Einarssonar listamanns frį Mišdal en žar stendur:

„Ķslendingar eru skyldugir til aš leggja stund į göngur og skķšaķžrótt, žį vaxa žeim ekki fjarlęgšir ķ augum. Sund, leikfimi og fleiri ķžróttir eru įgętur undirbśningur fyrir fjallgöngumann jafnframt žvķ, aš hann beri viršingu fyrir lķkama sķnum. Ég veit, aš fyrstu tilraunum fylgir nokkur hętta, ef ekki er reynt fólk meš ķ för. En žaš aftrar mér ekki frį aš hvetja fólk til aš ganga į fjöll.

Fleiri og vošalegri slys hljótast af hreyfingarleysi en fjallgöngum. Ég hef séš kunningja minn hrapa til dauša ķ Alpafjöllunum, en žaš fékk mér ekki eins mikillar sorgar og aš sjį fjölda fólks, sem ég žekki, grotna nišur af fitu, leti og óreglu.“ (Fjallamenn, blašsķša 161)

Geir og Grani ķ löggunni

Screenshot 2022-08-10 at 12.54.11Rétt fyrir hįdegi žann 5. aprķl 2021 opnašist sprunga noršan viš Geldingadal og į örfįum dögum myndušust fimm gķgar. 

Žegar žetta geršist var ég nżkominn upp į Langahrygg. Hafši dvalist ķ heišskķru og fallegu vešri viš aš taka myndir af rofaböršum enda lį mér ekkert į. Hefši ég gengiš hrašar upp į hrygginn, sem ętlunin var, hefši ég séš nżju eldsprunguna opnast. Žaš hefši veriš saga til nęsta bęjar. Jį, hefši og hefši.

Žegar ég kom upp leit ég aušvitaš til eldstöšvanna, en nokkru noršar var reykur og jafnvel eldur. Nokkrar sekśndur lišu įšur en ég įttaši mig į žvķ aš žarna var nż sprunga aš opnast. Śr henni rann hraun sem féll ofan ķ Meradal. Ég tók myndir ķ grķš og erg. Skundaši eftir Langahrygg ķ įttina aš Stóra-Hrśti, žangaš upp ętlaši ég. Žį  fékk ég smįskilaboš ķ sķmann minn; 

Rķmiš gossvęšiš. Umferš bönnuš. Nż sprunga aš myndast.

Ég las skilbošin og hló (dįlķtiš illkvittnislega ég višurkenni žaš). Leirskįldin hjį Rķkislögreglustjóra höfšu beraš žekkingarleysi sitt į enn einu svišinu. 

Vantaši Geir og Grana rķmorš? Mörg orš rķma viš gossvęšiš, til dęmis fljótręšiš, smįręšiš, ónęšiš, brįšręšiš, einręšiš og mörg fleiri. Öll žessi eiga vel viš.

Žegar löggan frétti af nżrri sprungu viršist mikiš fįt hafa gripiš um sig į lögreglustöšinni į Sušurnesjum og Rķkislögreglustjóra. Ef til vill eins og sįst ķ gömlu bķómyndunum um „The keystone cops“. Sé fyrir mér ringulreišina žegar fréttin barst. Allir ęša fram og til baka, rekast į vinnufélaga, borš og stóla og hrópa og kalla ķ algjöru rįšaleysi.

„Lokum lokum, fólk gęti dottiš ofan ķ nżju sprunguna,“ gęti einhver hafa ępt, skrękum rómi. Nżlišanum er skipaš fyrir og hann hleypur til og sendir śt smįskilaboš. Af hverju nżlišinn? Jś, hann er meš próf į jaršżtu, hįmenntašur.

Jęja, afsakiš žetta. Ég gat ekki stillt mig, žvķ löggan tók til žess rįšs aš skipa fólki aš rżma (ekki „rķma“) gossvęšiš. Sleppum stafsetningarvillunni og samt mįtti misskilja oršalagiš. Var įtt viš aš žeir sem fįi skilbošin eigi aš ašstoša viš aš rżma gossvęšiš eša eiga žeir fari į brott? Lķklega var įtt viš žaš sķšarnefnda. Löggan gat ekki einu sinni skrifaš skammlaust smįskilaboš fyrir sķma.

Žyrlan

Žó gossprunga opnist er lķtil hętta į feršum. Engar hamfarir eru į leišinni. Ekki veršur sprenging. Nęr śtilokaš var aš ašrar eldsprungur myndu opnast viš hliš hennar. Žaš gerist aldrei. Frekar er lķklegar aš svona sprungur lengist ķ ašra hvora įttina. Į Reykjanesi hafa allar gossprungur stefnuna sušvestur-noršaustur og žarf ekki annaš en aš lķta į landkort til aš sannfęrast. Löggan vissi žetta ekki, skildi ekki eša hafši ekki hlutaš į jaršfręšinga. 

Uppi į Langahrygg velti ég žvķ fyrir mér hvers vegna ég ętti aš fara heim? 

Jś, valdstjórnin krafšist žess. 

En var ég į gossvęšinu? 

Nei, ég var langt fyrir utan hęttusvęši sem skilgreint hafši veriš. Žess vegna gekk ég upp į Stór-Hrśt.

Stuttu eftir aš ég sį nżju sprunguna og nįši af henni mynd tók aš renna hraun sušvestan viš stašinn žar sem fyrst opnašist.

IMGL4917 AurMikiš var gaman - žangaš til žyrla Landhelgisgęslunnar nįlgašist. Svo hringsólaši hśn ógnandi yfir mér žar sem ég stóš žarna į fjallstindinum. Aušvitaš skelfdist ég. Bjóst viš hryšjuverkasveit Rķkislögreglustjóraembęttisins sem myndi renna sér į köšlum nišur śr žyrlunni, alvopnašir hrķšskotabyssum, hnķfum, kylfum og tįragasi, og handtaka mig fyrir aš hafa óhlżšnast valdstjórninni. Svo geršist žaš nęstótrślegasta. Žyrlan flaug ķ burtu. Ég settist skjįlfandi og sveittur nišur viš litlu hrśguna sem einu sinni hafši veriš varša og reyndi aš nį mér. Žaš tókst, en helluna ķ eyrunum hef ég ekki losnaš viš sķšan. Enn sušar.

 

Jį og nś er aftur fariš aš gjósa og löggan į Sušurnesjum og embętti Rķkislögreglustjóra leita allra rįša til aš passa okkur, almśgann. Viš vitum ekki neitt, kunnum ekki neitt og erum vķs til aš detta ofan ķ kvikutjörnina eša jafnvel ofan ķ gķginn. Og žį er nś naušsynlegt aš žeir Geir og Grani og félagar žeirra standi sig.

 

Myndirnar

Efsta myndin er af forsķšu Fréttablašsins og er af fólki sem er aš brölta upp „kašalleišina“ svoköllu. Gönguleiš upp bratta hlķš sem tróšst fljótt nišur og ķ slyddu og rigningu varš hśn fljótt eitt foraš. Žetta var ķ boši löggunnar og Björgunarsveitarinnar Žorbjarnar ķ Grindavķk og hafa bįšir ašilar veriš stoltir af framkvęmdinni.

Nęsta mynd er tekin af Langahrygg og žarna sést ķ fjarska „kašalbrekkan“ fręga.

Žrišja myndin er af uppgöngunni śr Nįtthagadal, miklu léttari og aušveldari leiš en löggan žröngvaši fólki til aš fara.

Fjórša myndin žarfnast ekki skżringa.

Fimmta myndin ekki heldur.

Sś sjötta er af žyrlu Landhelgisgęslunnar sem nįlgast Stóra-Hrśt. Gręnafjall ķ baksżn.

 

 

 


Ferširnar ķ dalinn sem er ekki til og hefur aldrei veriš til nema ...

Hér veršur sagt frį „Raušhólsdal“ sem er ekki til og hefur aldrei veriš til nema ķ mķnu höfši. Samt hef ég fjórum sinnum komiš ķ hann. Og žetta er ekki gįta.

Mikiš vęri nś gaman ef ég hefši spįš fyrir um gosiš sem kennt er viš Geldinga. Ég gerši žaš ekki og sé eftir žvķ. Ekki svo aš ég sjįi fram ķ tķmann, žvert į móti. Mér gengur best, ólķkt mörgum öšrum, aš segja frį žvķ sem žegar hefur gerst. Vęri ég draumspakur, skyggn, kynni aš spį ķ spil eša kaffibolla hefši ég įn efa séš gosiš fyrir. Žessa hęfileika hef ég ekki en dreg ekki ķ efa aš einhverjar konur hafi hana. Ekki karlar. Śtilokaš. En blessašar konurnar gleymdu aš spį fyrir um gosiš. Jaršvķsindamenn komust nęst žvķ og jaršbundnara fólk žekkist bókstaflega ekki. En žetta var nś nįtengdur śtidśr um efni pistilsins. 

Žannig stóšu mįlin į žvķ įgęta įri 2021 aš drjśgur tķmi fór ķ aš fylgjast meš gosinu viš Fagradalsfjall. Ég tók myndir, skrifaši um žaš pistla į blogginu, į fésbókina en žó ašallega fyrir skśffuna, og skemmti mér vel meš vinum og kunningjum sem nenntu aš fara meš mér į gosstöšvarnar. Oft fór ég einn og lét žaš ekki hefta mig žvķ ég er ansi góšur feršafélagi.

Einu sinni gekk ég hringinn ķ kringum gosstöšvarnar. Lķklega er vegalengdin um tuttugu km og fannst mér vel af sér vikiš aš rölta žetta. Svo uppgötvaši ég aš nęr annar hver mašur hafši gengiš hringinn. Žį dró ašeins śr montinu. Feršin var samt įgęt, śtsżniš stórbrotiš og ég kom į staši sem ég hafši bara séš śr fjarska. Žetta var 29. jślķ 2021.

IMGL0209_IMGL0210 Lum

Žaš undur geršist ķ feršinni er ég gekk frį nyrsta gķgnum į gömlu sprungunni ķ įttina aš keilulaga merarfjallinu aš fyrir mér varš žetta lķka snotra dalverpi. Sķšar, er ég sagši frį žvķ, var sagt aš vel į žvķ aš örverpi fęri ķ dalverpi en žaš er nś önnur saga. Innst inni ķ dalnum sį ég litla sęta dśddulega raušhólinn. Ekki var hann marglitur, frekar tvķlitur, svartur og raušur en litbrigšin léku ótrślegan tvķleik svo nįnasta umhverfi rošnaši, varš geislandi fagurt.

Fremst ķ dalnum var gilręfill og inn ķ hann hafši ógnandi hrauniš śr Meradal skrišiš af skepnuskap sķnum endaš ętlaši žaš sér aš fylla dalbotninn en komst ekki upp ķ hann. Mér fannst tröllagķgurinn sem gubbaši kviku, er žetta geršist, ekki lķklegur til aš framleiš nóg til svo dalnum vęri ógnaš. Ég hafši rangt fyrir mér.

IMGL0224 Lum

Ég skokkaši framhjį hrauninu og inn ķ dalinn. Tók nokkrar myndir og dįšist af sżningunni. Svona sést hvergi, ekki viš Fagra-dalsfjall, svo mikiš vissi ég. Į nokkrum stöšum ķ dalnum voru gróšurtorfur, merki um žaš sem įšur var. Uppblįsturinn hefur veriš grķšarlegur eins og vķša annars stašar viš fjalliš og raunar į öllu vestanveršu Reykjanesi. Engu aš sķšur finnast žarna örnefni kennd viš hśsdżr. Viš liggur aš žaš hafi veriš dżranķš aš reka bśfé į žessar slóšir, enda sįralķtill annar gróšur en mosi og stöku grastoppar. 

Įfram hélt ég hringleiš minni, gekk žvert yfir dalinn. Žar er fyrir móbergshryggur sem įlengdar er eins og kaun į fjallsöxlinni. Ég gekk upp į hann og inn ķ nęsta dal en įkvaš aš koma aftur, sjį rauša hólinn ķ „Raušhólsdal“.

IMGL0699_IMGL0702 Aur

Tępum hįlfum mįnuši sķšar, 8. įgśst, kom ég žangaš aftur. Mér tókst aš plata ęsku-vin minn meš mér. Viš leigšum okkur rafhjól og brunušum jeppaveginn sem liggur austan viš Langahrygg og Stóra-Hrśt. Nś gekk ég nišur ķ dalinn śr noršri. Viš skildum hjólin eftir fyrir ofan žvķ ekkert vit var ķ aš hjóla nišur um stórgrżti og gljśpar sandbrekkur.

Dalurinn hafši breytt um svip žvķ hrauniš hafši óbošiš lęšst lengra inn ķ hann, kaffęrt endanlega litla gilręfilinn og var nś nęrri hįlfnaš į leiš sinni inni aš raušhól. Nei, žangaš kemst žaš aldrei varš mér aš orši. Ég hafši rétt fyrir mér en hugsunin var ašeins byggš į óskhyggju.

Sérkennilegt var aš sjį hvernig hrauniš hafši lišast hęgt og rólega inn dalinn. Hér og žar ķ žvķ glitti ķ rauša glóš og af og til gślpašist glóandi kvika śt śr hrauninu, lęddist ofurhęgt og hljóšlaust nišur į gróšurlausa jöršina og kólnaši žar. Svo varš önnur tunga til  og žannig ungaši hrauniš śt kvikunni įn sjįanlegs erfišis.

IMGL0690 Snap b Aur

Ķ fjarska sį ég hvernig mjó rönd reis upp į endann langt śti ķ hrauninu sem rann ofurhęgt framhjį dalmynninu. Ég mundaši myndavélina, notaši ašdrįttinn og smellti af. Fannst ég sjį lifandi veru į göngu,  Hraun-Grżlan ógurleg ķ ęvintżrinu sem ég į eftir aš skrifa.

Viš snęddum nesti ķ skjóli af grįum klettum ķ raušri hlķš fyrir ofan hrauniš og veltum fyrir okkur hvort langt yrši ķ nęsta gos į žessum slóšum. Fįtt vissum viš. Mįnuši sķšar var gefiš śt dįnarvottorš, geldingsgosinu var lokiš.

Svo leiš og beiš og vetur gekk ķ garš. Tķšin var įgęt. Ég įkvaš aš fara enn eina feršina ķ dalinn góša og brunaši žangaš  į rafhjóli 2. nóvember 2021. Feršafélagar fengust ekki.

IMGL0880 AI

Žetta var einmannalegur rafhjólatśr. Ekki sįla var sjįanleg, allt mannlaust, lķflaust, jafnvel tröllslegur gķgurinn sem gnęfši yfir umhverfiš hafši lagt nišur störf. Hraunframleišslan var hętt eins og jaršvķsindamenn orša žaš. Ég var eiginlega eins og Palli, einn ķ heiminum. Dįlķtiš ónotalegt upp į fjöllum en ég hristi af mér drungann og lifši žetta af.

Enn hafši dalurinn breytt um svip. Hrauniš hafši skrišiš talsvert lengra ķ įttina aš raušhólnum en gefist upp įšur en aš brattanum kom, skorti allt byggingarefni. Raušhóll įtti greinilega aš fį aš lifa įfram, tilvera hans var tryggš. Mikiš gladdist yfir žvķ. Sį ekki neina ógn lengur. Fįtt vissi ég. Aušvitaš lį óvinurinn lęvķsi ķ leyni hulinn mannlegum augum og leitaši fęrist aš gera śt af viš dalinn. Tilvist hans var ekki fullrituš ķ sköpunarsögu jaršar. Um žaš vissi ég aušvitaš ekkert.

IMGL0899 Lum

Nś var mér starsżnt į sprungur ķ nęrliggjandi Mera-fjöllum. Hlķšarnar virtust hafa brostiš, ętlušu aš skrķša nišur. Žetta var furšulegt. Ég ķmyndaši mér aš hraunfargiš dręgi žęr nišur en Palli jaršvķsindamašur (žó ekki sį sem var einn ķ heiminum), upplżsti aš jaršskjįlftar undanfarinna missera hefšu valdiš sprungunum en ekki nefndi hann skrišuföll.

Nś lišu nķu mįnušir. Eitthvaš hafši gerst, mešgöngunni var lokiš og jöršin rifnaši og ... (Žetta er frekar bjįlfaleg lķking, višurkenni žaš). Jęja, nś lišu nķu mįnušir og allt ķ einu gerast žau ósköp ķ litla, snotra dalverpinu mķnu aš andskotinn veršur laus, óvinurinn ķ leyni reif upp jöršina eins og umslag. Sprunga varš til frį sušvestri, žar sem litli gilręfillinn įtti um aldir tilveru undir björtum himni, og ķ noršaustur, hįtt upp ķ hlķš Merahnśks.

IMGL5547 Neo

Sprungan snżtti śr sér glóandi kviku sem kaffęrši umsvifalaust sléttuna fyrir nešan og rśmlega žaš. Kveikti gróšurelda į stöku staš kaffęrši litlu grįu skrišuna ķ raušu brekkunni og réšst svo til atlögu viš saklausan raušhólinn sem ekkert hafi til saka unniš frekar en ašrar innréttingar ķ dalnum. Vörn hans var engin og saga hans žvķ öll. Allt var ónżtt, steypt andstyggilegu svörtu hrauni. Mannlegur mįttur hefši ekki getaš eyšilagt dalverpiš į jafn hrottalegan hįtt og getur žaš žó flest allt. Hér var öllu fórnaš žann 3. įgśst 2022 og ķ ótiltekinn tķma žar į eftir (lesandinn veršur aš muna aš höfundurinn er ekki forspįr).

Daginn eftir lagši ég land undir fót eša öllu heldur dekk. Hjólaši meš góšum vini į rafhjóli sömu leiš og tvisvar įšur og ķ fjórša skiptiš kom ég ķ „Raušhólsdal“ sem er ekki til og hefur aldrei veriš til nema ķ mķnu höfši. Nafniš er ekki lengur réttnefni frekar en Geldingalaus Geldingadalur eša meralaus Meradalur..

IMGL5383_IMGL5387

Viš stóšum innan um eitt hundraš manns į kolli raušhóls og hrauniš brimaši rétt fyrir nešan. Sprungurnar sem ég hafši fundiš į hólnum fyrir nķu mįnušum voru ekki lengur sjįanlegar, allar śttraškašar. Uppi um allar hlķšar var fjöldi fólks rétt eins og „žjóšflutningarnir miklu“ hefšu byrjaš enn į nż. Aragrśi fólks.

Jaršeldurinn logaši glatt enda vel kynnt undir. Gķgarnir voru išnir ķ framleišslu sinni og til varš stór kvikutjörn. Śr henni rann hraun ķ įttina aš hólnum góša, reyndi aš komast upp en lak svo inn ķ litla giliš og kaffęrši stórgrżtiš grįa. Hraun rann einnig śt śr dalnum og yfir žaš gamla sem tröllagķgurinn hafši sent inn ķ dalverpiš og Meradal. Sķšast fréttist aš žaš vęri komiš austur aš mörkum dalsins og myndi įn efa fara yfir žau eftir nokkra daga.

Ég hafši séš nęgju mķna. Dalurinn var ekki minn. Ekki lengur. Allt breytist. Jafnvel mannfólkiš. Hér į aš fylgja andvarp lķfsreynds öldungs (man ekki hvaš hann heitir).

(Til aš njóta myndanna er nausynlegt aš smella į žęr og opnast žį dżršin.)

IMGL0209_IMGL0210 Lum sprungaOg hér er aftur efsta myndin en inn į hana hef ég nś dregiš lķnu sem į aš tįkna kvikusprunguna. 


Myndir af gosstašnum ķ Raušhólsdal

Ķ žann mund sem ég var aš ganga frį pistli um hugsanlega gosstaš sem ég taldi aš yrši noršaustan viš Meradal kom tilkynning um aš gos vęri hafiš. Mér til undrunar og vonbrigša reyndist žaš vera ķ afdal inn af Meradal, afskaplega snotur og og skemmtilegur stašur. Hann er örskammt frį žeim staš sem ég hélt aš myndi verša vettvangur gossins. Ég kallaši hann meš sjįlfum mér „Raušhólsdal“ en lķklega mun hann fara į kaf innan skamms og örlög dalsins verša svipuš og Geldingadala og Meradals, hverfur undir svart hrauniš.

IMGL0238_IMGL0241 Aur

Hér er samsett mynd af gosstašnum. Stór og marglitur hóll innst ķ dalnum. Gossprungan liggur frį mišjum dalnum og upp ķ hlķšina hęgra megin.

IMGL0699_IMGL0702 AurHér er horft til sušvesturs. Stór-Hrśtur gnęfir yfir og svart hrauniš śr gķgnum hefur runniš inn ķ dalinn. Stór gķgurinn sést ekki, er ķ hvarfi viš felliš hęgra megin. Gossprungan liggur žvķ sem nęst frį mišjum dalnum og upp vinstra megin viš giliš og grjóturšina.

IMGL0975 Aur

Loks er hér mynd sem ég tók 2. nóvember 2021 og var žį hrauniš komiš mjög innarlega ķ dalinn. Eins og sjį mį į vefmyndavélum liggur sprungan undir eldra hrauninu og upp ķ hlķšina hęgra megin eins og įšur sagši.

Inn ķ žennan lita og snotra dal kom ég žrisvar sinnum į įrinu 2021. Stašurinn getur alls ekki talist „tśristavęnn“. Hann er langt frį Sušurstrandavegi, löng ganga frį honum. Tvisvar fór ég į žangaš į rafhjóli og var žaš drjśg og žreytandi ferš. Jeppavegur liggur nįlęgt gosstašnum en meintir eigendur Fagradalsfjalls og nįgrennis hafa lokaš honum fyrir bķlum. Lķklega er žaš bara įgętt.

Hér kort af gosstašnum og nįgrenni. Žaš skżrir sig įgętlega og sżnir aš gosiš kom nįkvęmlega upp žar sem jaršvķsindamenn ętlušu aš kvikugangurinn vęri.

En hvers vegna skyldi gosiš hafa komiš upp į Gosstašurinn 2022žessum staš en ekki noršar? Held aš žaš sé vegna žess aš kvika leitar upp į lęgri staš ķ landinu. Held žaš sé įgęt kenning.

Višbót

Nś eru komnar skżrari myndir af gosstöšvunum. Gosiš er tvķmęlalaust kraftmeira en var ķ stśtnum ķ Geldingadalnum vestari žann 19. mars ķ fyrra.

Merkilegast finnst mér hversu margir gķgar hafa myndast fljótt į sprungunni. Hśn er ekki lengur samfelld heldur slitrótt. Gossprungur ķ hlķšum eru greinilegar ķ Móhįlsadal.

Alveg er žaš stórmerkilegt hvernig lögregla og björgunarsveitir tala nišur til almennings. Bśiš er aš loka 12 km jeppatrošingi aš gosstöšvunum og fólk fęr ekki lengur aš ganga aš žeim. Sagt er aš žaš sé vegna žess aš gas streymi upp viš gosstöšvarnar og žaš sé hęttulegt. Žetta er lķklega rétt svo langt sem žaš nęr. Samkvęmt streymi Rķkisśtvarpsins śr žyrlu Landhelgisgęslunnar er hįvašarok žarna. Į Bliku er sagt aš žaš séu 10 m/s og žvķ pottžétt aš öll mengun feykist śt ķ vešur og vind.

Aušvitaš stendur fólk ekki ekki ķ reykjarkófi. Halda björgunarsveitir og löggan aš almenningur sé dómgreindarlausir asnar? Ég bara spyr. Sjį frétt mbl.is

Stašhęttir eru žannig aš hęgt er aš standa langt fyrir ofan gossprunguna, horfa nišur til hennar śr öruggri fjįrlęgš rétt eins og ķ hringleikahśsi. Hvaša hętta leynist aš öšru leyti.

Vešurstofan
Mér finnst žessi mynd śr žyrlu Landhelgisgęstunnar sem birtist į vef Vešurstofunnar alveg frįbęr og sżnir ašstęšur mjög vel. Og hvert fer mökkurinn? Jś, til sušurs, undan noršanįttinni.

RÚV streymi 2022-08-03 at 15.50.14Einnig er sķšasta myndin góš. Greip hana af streymi Rķkisśpvarpsins.

 

 


Spįmašurinn Stormur śr Hafnarfirši męlir

Žvķlķkt vit, žvķlķk andagift. Žetta datt mér ķ hug žegar ég las frétt ķ Mogganum mķnum ķ morgun. Fyrirsögnin er:

Ekki öll von śti fyrir sumariš ķ įr.

Og ég hugsaši meš sjįlfum mér kvur įrinn hefši nś komiš fyrir blessaš sumariš. Svo las ég fréttina og komst aš žvķ sem algjörlega hafši fariš framhjį mér aš vešriš ķ sumar hefši veriš slęmt en lķklega vęri žaš skįna.

Fréttin er vištal viš samfylkingarmann ķ Hafnarfirši sem hefur višurnefniš Stormur og ku vera skyggn eša eitthvaš svoleišis. Hann męlir eins og einsetumašurinn į fjallstoppi sem hefur öšlast skilning į lķfsgįtunni og allri tilverunni. Hann segir:

Hann bętir viš aš vešriš į landinu muni halda įfram aš vera breytilegt eftir dögum, eins og žaš į til aš vera į Ķslandi.

Žetta er djśp speki og nś skil ég hvers vegna Mogginn tók vištal viš manninn. Ķ örstuttu mįli lżsir hann vešurlagi į Ķslandi sem enginn hefur įšur įttaš sig į.

Svo rżnir samfylkingarmašurinn ķ kristalskślu sķna, spilin eša innyfli slįturdżra og rķs upp og męlir aš hętti žeirra sem vita meira en viš, aum alžżša manna:

Žaš munu skiptast į skin og skśrir eins og žaš hefur alltaf veriš frį upphafi landnįms og jafnvel fyrir žaš.

Ķ hljóšri bęn žakkar mašur skaparanum og ritstjórn Moggans fyrir fréttina. Hvernig hefšum viš daušlegir menn getaš lifaš af sumariš įn hennar.

Vitur mašur sem ég žekki afar vel spįši žvķ um sķšustu įramót aš fram til vors myndi verša kalt. Svo myndi hlżna og gróšur dafna fram į haust er aftur tęki aš kólna. Hann veit greinilega ekki neitt mišaš viš spįmanninn Storm.

Annars er ég doldiš hissa į žvķ aš samfylkingarmašurinn skyldi ekki hafa veriš spuršur aš um frelsarann, hvenęr hans sé von frį himnum, žar sem allt vešur veršur til. Sko, mannkyniš hefur bešiš eftir honum ķ nęrri tvö žśsund įr (žaš er frelsaranum ekki Stormi).

Svo er žaš allt annaš mįl aš ég vissi ekki til žess aš vešriš ķ sumar hefši veriš slęmt.  Svona er mašur nś vitlaus. Aušvitaš hefši ég ekki įtt į ganga į fjöll og feršast um landiš ķ jśnķ og jślķ. Ég vissi bara ekkert af žessum Stormi. Fór ekki einu sinni eftir vešurspį rķkisins. Og nś er ég efins um aš hęgt sé aš halda įfram fjallaferšum.

 

 


Įsthildur Lóa žingmašur ķ klękjastjórnmįlum

Forgangsröšun rķkisstjórnarinnar er skżr: Aš gera žį rķku rķkari og žį fįtęku fįtękari!

Žetta segir žingmašur Flokks fólksins, Įsthildur Lóa Žórsdóttir, ķ pistli į blašsķšu 12 ķ Morgunblašinu 22.6.22. Lķklega er allt rétt sem hśn segir en enginn rökstušningur fylgir, bara ómerkilegt mas.

Žannig er žetta oft meš fjölmarga žingmenn žegar žeir segja frį ķ eigin oršum hvernig stašan er. Žį freistast žeir til aš draga upp afar dökka mynd, fyrst og fremst til aš upphefja sjįlfa sig en aušvitaš kann aš vera aš žeir vilji koma mįlum įleišis.

Įsthildur žingmašur stašfestir ķ raun og veru ofangreind kęnskubrögš meš tślka orš fjįrmįlarįšherra į žennan hįtt:

Ķ staš žess aš męta žeim raunveruleika sem viš blasir strįir fjįrmįlarįšherra um sig śreltum tölum um aš leiguverš hafi ekki hękkaš meira en launavķsitalan, en gleymir algjörlega nokkrum lykilatrišum eins og t.d. žvķ aš greišslur almannatrygginga eru enn og aftur lįtnar dragast aftur śr. Hękka ekki ķ samręmi viš gildandi lög. Kjaraglišnunin heldur įfram aš aukast žrįtt fyrir falsfréttir rķkisstjórnarinnar.

Ekki ętla ég aš ręša žetta efnislega, fjįrmįlarįšherra getur druslast til aš gera žaš. Hins vegar er įstęša til aš benda į hvernig žingmašurinn skrifar greinina og hversu svona óbein tślkun getur veriš skökk. Lķklega er tilgangurinn aš hafa įhrif į skošanir lesenda, ekki upplżsa žį.

Takiš eftir oršalaginu „śreltum tölum“. Enginn rökstušningur fylgir, žetta į lķklega aš vera alkunn stašreynd sem ekki žarf aš orša frekar. Sama er meš fullyršinguna ķ upphafi. Hvers konar hagfręši byggir į žvķ aš gera einhverja rķkari og ašra fįtękari. Svona er bara bull sem gengur aldrei upp. Žvķ fleiri sem eru bjargįlna žvķ fleiri koma undir sig fótunum og verša jafnvel rķkir, sé žaš markmiš ķ sjįlfu sér.

Žingmašurinn fullyršir fjįrmįlarįšherra  gleymir algjörlega nokkrum lykilatrišum“ sem hafa įhrif į leiguverš. Meš žvķ aš segja aš rįšherrann „gleymi“ į Įsthildur Lóa, žingmašur, viš aš hann hafi viljandi fariš meš rangt mįl. Mér finnst žetta nokkuš alvegarleg įsökun. Hins vegar mį spyrja, hversu margir leigjendur eru meš greišslur frį almannatryggingum? Lķklega er žaš ekki sķšur lykilatriši rétt eins og margt annaš sem žingmašurinn nefnir ekki.

Žaš er afar alvarleg įsökun aš rķkisstjórn Ķslands dreifi „falsfréttum“, fölskum upplżsingum.

Og hverjar eru žessar „falsfréttir“? Žingmašurinn lętur ekkert uppskįtt um žęr. Hann slęr fram alvarlegum įsökunum eins og ekkert sé. Žannig er eiginlega bśiš aš gengisfella oršiš sem skiptir svo óskaplega miklu mįli ķ heiminum ķ dag.

Er ekki įstęša til aš ręša „falsfréttirnar“ frekar? Kalla saman žing, stofna til žingnefndar sem rannsaki mįliš, įkęra rįšherra og stefna sķšan landsdómi saman. Žetta allt hafa žingmenn gert įšur en eingöngu ķ pólitķskum tilgangi og til žess eins aš kom nįšarhöggi į andstęšinga.

Eins og svo margir ašrir nżir žingmenn hefur Įsthildur Lóa Žórsdóttir lęrt tungutak stjórnarandstöšunnar, klękjabrögš hennar og tęknina sem byggir į hįlfsannleika. Mikilvęgu og gildishlöšnu oršin hafa misst gildi sitt vegna ofnotkunar. Ekkert er lengur aš marka žau enda bara nżtt til aš afvegaleiša lesendur. Er žį ekki komin „falsfrétt“ um „falsfrétt“? Hvar endar svona vitleysa?

Žaš er svona sem svo margir žingmenn tala. Byggja mįl sitt aš nokkrum kunnuglegum atrišum og draga sķšan rangar įlyktanir śt frį žeim ķ žeim eina tilgangi aš sverta andstęšinga sķna. Almenn rökręša er nęstum horfin, mįlefnaleg umfjöllun tķškast ekki.

Įsthildur Lóa Žórsdóttir öšlašist ekki alheimsvisku um leiš og hśn nįši kjöri į Alžingi Ķslendinga. Kjörbréfi hennar fylgir ekkert slķkt. Hśn situr einfaldlega uppi meš žaš sem henni var įskapaš ķ erfšum og hśn hefur sķšan lęrt af umhverfinu. Žingmenn eru ekki alvitrir en žeir geta veriš brögšóttir og beitt klękjum. Į žingi viršist sś regla mikiš notuš aš höggva žegar fęri gefst, svona eins og gert er į fésbókinni.

Mikiš óskaplega er fólkiš ķ klękjastjórnmįlunum hvimleitt, ķ raun óžarft. Žaš kemur engu įleišis. Flokkur fólksins byggst į afar góšum stefnumįlum en žingmenn eins og Įsthildur Lóa klśšra žeim meš hįlfsannleika.


Magnśs Gušlaugsson

Viš vinirnir stóšum į bķlastęšinu fyrir utan hśs ķ išnašarhverfinu ķ Įrbę žann 2. maķ og spjöllušum saman eftir fund. Napur noršanvindur blés og viš mjökušum okkur ķ skjól viš bķlinn hans. Samt var kalt.

Hvaš sagši Magnśs ķ hinsta sinn er viš sįumst? Um hvaš tölušum viš? Ég hef reynt aš rifja žetta upp en minniš svķkur mig aftur og aftur. Ég minnist bara stóra sviphreina mannsins meš góšlegu augun. 

Viš tölušum dįlķtiš um heilsuna. Hann kvartaši undan ökklanum, sagši hann ferlega slęman. Žaš er nś allt ķ lagi, sagši ég, og nefndi til huggunar aš sennilegra vęri skįrra aš hafa hausinn ķ lagi en ökklann, svona ef upp kęmi sś staša aš velja žyrfti į milli. Magnśs hló. Svo spjöllušum viš eitthvaš fleira sem lķklega var svo algjörlega hversdagslegt aš mašur steingleymdi žvķ. Viš spaugušum. Slęmt aš vera ķ frįbęru lķkamlegu formi og fį svo heilablóšfall eša verša fyrir bķl. Um žaš vorum viš sammįla.

Hvar kynntumst viš? spurši Magnśs, allt ķ einu. Hann mundi žaš ekki alveg. Ekki ég heldur. Heimdalli, Vöku ķ Hįskólanum, MR? Žaš skipti engu mįli. Leišir okkar höfšu legiš žarna saman og svo ótal oft sķšar. Vinįttan bast snemma. Alltaf var žótti mér gaman aš Magnśs. Hann var aldrei į hlaupum heldur gaf sér tķma. Var rólegur og yfirvegašur og veitti óspart góš rįš. Engu aš sķšur hreinskilinn.

Af fésbókinni aš dęma naut hann lķfsins, unni mat og vķni. Fór vķša um lönd, snęddi į fręgum veitingahśsum og sagši svo vel frį aš mašur daušöfundaši hann. Engu aš sķšur var hann hófsamur, gortaši aldrei.

Tveimur įrum munaši į okkur. Hann var ungi mašurinn en hokinn af reynslu og žekkingu eins og sagt er. Gott var aš leita til hans. Vinsamlegt bros lék jafnan um varir hans sem endurspeglaši innri mann, gešugan og greišvikinn. Hann var drengur góšur.

Vonlaust var aš deila viš Magnśs. Ég reyndi žaš stundum. Hann hafši alltaf rétt fyrir sér og žaš vissi ég um sķšir. Nei, sagši hann. Vķst, sagši ég. Og svo hélt žetta įfram ķ nokkrar sekśndur žangaš til viš hlógum.

Viš kvöddumst: Sjįumst aftur. Ég gekk nišur fyrir hśsiš žar sem ég lagši bķlnum. Magnśs ók nišur götuna og framhjį mér. Hvarf mér śt ķ eilķfšina.

Magnśs er einn af žeim lķfsins samferšamönnum sem mašur mun sakna. Ég sendi įstvinum hans samśšarkvešjur.

Jaršarförin var ķ dag, 24. maķ 2022.


Sko, hinir flokkarnir féllu meira en meirihlutinn ...

Žaš er ekki veriš aš kjósa žį, žeir falla meira en meirihlutinn og žegar viš tökum žetta inn žį hugsa ég; hvaš er žaš sem aš borgarbśar voru aš kjósa? Žeir voru aš kjósa nżtt afl sannarlega en žeir voru aš kjósa eftir stórum lķnum. Og žótt aš lķtill leikur hér į RŚV hafi žótt glens og gaman žegar viš fórum öll oddvitarnir ķ jį og nei spurningarnar en žaš var samt mjög tįknręnt, žar sįst žaš og žaš flugu hér um screenshot af žvķ hvernig viš sögšum jį viš hśsnęšismįlunum og borgarlķnunni og samgöngusįttmįlanum og žaš veršur ekkert skżrara en žaš, žegar žś žarft aš svara jį eša nei aš žį sést žaš, og žį eru žessar lķnur ansi augljósar.

Žetta segir Žórdķs Lóa Žórhallsdóttir, borgarfulltrśi Višreisnar, į ruv.is. Lķklega er žetta mjög skżr afstaša en viš, óbreyttur almśginn, skiljum ekki tališ. Žaš er sosum allt ķ lagi en samśš alžżšunnar fęr aumingja blašamašur Rķkisśtvarpsins sem skikkašur var til aš hlusta į borgarfulltrśann og hnoša žessu saman ķ „frétt“.

Góšur mašur sagši einhvern tķmann aš hann hafi veriš hęstur af žeim sem féllu ķ prófi. Sama segir Žórdķs Lóa višreisnarmašur, hinir féllu meira en viš. Gallinn er bara sį aš žaš er ekki rétt.

Hśn Žórdķs Lóa hefur lęrt žaš ķ meirihlutanum ķ borgarstjórn aš tala eins og borgarstjórinn. Fara ķ langan hring umhverfis kjarna mįlsins, tala og tala og tala. Žreyta įheyrendur.

Og svo er nś komiš aš žessi borgarafulltrśi Višreisnar hefur mįlaš sig śt ķ horn meš hinum vinstri flokkunum, Samfylkingunni og Pķrötum, og telur sig ekki geta unniš meš neinum öšrum. Klókur stjórnmįlamašur hann Dagur B. Eggertsson, borgarstjóri, aš hafa plataš Žórdķsi Lóu.

Jį, lķnurnar eru ansi augljósar žegar leitaš er aš hinum borgarfulltrśa Višreisnar. Sko, hann féll, hann Pavel Bartoszek. Vera mį aš hann hafi ekki falliš langt en fallinn er hann engu aš sķšur og į ekki lengur sęti ķ flokki vinstri manna ķ borginni.

Kjósendur kusu žar eftir „stórum lķnum“, sem er „mjög tįknręnt“. Ekki ašeins Pavel féll, heldur lķka meirihlutinn. Fįtt er skżrara. Nema ef vera skyldi sś augljósa stašreynd aš borgarfulltrśum Višreisnar fękkaši um helming ķ kosningunum.

 

 


Breytti Fréttablašiš nišurstöšum skošanakönnunarinnar?

Screenshot 2022-05-16 at 21.21.08Skošanakönnun Fréttablašsins frį žvķ 10. maķ 2022 um fylgi flokka ķ Reykjavķk stenst ekki. Annaš hvort var hśn ófaglega gerš eša spellvirki voru unnin į henni fyrir birtingu.

Breytingar į fylgi Sjįlfstęšisflokksins, Samfylkingarinnar, Framsóknarflokksins og Pķrata eru of langt frį śrslitum kosninganna til aš könnunin geti stašist.

Skošanakönnun sżnir ekki śrslit kosninga en hśn gefur engu aš sķšur vķsbendingar.

Nišurstöšur skošanakönnunar Fréttablašsins eru svo furšulegar aš almennir lesendur fyllast óhjįkvęmilega grunsendum um aš einhver maškur sé ķ mysunni. Žvķ er spurt:

A. Getur veriš aš Fréttablašiš hafi vanreiknaš fylgi Sjįlfstęšisflokksins svo munar 8,3% į skošanakönnuninni og kosningunum?

B. Ofreiknaši Fréttablašiš fylgi Samfylkingarinnar um 6,4%?

C. Vanreiknaši Fréttablašiš fylgi Framsóknarflokksins um 6,3%?

D. Ofreiknaši Fréttablašiš fylgi Pķrata um 6,3%?

Tilgangslaust er aš bera žvķ viš, aš frį žvķ aš skošanakönnunin var gerš og žar til kosiš var, hafi fylgi ofangreindra flokka kollvarpast, kjósendur hafi „bara“ breytt um skošun. Ekkert geršist ķ stjórnmįlunum į žessum dögum sem styšur žetta. 

Athygli vekur aš fylgi annarra flokka ķ könnuninni er ekkert langt frį śrslitum kosninganna.

Daginn fyrir kosningar birti Gallup skošanakönnun į fylgi flokkanna ķ Reykjavķk. Hśn hefur allt annaš yfirbragš og er ķ žokkalegu samręmi viš śrslit kosninganna.

Kolbrśn Bergžórsdóttur, menningarritstjóri Fréttablašsins og reyndur blašamašur sagši ķ leišara blašsins um könnunina nokkrum dögum eftir birtinu bennar:

... könnun sem flest bendir til aš hafi veriš lķtiš marktęk.

  • Af hverju var könnunin lķtiš marktęk?
  • Var könnunin ekki marktęk af žvķ aš hśn var svo fjarri öllu lagi fyrir kosningar?
  • Eša var könnunin svo illa gerš aš allir į Fréttablašinu vissu žaš?
  • Eša töldu innanbśšarmenn ķ Fréttablašinu aš fiktaš hafi veriš ķ nišurstöšum könnunarinnar?

Fólk meš séržekkingu į skošanakönnunum og stęršfręši eru ekki sammįla. Sumir telja aš fiktaš hafi veriš ķ könnuninni ašrir segja aš Fréttablašiš kunni hreinlega ekki til verka.

Svo eru žeir til sem tala um svindl. Sagt er aš skošanakannanir hafi mótandi įhrif į kjósendur en ekki eru allir į einu mįli um žaš.

Furšuleg nišurstaša ķ skošanakönnun sem į sér enga samsvörun viš śrslit kosninga vekur eins og įšur sagši upp grundsemdir. Ekki dvķna grunsemdirnar sé rżnt ķ sśluritiš hér fyrir ofan. Žvert į móti. Sjö ašrir flokkar męlast meš svipaš fylgi og hjį Gallup og nokkuš nįlęgt śrslitum kosninganna. Fylgi fjögurra annarra er śt ķ hött. Skrżtiš. 

Žeir eru til sem halda žvķ fram fullum fetum aš fiktaš hafi veriš ķ nišurstöšum könnunarinnar. Annars vegar til aš hygla Samfylkingunni og Pķrötum og hins vegar gera lķtiš śr Sjįlfstęšisflokknum og Framsóknarflokknum ķ žeirri von aš hęgt sé aš hafa įhrif į kjósendur.

Eftir kosningarnar eru hrópandi grunsemdir um skošanakönnunina. Fréttablašiš veršur aš svara fyrir hana į sannfęrandi hįtt. Ella missi blašiš allan trśveršugleika.


Faglegur eša ófaglegur bęjarstjóri

Žį segir Sandra Siguršardóttir, oddviti OH, žaš vera forgangsmįl aš nżr bęjarstjóri verši rįšinn til starfa į faglegum grunni ...

Svo segir stjórnmįlamašur ķ Hveragerši sem fagnar sigri ķ kosningunum ķ vištali viš Morgunblaš dagsins į blašsķšu tķu.

Hvaš er eiginlega įtt viš meš oršalaginu „faglegur“ bęjarstjóri. Mį vera aš meš žvķ sé įtti viš aš bęjarstjórinn sé ekki stjórnmįlamašur, kemur ekki af listum žeirra sem ętla aš mynda meirihluta.

Ef til vill er žetta sé męlt af einlęgni og sé stefnt gegn žvķ aš rįša pólitķskan stjórnanda sem hljóti aš vera vošalega slęmt. Svona tal gengur hins vegar ekki upp žvķ stjórnmįlamašur getur veriš įgętur stjórnandi rétt eins og sį faglegi geti veriš alveg ómögulegur - og öfugt. Eftir sveitastjórnarkosningarnar 14. maķ 2022 er ljóst aš fult af „ófaglegum“ og „faglegum“ bęjar- og sveitastjórum verši rįšnir til starfa. Hér eru örfį dęmi:

Ķ Ķsafjaršarbę veršur kona „ófaglegur“ bęjarstjóri, žaš er stjórnmįlamašur sem var ķ framboši. 

Į Akranesi veršur bęjarstjórinn „faglegur“, hann var ekki ķ framboši og hefur veriš bęjarstjóri ķ rśmt eitt kjörtķmabil.

Į Akureyri mun bęjarstjórinn lķklega gegna embęttinu įfram. Hann er „faglegur“ žó flokksbundinn sé, en hann var ekki ķ framboši.

Ķ Vestmannaeyjum veršur lķklega sami bęjarstjóri įfram. Hann er „ófaglegur“, var ķ framboši.

Endalaust mį velta žessu fyrir sér en lķklega komast margir ķ klķpu vegna oršalagsins „faglegur“ bęjarstjóri af žeirri einföldu įstęšu aš sami flokkur eša ašrir ķ stjórnmįlum sjį ekkert athugavert viš „ófaglegan“ bęjarstjóra. Varla er merking oršalagsins „faglegur“ bęjarstjóri valkvętt.

Jś, „faglegur“ er įbyggilega fķnt orš žegar nżr meirihluti getur ekki komiš sér saman hver ķ honum eigi aš fį embęttiš.

 

 

 


Skįlduš skošanakönnun Fréttablašsins

Žegar sveitastjórnarkosningarnar 14. maķ 2022 eru geršar upp vekur fernt mesta athygli:

  1. Styrkur Sjįlfstęšisflokksins gegn gengdarlausum įróšri
  2. Öflugur sigur Framsóknarflokksins vķša um land
  3. Tap smįflokka og örflokka
  4. Léleg kosningažįtttaka ķ Reykjavķk, 61,1%

Į öllu landinu fékk Sjįlfstęšisflokkurinn 110 fulltrśa ķ sveitarstjórnum. Framsóknarflokkurinn fékk 67 en ašrir flokka mun minna. Samfylkingin fékk ašeins 26 og Pķratar fengu fjóra, sama og Mišflokkurinn.

FréttablašišAf žessu mį draga žį įlyktun aš Sjįlfstęšisflokkurinn hafi unniš varnarsigur ķ barįttunni gegn įróšursvél Samfylkingarinnar og fjölmišla sem drógu taum hennar, beint og óbeint

Margir rįku upp stór augu er žeir sįu skošanakönnun į forsķšu Fréttablašsins 10. maķ 2022, fjórum dögum fyrir kosningar. Spįin var žessi ķ Reykjavķk:

  1. Samfylkingin 26,7%, ķ kosningunum fékk hśn 20,3%.
  2. Pķratar, 17,9%, fengu 11,6%.
  3. Sjįlfstęšisflokkurinn 16,2%, fékk 24,5%.
  4. Framsóknarflokkurinn 12,4%, fékk 18,7%.
  5. Sósķalistaflokkurinn 7,7%, fékk 7,7%
  6. Višreisn 7%, fékk 5,2.
  7. Vinstri gręn 5,4, fékk 4%.
  8. Flokkur fólksins 4,2%, fékk 4,5

Skošanakönnunin er greinilega óralangt frį raunveruleikanum enda lķtur śt fyrir aš hśn hafi aldrei įtt aš endurspegla hann. Sś višbįra aš könnunin lżsi pólitķskri stöšu į žeim degi er hśn var gerš stenst ekki. Könnunin var blįkaldur įróšur.

Fullyrša mį aš nišurstöšum könnunarinnar hafi veriš breytt hvaš varšar efstu fjóra flokkana. Ķ henni er Samfylkunni og Pķrötum hampaš į kostnaš Sjįlfstęšisflokksins og Framsóknarflokksins. Hęgt er aš bera hana saman viš ašrar skošanakannanir fyrir kosningarnar.

Fréttablašiš viršist beinlķnis aš hafa reynt aš hafa įhrif į śrslit kosninganna meš skošanakönnun sem er ķ besta falli hrošvirknislega gerš og ķ versta falli fölsk, heimatilbśinn.

Menningarritstjóri Fréttablašsins, Kolbrśn Bergžórsdóttir, fullyrti ķ leišara aš skošanakönnunin vęri ekki marktęk. Hśn sagši:

Žaš var žvķ nokkuš skondiš aš sjį hvernig fjölmišlar slengdu žvķ fram sem stórfrétt og leitušu til įlitsgjafa žegar Sjįlfstęšisflokkurinn fékk 16 prósent ķ einni könnun – könnun sem flest bendir til aš hafi veriš lķtiš marktęk.

Žetta žótti fķn frétt ķ tķšindaleysi, en žaš var lķka margt ofstękisfullt fólk sem sį žarna draum sinn um fall Sjįlfstęšisflokksins rętast.

Ekkert heyršist um skošanakönnuna frį samfylkingarmanninum Sigmundi Erni Rśnarssyni, ritstjóra blašsins, nóg kemur frį honum um ómerkilegri mįl. Žaš skyldi žó ekki vera aš andinn hafi komiš yfir skįldiš og hann samiš könnunina.

Ekki vantaši hamfararspįna hjį Pķratanum Ašalheiši Įmundadóttur, blašamanni, ķ leišara blašsins. Hśn sagši žann 11. maķ:

Framsóknarflokkurinn žarf heldur engin mįlefni til aš nį įrangri aš žessu sinni. Stefna Framsóknarflokksins ķ Reykjavķk er Einar Žorsteinsson.

Samkvęmt nżrri könnun Fréttablašsins nżtur hann jafnmikils stušnings sem nęsti borgarstjóri og Hildur Björnsdóttir, oddviti Sjįlfstęšisflokksins.

Ašalheišur hafši hrikalega rangt fyrir sér ķ óskhyggju sinni sem hśn žó flutti eins og blįkaldar stašreyndir. Įróšurinn bar skynsemina ofurliši, Framsóknarflokkurinn er óumdeildur sigurvegari ķ Reykjavķk. Skelfingar ósköp klikkaši žessi kona ķ įróšrinum.

Pķratar örflokkur į landinu, fengu fjóra fulltrśa ķ sveitarstjórnum. Snautlegur įrangur žaš. Til samanburšar fékk Mišflokkurinn lķka fimm fulltrśa en telur sig ekki sigurvegara eins og Pķratar. Įrangur Pķrata į öllu landinu er žessi:

  1. Reykjavķk, 3 fulltrśar
  2. Kópavogur, 1 fulltrśi
  3. Hafnarfjöršur, 0
  4. Reykjanesbęr, 0
  5. Akureyri, 0
  6. Ķsfjöršur. 0

Žaš mį žó segja Pķrötum til hróss aš žeir höfšu vit į žvķ aš bjóša ekki fram annars stašar en į žessum sex stöšum.

Ķ leišara Fréttablašsins žann 11. maķ segir Kolbrśn Bergžórsdóttir um Sjįlfstęšisflokkinn:

Hann er naušsynlegt afl ķ ķslenskri pólitķk. Žar er stašiš vörš um einstaklingsfrelsiš og barist gegn hinum žrśgandi pólitķska rétttrśnaši sem sligar samfélagiš. Žetta eiga menn aš virša, hvort sem žeir kjósa Sjįlfstęšisflokkinn eša ekki.

Žetta er skynsamlega męlt.

Į vef rķkisśtvarpsins segir ķ fyrirsögn sunnudaginn 15. maķ 2022, daginn eftir kosningarnar:

Stęrsti sigur Framsóknar - versta tap Sjįlfstęšismanna.

Og ég sem hélt aš stęrsta fréttin vęri sś aš meirihluti vinstri manna ķ Reykjavķk hafi falliš. Sś stašreynd er falin langt inni ķ fréttinni.

Nei, nś skal halda įfram aš pönkast į Sjįlfstęšisflokknum. Samfylkingin og hjįleigur hennar eru stikkfrķ.

 

 


Borgarstjórinn sem foršar sér śt um bakdyrnar

Dagur, glešimyndirÉg ętla aš kjósa Sjįlfstęšisflokkinn ķ kosningunum į morgun. Annaš kemur ekki til greina aš mķnu mati. Skora į alla aš gera slķkt hiš sama, hvar sem žeir bśa.

Hafa kjósendur gleymt öllu ruglinu og bullinu ķ vinstri meirihlutanum ķ Reykjavķkurborg sķšustu įrin eša įratugina? Rifjum upp.

Hafa allir gleymt bragganum ķ Nauthólsvķk sem Samfylkingin, Pķratar, Višreisn og VG eyddu 425 milljónum króna ķ aš gera upp sem veitingastaš? Og hvaš kostaši danska grasiš sem sįš var fyrir utan braggann? Enginn man eftir žvķ.

Bragginn var „endurnżjašur“ įn žess aš fariš var eftir reglum borgarinnar. Ekki var fariš ķ śtboš. Žess ķ staš fengu vinir pólitķkusa į meirihlutanum vel launaša vinnu sem rįšgjafar Reikningar voru samžykktir af vini ķ borgarkerfinu. Fariš var framhjį öllum reglum. Skjöl vegna verkefnisins voru annaš hvort ekki gerš eša žeim stungiš undan. 

Umferšastefna vinstri flokkanna byggist į žvķ aš takmarka feršir fólks į einkabķlum og knżja almenning ķ strętó. Žaš hefur ekki tekist hingaš til. Strętó er į hausnum, sįrafįir notfęra sé hann. Nś į aš leggja ķ rśmlega eitt hundraš milljarša króna ķ svokallaša borgarlķnu. Žvķ fylgir aš gera į sér akreinar fyrir örfįa strętisvagna en öšrum bķlum er żtt til hlišar.

Hverjir aka bķlum? Jś, yfirleitt venjulegt fólk eins og žś og ég. Fólk sem kżs aš feršast į žann hįtt sem žvķ hentar. Nś į aš hafa vit fyrir okkur. Forkólfur Višreisnar Pavel Bartoszek segist vilja gera bķlastęši aš skemmtigöršum. Falleg hugmynd en žaš žżšir skort į bķlastęšum. Vilja kjósendur žaš?

Meirihlutinn borgarbśa er hlynntur borgarlķnu. Ķ skošanakönnunum gleymdist hins vegar aš spyrja hvort kjósendur séu hlynntir borgarlķnu sem eyšileggur möguleika almennings aš komast leišar sinnar į bķlum. Jś, sko, borgarlķnan er fyrir hina, ekki mig, segir fólk.

Margir eru hlynnir „žéttingu byggšar“. Vita menn hvers vegna žétta į byggš? Jś, žaš er svo dżrt aš gera land byggingarhęft. Žess ķ staš į aš byggja į umferšareyjum og nżta žaš sem fyrir er. Bśa til fuglabjörg fyrir fólk, blokkir meš engu śtsżni, engri sól. Ķbśšir fyrir ofan umferšagötur. Aš baki er engin hugsjón heldur višbrögš borgarstjórnarmeirihluta sem hefur safnaš skuldum. Į ekki fyrir rekstri.

Ķ sjónvarpsauglżsingum sést frambjóšandi Vinstri gręnna į hrašferš ķ sólinni, brettir upp ermar og ętlar aš gera svo ótalmargt. Hver er žessi Lķf Magneudóttir? Jś, hśn er vķst borgarfulltrśinn sem hefur veriš ķ felum ķ einhverjum kjallaranum heilt kjörtķmabil eša lengur. Jį, žaš er ekki seinna vęnna aš bretta upp ermar - og lofa öllu fögru.

Enn hlęgja borgarbśar af borgarstjóranum sem er svo hégómlegur aš hann leggur įherslu į aš mynda sig ķ alls kyns skemmtilegum verkefnum, helst viš aš undirrita samninga og ķ hópi fręga fólksins. Žegar klóakiš stķflast ķ Fossvogi sést Dagur B. Eggertsson hvergi né hinir ķ meirihlutanum. Allir eru tżndir og žeir finnast ekki žrįtt fyrir mikla leit. Embęttismenn eru sendir til aš svar spurningum fjölmišla. Žeir žurfa aš svara spurningunum um vond mįlin.

Mottó vinstri meirihlutans ķ borgarstjórn er žetta: Allt sem er gott er okkur aš žakka, allt sem mišur fer er Sjįlfstęšiflokknum aš kenna.

Vegna raštilviljana ratar borgarstjórinn alltaf inn į fréttasķšur fjölmišla og ķ mynd sjónvarpsstöšva žegar eitthvaš skemmtilegt er aš gerast. Og hann brosir.

  • Žegar dęlustöš bilar og milljónir lķtra af śrgangi dreifast um Fossvog foršar borgarstjóri sér śt um bakdyrnar.
  • Žegar framkvęmdir viš Miklubraut valda žvķ aš gatan er hįlflokuš eru embęttismenn settir ķ aš śtskżra mįliš.
  • Žegar loka į Geirsgötu og umferšin śr og ķ Vesturbę er send um hįlflokaša Miklubraut er borgarstjóri og ašrir ķ meirihlutanum hvergi sjįanlegir. 
  • Žegar Seltirningar kvarta undan vegum śt į nes er borgarstjórinn meš ljósmyndurum fjölmišla ķ sundi.
  • Žegar upp kemur aš gśmmķkurl į fótboltavöllum getur veriš skašlegt ķžróttafólki er borgarstjóri ķ frķi.
  • Žegar Reykvķkingar kvarta hįstöfum yfir lélegum götum, holunum sem geta stórskemmt bķla eru embęttismenn sendir til aš bera ķ bętiflįkann, borgarstjóri er ekki til vištals.
  • Žegar braggamįliš žarfnast śtskżringa er borgarstjóri ķ kynnisferš ķ Japan.

Og svo er žaš hitt. Į skrifstofu borgarstjóra starfa tólf manns viš žaš eitt aš lįta Dag B. Eggertsson lķta vel śt ķ fjölmišlum. Mata hann meš upplżsingum og afvegaleiša fjölmišla. Nei, nei, nei. Žetta er ekki nein spilling. Ašeins žjónusta viš fjölmišla.

 


Elķas Snęland Jónsson

Hann er dįinn, fréttastjórinn sem stjórnaši į Vķsi žann stutta tķma sem ég var žar ķ blašamennsku. Žetta var bara eitt įr en Elķas Snęland Jónsson hafši meiri įhrif į mig en margur annar. Hann var snjall blašamašur, góšur ķslenskumašur og hafši skżra hugmynd um hvernig ętti aš skrifa frétt.

Ég var ekki eftirlęti hans į Vķsi. Įbyggilega hyskinn og illa skrifandi. Į fyrsta starfsdegi mķnum var ég sendur nišur ķ mišbę til aš taka vištal. Ég fór śt og tók aušvitaš strętó fram og til baka. Elķas hló aš mér og nęst fékk ég svokallaša „beišni“, įvķsun til aš afhenda leigubķlstjóra sem greišslu fyrir feršina. 

Žannig var hįttaš störfum į Vķsi aš blašamenn skilušu fréttum sķnum inn til Elķasar. Veit ekki um ašra en ķ minningunni lét hann mig stundum setjast mešan hann las fréttina yfir og strikaši oftar en ekki ķ hana meš raušu penna. Žį žurfti ég aš fara til baka inn į bįsinn minn, setja nżtt blaš ķ snjįša ritvél og skrifa fréttina upp aftur, laga villurnar og umorša. Skelfing var žetta nś leišinlegt. En ég lęrši og hafši vit į aš tileinka mér žaš sem mér var kennt. Smįm saman fękkaši fundum okkar Elķasar, oftast nęgši aš ég setti fréttina ķ bakkann hjį honum. Hann leišrétti örugglega einhver smįatriši en var frekar sįttur meš strįkbjįnann.

Reglur Elķasar voru mešal annars žessar, minnir mig:

  1. Skrifa į góšu mįli.
  2. Skipuleggja fréttina.
  3. Byrja fréttina į ašalatrišunum, koma sķšar meš smįatrišin.
  4. Nota millifyrirsagnir žegar fréttin er ķ lengra lagi
  5. Vanda ašalfyrirsögnina.

Uppeldiš var gott en žegar ég fluttist yfir į annaš śtgįfufyrirtęki var enginn Elķas žar. Žvķ mišur og śtgįfan bar žess glögg merki.

Ekki eru margir blašamenn góšir skrifarar. Svo ótalmargir byrja frétt į aukaatrišum og loks ķ lokin koma ašalatrišin. Enginn leišbeinir žeim, enginn Elķas krotar ķ próförkina og sendir hana til baka.

Ķ dag viršast ķslenskir fjölmišlar sįrlega „elķasarlausir“. Svo viršist sem enginn gęti aš mįlfari, enginn sem leišbeinir nżlišum. Fjölmargir blašamenn, fréttastjórar og jafnvel ritstjórar eru hörmulega lélegir sögumenn, bera ekkert skynbragš į ešli sögu, frįsagnar, fréttar.

Óskaplega margar fréttir eru skrifašar ķ belg og bišu. Verst er žó aš oft er lesandinn engu nęr um efni fréttarinnar, žaš tżnist ķ blašrinu. Mismęli, tafs og hikorš višmęlenda rata ķ fréttaskrifin. Engu lķkar er en aš margir blašamenn vilji nišurlęgja višmęlendur sķna meš žvķ aš skrifa oršrétt upp eftir žeim. Elķas Snęland hefši įbyggilega tekiš getaš leišbeint lišinu.

Eftir aš ég hętti į Vķsi hitti ég Elķas afar sjaldan. Kom einu sinni til hans į Vķsi žegar fyrsta tölublaš tķmaritsins Įfanga kom śt og afhenti honum. Hann hrósaši mér hęfilega, brosti, og sķšan hef ég ekki séš hann.

Ég hef notiš žeirra gęfu aš hafa haft nokkra eftirminnilega og góša kennara ķ skóla og eftir aš honum lauk - og lęrt af žeim. Elķas Snęland er einn žeirra.  Žekkti manninn sama og ekkert en minnist hans engu aš sķšur meš hlżju vegna žess sem honum tókst aš kenna mér. Fyrir žaš ber mér aš žakka žó of seint sé. 

Jaršarförin var 29. aprķl 2022.

 


Björn Levķ žingmašur pķrata og hįlfsannleikurinn

Žegar fjįrmįlarįšherra seldi pabba sķnum banka į afslętti į dögunum žį var žaš spilling - sama hvaš fjįrmįlarįšherra dettur ķ hug aš segja til aš afsaka žann gjörning. Žegar fašir fjįrmįlarįšherra kaupir eitthvaš ķ lokušu śtboši sem sonur hans ber įbyrgš į kallast žaš spilling.

Žetta segir žingmašur hįlfsannleikans Björn Levķ Gunnarsson ķ grein ķ Morgunblašinu 9.2.22. Eins og alltaf endurspeglar hįlfsannleikur aldrei stašreyndir.

Žegar Björn segir frį geršum annarra tapast yfirleitt mikilvęgar stašreyndir og lesandinn les ašeins lygi. Žingmašurinn notar öll rįš til aš koma höggi į pólitķskan andstęšing. Žaš er hįttur pópślista.

- Keypti fašir fjįrmįlarįšherrans Ķslandsbanka? 

Nei, hann keypti hlut ķ banka. Fyrirtękiš hans, Hafsilfur ehf. keypti 0,1042% hlut ķ bankanum. Til žess aš kaup bankann vantar hann til višbótar 99,9% hlutabréfa.

- Af hverju segir žį Björn žingmašur pķrata aš pabbinn hafi keypt bankann?

Vegna žess aš žaš hljómar betur. Birni er sama žótt hann ljśgi, lygin er sennilegri en raunveruleikinn.

- Er žaš spilling aš fašir fjįrmįlarįšherra keypti 0,1% hlut ķ bankanum?

Nei. Mašurinn er fjįrfestir og hafši fullt leyfi til aš kaupa hlutabréf Ķslandsbanka.

- Į mašur aš gjalda žess aš vera fašir sonar sķns?

Jį, aušvitaš, sé sögumašurinn pópślisti og pólitķskur andstęšingur. 

Fyrir nokkrum įrum var mikiš rętt um aš Tryggingastofnun rķkisins hefši ekki leyfi til aš skerša bótarétt žess sem įtti maka er var meš tekjur sem voru yfir višmišunarmörkum, vęru tekjur beggja lagašar saman. Rökstušningurinn gegn žessu var einfaldur; hver mašur er sjįlfstęšur og žaš er ósanngjarnt aš rķkisstofnun spari į žvķ aš gera annan makann réttindalausan vegna tekna hins. Rökin eru bara ansi góš. 

Žaš hlżtur aš vera frétt aš Björn Levķ Gunnarsson, žingmašur Pķrata, vilji gera föšur fjįrmįlarįšherra réttindalausan meš lögum.

- Til hvers er Bankasżslan?

Hśn fer meš eignir rķkisins ķ fjįrmįlafyrirtękjum ekki fjįrmįlarįšherra. Honum er óleyfilegt samkvęmt lögum aš skipta sér af störfum hennar. Til žess er leikurinn geršur.

- Björn segir ķ greininni aš žegar tilboš ķ eignarhlutinn ķ Ķslandsbanka liggi fyrir skuli Bankasżsla rķkisins skila rįšherra rökstuddu mati į žeim. Ber fjįrmįlarįšherra žį ekki įbyrgšina?

Hvaš įtti rįšherrann aš gera? Hefši hann hafnaš mati Bankasżslunnar hefši hann veriš sakašur um spillingu. Žegar hann samžykkir įlitiš er hann sakašur um spillingu.

Hefši rįšherrann hafnaš įliti Bankasżslunnar vęri komiš fordęmi. Nęsti rįšherra gęti į grundvelli žess samžykkt eša hafnaš mati Bankasżslunnar og žį vęru hśn bśin aš vera. Meš synjun į mati Bankasżslunnar vęri gengiš gegn anda laganna sem segir aš rįšuneytiš skuli vera armslengd frį stofnuninni og sama staša vęri komin upp og fyrir hrun. Vill fólk slķka afturför?

- Ber rįšherra įbyrgš į mistökum undirstofnunar?

Faglega séš, ekki pólitķskt. Enginn gerir til dęmis kröfu til aš samgöngurįšherra segi af sér vegna mistaka Vegageršarinnar ķ lagningu malbiks.

Ekki er hęgt aš kenna borgarstjóranum ķ Reykjavķk um aš hafa ekki fyllt upp ķ holur ķ götum borgarinnar. Jś, annars žaš er lķklega hęgt.

Eša aš pķratar ķ borgarstjórn beri įbyrgš aš óhóflegri skuldasöfnun Reykjavķkurborgar. Śbbbs. Žarna var ég aftur óheppinn meš dęmi. Aušvitaš bera žeir įbyrgš į henni rétt eins og braggamįlinu ķ Nauthólsvķk.

- Er braggamįliš spilling?

Nei, nei, bara heišarleg tilraun til aš gera eitthvaš fallegt fyrir borgina. Komst kaldhęšnin til skila?

Björn žingmašur pķrata hefur aldrei nefnt braggamįliš. Hvers vegna? Jś, pķratar ķ borginni bera įbyrgš į žvķ og žaš žjónar ekki pólitķskum hagsmunum žingmannsins aš berjast gegn annarri en žeirri sem hann ķmyndar sér aš finna megi hjį pólitķskum andstęšingum.

- Nišurstašan er žessi.

Spilling er vissulega slęm en falsfréttir og lygi eru jafnvel enn verri. Žó kann aš vera aš upphaf falsfrétta sé įsetningum um aš ljśga. Afleišing lyga er oftast spilling.

Óheišarlegur stjórnmįlamašur er yfirleitt sį sem nķšir andstęšinga sķna, sleppir rökum og grķpur til hįlfsannleika, lyga.

Pópślisminn grasserar į Alžingi ekki sķst hjį góša fólkinu, žeim hįheilögu sem hafa jafnan hęst. Rök skipta engu mįli.

Sagt er aš raunveruleikinn sé oft ęši ósennilegur, góš saga žarf ašeins aš vera sennileg. Sama er meš hįlfsannleikann.

Ef viš leyfum Birni Levķ Gunnarssyni aš slį ryki ķ augu žjóšar og komast upp meš enn ein ósannindin sem žingmašur į Alžingi Ķslands er ég ansi hręddur um aš hvorki Geir né guš dugi til aš blessa Ķsland.


Žingmašur Samfylkingarinnar įsakar ašra en er sjįlfur engu skįrri

Viš hér inni hljótum aš gera skżlausa kröfu um aš hann svari fyrir framgöngu sķna en sżni ekki fjölmišlum bara afturendann į sér.

Žetta sagši Jóhann Pįll Jóhannsson žingmašur Samfylkingarinnar ķ umręšum į Alžingi samkvęmt frétt ķ Stundinni. Hann ęsti sig heil ósköp vegna ummęla formanns Framsóknarflokksins um framkvęmdastjóra Bęndasamtakanna. Formašurinn bašst afsökunar enda hafši honum oršiš mikiš į.

Nokkrum dögum sķšar trešur Jóhann Pįll Jóhannsson, žingmašur Samfylkingarinnar ķ ręšustól Alžingis og segir samkvęmt mbl.is:

En hingaš kem­ur hęst­virt­ur fjįr­mįlarįšherra, nż­bś­inn aš selja pabba sķn­um rķk­is­eign, nż­bś­inn aš selja višskipta­fé­lög­um sķn­um frį śt­rįs­ar­įr­un­um eign­ir al­menn­ings, nż­bś­inn aš selja fólki meš dóma fyr­ir efna­hags­brot į bak­inu, nż­bś­inn aš selja sak­born­ingi ķ um­fangs­mikl­um mśtu­brota­mįli eign­ir al­menn­ings, og seg­ir okk­ur aš svart sé hvķtt og hvķtt sé svart og žess­um žvętt­ingi eig­um viš bara aš sitja und­ir.

Hvaš kallast svona tvķtal? Žingmašurinn žykist gegnheilagur žegar hann talar um formann Framsóknarflokksins en leyfir sér sķšar aš snśa viš blašinu og tala til annarra eins og sį sem hann gagnrżndi. Hann beinlķnis lżgur eins og hann er langur til. 

Ljóst er aš žingmašurinn er engu skįrri en formašur Framsóknarflokksins og jafnvel verri. Śthśšar framsóknarmanninum fyrir orš hans en hrakyršir formann Sjįlfstęšisflokksins.

Gęttu orša žinna mašur svo žś veršir ekki dęmdur fyrir sömu sakir og žś įsakar ašra um.

Jóhann Pįll Jóhannsson žingmašur Samfylkingarinnar į greinilega afar öršugt meš aš rökręša. Honum lętur betur aš hrópa og ępa svķviršingar. Jóhann Pįll kann ekki aš skammast sķn og svona götustrįka žarf Samfylkingin til aš komast ķ fréttirnar, vekja athygli į ömurlegum mįlstaš sķnum.

Og undir svona bulli Samfylkingarinnar eigum viš almenningur bara aš sitja undir.

 

 

 


Žykistuleikurinn gegn Rśssum

Žjóšverjar eru bśnir aš reikna śt aš verši lokaš fyrir orkuna frį Rśsslandi myndi skella į efnahagskreppa. Kórónuveiran hefši lokaš žjónustugeiranum, en žessi kreppa myndi bitna į hjarta žżsks išnašar og leiša til žess aš landsframleišsla myndi dragast saman um allt aš žrjį af hundraši [3%]. Žį yrši dżrara aš śtvega orkuna. Žaš myndi hafa įhrif į veršlag og jafnvel draga śr samkeppnishęfni žżskrar framleišslu.

Žessi athyglisveršu orš eru ķ leišara Morgunblašsins 26. mars 2022. Žżsk stjórnvöld grįta af žvķ aš žaš er of dżrt aš refsa Rśssum fyrir strķšsreksturinn ķ Śkraķnu. Śr žessu mį lesa aš efnahagslegar refsiašgeršir mega ekki vera of dżrar fyrir žį sem beita žeim og žetta viršist vera śtbreitt skošun ķ Evrópu. Frišelskandi fólk vill aušvitaš ekki borga of mikiš fyrir frišinn en krefjast hans engu aš sķšur.

Žvķlķk della. Žaš veršur dżrt aš stöšva Rśssa, fylgi hugur mįli, sem vissulega mį draga ķ efa. Svona er allt sżndarmennska, innihaldslaust mal og tal sem engu skiptir.

Og žś, lesandi góšur. Ertu meš ķ barįttunni fyrir friši ef efnahagslegar refsiašgeršir gegn Rśssum muni kosta žig sem nemur 20% af tekjum žķnum eša kaupmętti?

Nei, aušvitaš ekki. Žś ert engu skįrri en ašrir ķ Evrópu ķ žykistuleiknum gegn Rśssum. 

Hingaš til hafa Rśssar ašeins hrist sig vegna refsiašgeršanna en halda svo įfram aš drepa fólk ķ Śkraķnu og sprengja borgir og bęi ķ tętlur. Į mešan berast óstašfestar fréttir sem eiga aš gera okkur, almenning, įnęgša meš refsiašgerširnar. Her Rśssa er ķ vandręšum, Pśtķn er veikur og rśssnesku almenningur muni bylta stjórninni ķ Kreml. Svona sögur bera öll einkenni falsfrétta.

En, en, en ... žaš er bśiš aš taka flugvélar, hśs og snekkjur af rśssnesku aušmönnunum, ólķgörkunum, kannt žś aš segja. Žetta skiptir engu mįli. 

Rśssar hafa ekki lent ķ miklu vanda vegna refsiašgeršanna. Kķnverjar hjįlpa žeim. Jafnvel ķslensk fyrirtęki sem seldu til Rśsslands senda nś vörur žangaš ķ gegnum Kķna. Allt lekur ķ gegn rétt eins og gasiš og olķan til Žżskalands, hveitiš og byggiš til Frakklands, og SWIFT er bara oršin tóm žvķ aušvitaš žarf aš borga fyrir lekann frį Rśsslandi.

Dettur einhverjum ķ hug aš barįttan gegn strķšsrekstri Rśssa muni ekki verša Evrópu dżr sé tilgangurinn raunverulega sį aš stöšva strķšsvél innrįsarlišsins.

Efnahagslega refsiašgeršir eiga aš vera žannig aš almenningur ķ Rśsslandi žjįist og helst rķsi upp gegn stjórnvöldum. Til žess er leikurinn geršur.

Aldrei hafa efnahagslegar refsiašgeršir veriš nógu haršar og verša žaš ekki nema žvķ ašeins aš almenningur hérna megin finni fyrir žeim. Öllum samskiptum viš Rśssa žarf aš hętta og žaš mun óhjįkvęmilega leiša til tķmabundinna óžęginda hérna megin jįrntjaldsins nżja.

Žjóšverjar eru eins og allar ašrar žjóšir. Grįta tapaš fé. Evrópužjóšunum finnst betra aš lįta Śkraķnumenn žjįst en veršbólgan vaxi, vextir hękki, samkeppnishęfnin minnki, feršažjónustan stašni, atvinnuleysi aukist, hagvöxtur hrynji, meš öšrum oršum; aš allt stefni ķ kalda kol.

Įgęti lesandi. Žś ert eflaust į móti strķši, manndrįpum og eyšingu borga og bęja svo framarlega sem barįttan kosti žig ekki nema örfįar krónur sem žś veišir sjįlfur upp śr buddunni. 

Viš fordęmum Pśtķn og rśssnesk stjórnvöld og teljum okkur til góša fólksins en erum ekki tilbśin til aš borga fyrir frišinn. Hann er sķst af öllu ókeypis.


Męli meš žessum ķ prófkjörinu ķ Reykjavķk

Hverja į aš kjósa ķ prófkjöri Sjįlfstęšisflokksins vegna borgarstjórnarkosningunum?

Margir velta žessu fyrir sér og sumir hafa spurt mig rįša. Ég fę ekki aš kjósa lengur ķ Reykjavķk, flśši žašan og ķ Kópavogi og žar hef ég lagt mitt lóš į vogarskįlarnar ķ prófkjörinu sem var um sķšustu helgi.

Vęri ég bśsettur ķ Reykjavķk fengju žessi mitt atkvęši:

  1. Hildur Björnsdóttir
  2. Marta Gušjónsdóttir
  3. Kjartan Magnśsson
  4. Örn Žóršarson
  5. Ólafur Gušmundsson
  6. Birna Hafstein
  7. Valgeršur Siguršardóttir
  8. Helgi Įss Grétarsson
  9. Ragnheišur J. Sverrisdóttir

Fyrstu fimm frambjóšendurna žekki ég persónulega. Hildur Björnsdóttir eru tvķmęlalaust efni ķ traustan leištoga og mun įn efa draga fjölda atkvęša aš, hörkudugleg og vel mįli farin.

Marta, Kjartan, Örn og Ólafur bśa yfir grķšarlegri žekkingu ķ borgarmįlum og hafa aldrei lįtiš meirihlutann ķ borgarstjórn eiga neitt inni hjį sér. Žetta fólk veršur bakbeiniš ķ borgarstjórnarlista flokksins.

Žekking Ólafs Gušmundssonar ķ samgöngumįlum er mikil og hefur hann gagnrżnt meirihlutann haršlega fyrir bulliš meš borgarlķnuna og öryggismįl ķ umferšinni.

Ašrir koma nżir inn ķ borgarmįlin. Birna Hafstein hefur getiš sér góšs oršs ķ menningarmįlum og er žekkt fyrir fagmennsku og lipurš. 

Valgeršur Siguršardóttir er borgarfulltrśi og leggur mešal annars įherslu į hśsnęšismįl sem meirihlutinn ķ borginni hefur klśšraš eftirminnilega.

Helgi Įss Grétarsson er haršur gagnrżnandi borgarlķnunnar og telur aš hśn sé alltof dżrt mannvirki.

Ragnheišur J. Sverrisdóttir hefur unniš aš velferšarmįlum og meš heimilislausum meš miklar og flóknar žjónustužarfir.

Ķ prófkjörinu tekur nśna žįtt einvalališ traustra Sjįlfstęšismanna. Žvķ mišur mį ašeins kjósa nķu frambjóšendur, ekki fleiri og ekki fęrri og ekki skrifa neitt annaš en nśmer viš nöfnin, annars er atkvęšiš ógilt.

Kosiš er į föstudaginn frį 11 til 18 og į laugardaginn frį 9 til 18. Kjörstašir eru žessir:

  • Valhöll, Hįaleitisbraut 1
  • Įrbęr, félagsheimili Sjįlfstęšisflokksins, Hraunbę 102
  • Grafarvogur, félagsheimili Sjįlfstęšisflokksins, Hverafold 1-3
  • Breišholt, félagsheimili Sjįlfstęšisflokksins, Įlfabakka 14a (Mjódd)
  • Vesturbęr, Fiskislóš 10

Ég hvet fólk til aš kjósa. Nś er tķmi til aš bśa til öflugan lista Sjįlfstęšisflokksins og losna viš vinstri meirihlutann. 


Vešurspįr og -fréttir voru einfaldari ķ gamla daga

HvarfMjög djśp lęgš er vęntanleg aš Hvarfi ķ fyrramįliš. Sendir hśn skil yfir landiš meš stormi eša roki, talsveršri rigningu og hlżnandi vešri.

Svo segir ķ fréttum Vešurstofu Ķslands į Fésbókinni. Ekki veit ég hvar į landinu Hvarf er og af žvķ er mikiš mein. Stofnunin er stundum dįlķtiš dul meš landafręšina sķna, gefur takamarkašar upplżsingar. 

Til dęmis rignir aldrei ķ Grennd (Grend) en alltaf einhver stašar ķ sama hreppi, til dęmis į Stökustaš sem er alręmt rigningarbęli.

Svo er aš ešlisfręšin. Ekki veit ég hvaš kallast kaldur loftmassi og ekki heldur heitur loftmassi. Og hvaš gerist hittist svona massar tveir af ólķkum uppruna? Er žaš eins og žegar heitt vatn og kalt vatn blandast saman og śr veršur volgt vatn? Nei, įbyggilega ekki. Miklu frekar aš žį verši dómsdagsfįrvišri nema aušvitaš ķ Grennd.

Svo er žaš hjališ um vindinn. Aldrei hvessir į Ķslandi, aldrei lęgir. Vindur er żmist mikill eša lķtill, hann minnkar eša stękkar (eykst). Öll börn vissu ķ gamla daga hvaš kul žżddi, gola, gjóla, rok, hvassvišri, stormur og fįrvišri. Foreldra sóttu ekki börnin ķ skólann į žessum dögum, žau komu sér sjįlf heim, böršust móti slagvešri, stormi  og skafrenningi sem Vegageršin kallar ķ dag „snjórenning“.

Ķ gamla daga hlustušu afi og amma og pabbi og mamma og börnin į vešurspįna ķ śtvarpinu. Žį var žulan žessi (halda skal fyrir nefiš mešan lesiš er upphįtt og draga seiminn):

Reykjavķķķk, rigniiing, sušaustaaaan įtta vindstiiig, skyggniii fjórtįn kķlómetraaar, hiti fégur stiiig, loftžrżstingur hękkandiii.

Žį var talaš um rigningu, afar sjaldan śrkomu, aldrei vind, enga metra į sekśndu. Loftmassar voru ekki til né heldur žrżstilķnur. Engum hefši dottiš ķ hug aš tala um „austurströndina“, „noršurströndina“ eša „vesturströndina“. Jś, sušurströndin hefur veriš til frį žvķ nokkru fyrir landnįm enda ein og samfelld frį Žorlįkshöfn og austur fyrir Hornafjörš.

Og aldrei sendu lęgši eitt eša neitt. Žęr komu bara og fóru meš öllum sķnum ósköpum rétt eins og faržegi śr strętó eša flugvél.

Enginn sagši sušurSTRÖNDINA, žaš er meš įherslu į seinni helming oršsins; NoršaustanLANDS, FaxaFLÓA, VestFIRŠI og svo framvegis.

Nś er sjaldnast tala um snjó į jöršu. Vegageršin fann upp oršiš „snjóžekja“ sem žykir vķst afar gįfulegt. Žó snjór sé į Stökustaš segir Vegageršin aš žar sé „snjóžekja“, jafnvel žó landiš sé flekkótt, engin žekja allt aš Grennd. Žar snjóar aldrei.

Į myndinni sjįst žeir stašir į landinu sem bera örnefniš Hvarf samkvęmt upplżsingum Landmęlinga. Og nś rennur loks upp fyrir mér aš syšst į Gręnlandi er Hvarf. Mį vera aš öllum hafi veriš žaš ljóst. Ég žurfti samt aš skrifa žennan pistil įšur en žaš kviknaši į perunni hjį mér. Nenni ekki aš henda honum.

En hvaš varš eiginlega um vešurskipiš Bravó?


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband