Ó-skapnašur hinna talandi stétta og annarra

Męlikvarši į mikilvęgi atvinnugreina er aršsemi. Aršsemi ķ skapandi greinum er hinsvegar įmóta fįgęti og skatttekjur hins opinbera af feršažjónustu. Hinar talandi stéttir žessa lands ęttu aš hafa hugfast aš skapandi greinar leggja žannig afskaplega lķtiš til hagvaxtar en žaš er hagvöxtur sem greišir reikningana fyrir hinar skapandi greinar. 
 
Žannig skrifar Arnar Siguršsson ķ nišurlagi greinar sinnar ķ Morgunblaši dagsins. Arnar er starfandi į fjįrmįlamarkaši, eins og segir meš greininni. Ekki žekki ég manninn en hann er leiftrandi skemmtilegur penni og greinin hans ķ Mogganum er góš žótt ég sé ekki alveg sammįla öllu sem žar kemur fram.
 
Arnar ręši af mikilli kaldhęšni um svokallašar „skapandi greinar“. Hann segir:
 
Samkvęmt sönnunarfęrslu hinna talandi og skapandi stétta margfaldast hver króna fimmfalt sem tekin er frį ó-skapandi greinum og sett ķ žęr skapandi. 
 
Ekki nóg meš aš hann afgreiši žessar heldur hann įfram og ljóst mį vera aš hann hefur ekki mikiš įlit į žessum svoköllušum „talandi stéttum“ en žaš er lķklega lesandans aš finna śt hverjir tilheyri žeim:
 
Löngu fyrir daga latte-kaffisins voru lögmįl hinna talandi stétta prófuš žegar framsżnir sveitarstjórnarmenn Raufarhafnar seldu bęjarśtgeršina Jökul sem var lķklega įmóta óskapandi žį eins og sjįvarśtvegurinn er ķ dag. Um var aš ręša samtals 6.000 žorskķgildistonn og 528 milljónir kr., upphęš sem ķ dag myndi gera hvert mannsbarn ķ bęnum um 6 milljónum kr. rķkara į nśvirši. Raufarhafnarbśar bķša hinsvegar enn eftir hinu skapandi rķkidęmi. Hagnašinum af sölunni var žó rįšstafaš ķ „eina vitiš“ eins og bęjarstjórinn oršaši fjįrfestinguna ķ de-CODE, Netverki o.fl.
 
Ef til vill į Arnar viš aš „hinar talandi stéttir“ séu samręšustjórnmįlasinnar Samfylkingar og hjįleigunnar Bjartrar framtķšar en Sjįlfstęšisflokkurinn fęr lķka sinn skammt og įn efaveršskuldašan:
 
Einn ötulasti talsmašur rķkisafskipta af atvinnulķfi landsmanna er Ragnheišur Elķn Įrnadóttir sem nżveriš fékk frumvarp samžykkt ķ rķkisstjórn um svokallašar ķvilnanir til žeirra sem vilja stofna fyrirtęki og žį sér ķ lagi śti į landi. Įstęšur žess aš fęrri stofna fyrirtęki śti į landi en annars stašar eru margvķslegar en allar hagręnar. Įstęšur eins og fjarlęgš frį markaši, skortur į fjölbreyttu en hęfu, jafnvel menntušu starfsfólki, fjarlęgš frį alžjóšaflugvelli, höfn o.s.frv. vega žungt. Til aš vinna upp slķkt óhagręši ętlar nśverandi rķkisstjórn aš feta ķ fótspor žeirrar sķšustu og „ķvilna“ sem er fķnt orš yfir nišurgreišslur į óhagręši. Og hverjir eiga svo aš velja og hafna styrkžegum og klippa į borša viš opnun nżrra fyrirtękja? Jś, žaš er įšurnefnd Ragnheišur Elķn og embęttismenn hennar. 
 
Žetta er skemmtileg grein en engu aš sķšur skrifuš af mikilli sannfęringu um einkarekstur og rķkisafskipti af atvinnulķfinu og ekki sķst kjaftaglaša pólitķkusa.
 

Óvanir śtlendingar sem villast ķ hrikalegar ašstęšur

Vatnajokull

Göngu- og skķšaferšir um hįlendi og jökla landsins geta veriš įkaflega skemmtilegar og įnęgjulegar og skilja eftir sig góšar minningar. Stundum er gott vešur en erfitt er aš treysta į slķkt.

Leišangur fatlašs ķžróttamanns frį Bretlandi varš tilefni til dįlķtilla vangaveltna sem ég fęri hingaš ķ žeirri von aš fleiri leggi gott til mįla. Tilgangurinn eru žó engan veginn bein gagnrżni eša lķtilsviršing viš feršamanninn sem um er rętt ķ fréttinni, til hans og félaga veit ég of lķtiš.

Af reynslu minni og góšra félaga minna ķ fjallamennsku hér į landi žurfa aš minnsta kosti nokkur atriši aš vera ķ góšu lagi. Žessi eru žau helstu:

  1. Göngufólk žarf aš vera ķ góšu lķkamlegu og andlegu formi
  2. Aš baki žarf aš vera mikil reynsla
  3. Śtbśnašur veršur aš vera góšur og leišangursfólk kunni aš nota hann
  4. Nesti žarf aš vera rétt og gert sé rįš fyrir aukadögum ķ tafir
  5. Talstöšvar- eša sķmasamband žarf aš vera viš umheiminn
Oraefajokull
Eflaust mį bęta viš žennan lista og śtfęra hann nįnar. Ljóst mį hins vegar vera aš skemmtileg ferš į jökli getur snögglega breyst, ašstęšur geta hreinlega oršiš lķfshęttulegar. Žį skiptir andlegt og lķkamlegt form leišangursmanna miklu, fólk geti tekist į viš žį erfišleika sem aš stešja įn žess aš lįta hugfallast eša gefast upp af žreytu. 
 
Sagt er aš žeim fjölgi sem leggja leiš sķna į Everest, hęsta fjall ķ heimi. Margir af žeim sem reyna sig viš fjalliš er rķkisbubbar sem hafa afar fįtęklegan bakgrunn ķ fjallamennsku en ętlar aš komast upp af žvķ aš žaš hefur efni į žvķ. Aušvitaš er gaman aš geta gortaš af afrekum sķnum og feršum, žaš er mannlegt og jafnvel skemmtilegt. Nįlgun fjallamanna er hins vegar allt önnur og byggist į skipulagi og framkvęmd feršar, mörgum einstökum sigrum į leiš upp fjall. Hvert skref er ķ sjįlfu sér sigur og sķšan er žaš leišin til baka sem flestir gleyma.
 
Langt er sķšan aš hingaš til lands fóru aš tķnast śtlendir leišangrar af żmsu tagi sem reynt hafa sig viš Vatnajökul og tališ sig vera aš setja met af żmsu tagi. Sumir hafa haldiš žvķ fram aš žeir hafi fyrstir fariš yfir hann frį vestri til austurs eša öfugt, sem er aušvitaš tóm vitleysa. Ašrir hafa sett margvķsleg önnur „met“, mörg hver hafa žó veriš ķ heimsku og óheišarleika.
 
Minnistęšur er mér einn leišangur sem mikiš var frį sagt og žótti ķ heimalandi sķnu stórmerkilegur hafandi sett einhvers konar „met“ į ferš yfir Vatnajökul og gert kvikmynd um afrekiš. Skemmst er frį žvķ aš segja aš į sama tķma vorum viš nokkrir félagar į leiš yfir jökulinn og komum degi sķšar en hann ķ Grķmsvötn žar sem įttu aš bķša okkar matarbirgšir, vel merktar. Og hvaš geršist, jś leišangurslišar stįlu matnum okkar og įtu meš góšri lyst. Žökkušu ekki einu sinni fyrir sig frekar en ašrir žjófar. Žetta er nś ekki ķ fyrsta sinn sem menn stela mat ķ fjallaskįlum og žarf ekki einu sinni śtlendinga til.
 
Vandinn viš feršamennsku hér er aš landiš er auglżst sem  sólar- og blķšuland žar sem allt er skķnandi fagurt og frķtt. Ég hef hitt fólk į hįlendisvegum į fólksbķlum og žaš ętlar sér yfir įr og fljót eins og ekkert sé. Į gönguferšum hef ég hitt fólk meš plastpoka ķ hendi sem spurt