Vegageršin misnotar Reynisfjall illilega

ReynisfjallĶ sannleika sagt er lķtiš aš žvķ aš bśa til nż örnefni og finna žeim staš žar sem engin eru fyrir. Višleitnin er góš žvķ Ķsland er ķ sannleika sagt ótrślega fįtękt af örnefnum. Žetta vita žeir sem feršast um landiš og safna žekkingu af landakortum af żmsu tagi.

Skorturinn er žó ekki minna vandamįl en žegar örnefni eru misnotuš, ekki notuš eins og venja er til. Um žaš ofbeldi fjallar pistillinn.

Starfsmönnum Vegageršarinnar er stundum mislagšar hendur ķ starfa sķnum. Žaš žęttu til dęmis ekki góš vinnubrögš aš moka snjó į vegi eša setja vegvķsi į rangan staš. Ekki žykir heldur góš lenska aš fara rangt meš örnefni. Samt kemur hendir žetta Vegageršina.

Mikill snjór var į jóladag og annan ķ jólum į Sušurlandi og lentu menn ķ vandręšum vķša mešal annars į heišinni noršan Reynisfjalls. Flestir ęttu aš žekkja fjalliš. Undir žvķ austanveršu stendur žéttbżliš Vķk sem kennt er viš Mżrdal.

Žegar Vegageršin segir į feršaupplżsingum segir hśn heišina heita Reynisfjall sem aušvitaš er alrangt.

Fjalliš fjall, ekki heiši, sérstaklega vegna žess aš greinileg skil eru į fjallinu og umhverfi žess. Žar aš auki er veriš aš „stela“ örnefninu Reynisfjall og fęra žaš yfir stęrra svęši en fjallinu nemur. Žaš telst einfaldlega vķtavert. 

Mešfylgjandi mynd er fengin af vef Landmęlinga Ķslands. Į henni mišri er Reynisfjall og vegir sjįst greinilega. 

Efst, nyrst, į myndinni sést žjóšvegurinn sveigja fyrir fjalliš. Af žessu mį ljóst vera aš Reynisfjall į ekki viš žetta svęši.

En hvaš heitir svęšiš žį? Ég leitaši til Žóris Nķelsar Kjartanssonar, sem bśsettur er ķ Vķk, alinn upp ķ Mżrdalshreppi og žekki vel til. Hann śtskżrši stašhętti ķ svari sķnu og segir aš žarna uppi vanti hreinlega örnefni en er ekki sįttur viš Vegageršina:

Jį okkur Vķkurum og öšrum Mżrdęlingum finnst žetta ótrślega asnalegt og er aušvitaš alrangt.

Hvaš ętti aš koma ķ stašinn er svo kannski ekki alveg augljóst.

Žannig er aš örnefni eru ekki alveg ljós į žessu svęši. Žaš er žvķ ekki furša žó žeir hjį Vegageršinni hafi lent ķ vanda meš aš finna nafn. Hins vegar er žrautalending Vegageršarinnar alveg śt ķ hött og ekkert annaš en skemmdarverk aš lengja Reynisfjall ķ noršur.

Mér dettur ekkert annaš ķ hug en aš kenna heišina fyrir noršan Reynisfjall viš žennan sama Reyni og legg žvķ til Reynisheiši. Mį vera aš žaš sé of djarft, heimamenn hafi įkvešna skošun į landsvęšinu og leggist į mót žvķ. En eins og Žórir Nķels segir žį er Reynisfjall asnalegt nafn į svęšinu en hvaš į aš koma ķ stašinn?


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Ómar Ragnarsson

Ķ sumum vasahandbókum er listi yfir fjallvegi landsins og hęš žeirra yfir sjó. Žar stendur efst į blaši:  "Reynisfjall. 119 metrar." 

Žetta nęr engri įtt. Vatnsendahęš er 144 metrar og hluti śthverfa Reykjavķkur liggur ķ meiri hęš.  

Ómar Ragnarsson, 26.12.2016 kl. 17:34

2 Smįmynd: Ómar Ragnarsson

Afsakiš, endinn datt af setningunni: "...liggur ķ meiri hęš en žessi vegarkafli austan Reynisfjalls."

Ómar Ragnarsson, 26.12.2016 kl. 17:35

3 Smįmynd: Žórir Kjartansson

Sęll Siguršur og ašrir sem žetta lesa. Žaš er reyndar ekki rétt aš žaš vanti žarna örnefni, heldur er vandamįliš aš svęšiš er stórt og kannski erfitt aš festa nafniš į žessum vegspotta viš eitthvaš eitt žeirra.  Ég lķmi ég hér inn athugasemd sem ég var aš skrifa viš blogg Ómars Ragnarssonar til frekari śtskżringa.                        

Fjallaskaršiš žar sem vegurinn liggur inn af žorpinu ķ Vķk į milli Höttu og Reynisfjalls er kallaš einu nafni "Vķkin"  Žar eru svo aušvitaš mörg örnefni sem vegurinn liggur, s.s. Skjónugil, Grafartangi, Selhryggur, Selhryggsmżri, Messuholt, o.f.l. Vešurstöš Vegageršarinnar sem į heimasķšunni er kölluš "Reynisfjall" er langt frį fjallinu sjįlfu.  Svęšiš noršan viš enda Reynisfjallsins er kallaš "Fjallsendi" og meš góšum vilja mį kalla aš hśn sé innan žess en nęrtękast er žó aš segja aš hśn standi viš Saurukeldubotna. Eini stašurinn sem vegurinn kemst ķ snertingu viš Reynisfjalliš sjįlft er brekkan upp af žorpinu žar sem vegurinn liggur ķ austurhlķšum žess

Žórir Kjartansson, 26.12.2016 kl. 21:22

4 Smįmynd: S i g u r š u r   S i g u r š a r s o n

Bestu žakkir fyrir žetta, Žórir.

S i g u r š u r S i g u r š a r s o n, 26.12.2016 kl. 23:06

5 Smįmynd: Gunnar Heišarsson

Sęll Siguršur og glešilega hįtķš.

Vegageršinni eru mislagšar hendur, žegar aš nafngiftum kemur. Dettur ķ fljótu bragši tvęr nafngiftir vegageršarinnar į vegspottum, önnur žeirra afbökun og hin snjöll lausn.

Bjarnafjaršarhįls er nafn sem vegageršin tók upp fyrir nokkuš mörgum įrum sķšan, įšur hafši sś leiš veriš nefnd Bassastašarhįls frį upphafi byggšar. Fyrst um sinn, eftir nafngift vegageršarinnar, mįtti finna bęši žessi nöfn į kortum, en nś hefur Bjarnarhįls yfirtekiš hiš eldra nafn. Heimamenn tala hins vegar įfram um Bassastašarhįls. Tilgangslaus nafnabreyting vegaeršarinnar, engum til gagns en mörgum til ama.

Fyrir örfįum įrum sķšan var nżr vegur lagšur milli Baršastrandar og Strandasżslu. Fyrt um sinn var ętiš talaš um Arnkötludalsveg. En jafnvel žó heimamenn vissu aš žessu vegalagning yrši seint til sóma, žar sem um mjög snjóžungt svęši vęri aš ręša, fóru menn aš karpa um nafn og vildu eigna sér veginn. Arnkötludalur var nefnilega einungis aš noršanveršu vegstęšisins, aš sunnan lį žaš um Gautsdal. Lausn vegageršarinnar var snjöll. Milli Arnkötludals og Gautdals var smį öxl eša hęš. Samkvęmt örnefnaskrį kallašist žessi litla öxl Žröskuldar. Žetta nafn tók vegageršin upp sem nafn į žessum vegspotta og flestir sęttust viš žį lausn, jafnvel žó fįir hefšu heyrt talaš um žetta örnefni. Kannski hjįlpaši til viš aš heimamenn sęttust į žessa nafngift, aš hśn lżsti meira en nokkuš annaš nafn sjįlfum vegspottanum. Sannur žröskuldur ķ vegakerfinu, sem lokast fyrstur allra vega į žessu svęši.

kvešja

Gunnar Heišarsson, 27.12.2016 kl. 07:27

6 Smįmynd: Hrólfur Ž Hraundal

Ég žekki lķt til örnefna į žessu svęši, en žaš vęri sérkennilegt ef žessi žjóšleiš žarna vęri nafnlaus ķ landi žar sem hver steinn, lęgš og žśfa hafši nafn į slķkum leišum hér į Ķslandi, svo sem umsögn Žóris Kjartanssonar bendir til. 

Žessi nöfn uršu bara til, tld. vegna atburšar, ašstęšna og eša hįttu. žau uršu aš vera til svo aš feršalangur gęti stašsett sig, sagt til um leiš meš einföldum nįkvęmum hętti, meš eini setningu  ķ staš langrar flókinnar sögu. 

Į žeim tķmum voru engin galdra tęki til sem framleiddu tölulega stašsetninga pungta.  Pungta sem segja enga sögu, lżsa engu ķ stašhįttum og eru žvķ steingeldir og segja ekkert nema tękiš sé til stašar.

 En žessum smįtęku örnefnum viršist vera rķkur vilji hjį embęttismönum og fleirrum til aš gleyma.  En žaš eru lķka stór svęši sem einföldunar menn vilja lķka losna viš.  Er žaš nęrtękast  fyrir mig hér į noršanveršu Snęfellsnesi aš mynnast į fjörš sem er išulega nefndur einu nafni og merktur į mörgum kortum Kolgrafarfjöršur. 

Noršur hluti žessa fjaršar heitir žó Urthvalafjöršur og eru bęši žessi nöfn mjög lżsandi ef menn nenna aš velta žeim fyrirsér. Austur śr mótum žessara fjarša er fjöršur sem gjarnan er nefndur Hraunsfjöršur, og yfir hann er brś sem ķ daglegu tali er nefnd Hraunsfjaršarbrś en fjöršurinn heitir engu aš sķšur Seljafjöršur. 

Hraunsfjöršur er svo innar en ekki veit ég nįkvęmlega mörkinn en ętla aš žau séu į žvķ svęši žar sem fjöršur žessi sveigir til sušurs, rétt noršan viš Mjósund žar sem gamla Mjósundabrśin er en hśn til heyrši einum af hömlu žjóšvegunum.

Gömlum, fornum örnefnum er aušvelt aš glata meš kęruleysi, en žaš er mikill missir aš žeim žar sem žau benda oft į sögu, stašreyndir, ķ landi žar sem oft var bara sagt frį upphafsstaš og svo endastöš.   En ekkert um erfišleika göngumanns ķ landi napra vindanna og vattna.

Hrólfur Ž Hraundal, 27.12.2016 kl. 08:09

7 Smįmynd: Hrólfur Ž Hraundal

Afsakiš stafa feil, svo sem hömlu,sem įtti aušvita aš vera gömlu žjóšvegunum og svo leišindi  ķ nišurlagi sem įtti aš vera, napra vinda og kaldra vattna.  

Hrólfur Ž Hraundal, 27.12.2016 kl. 09:25

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband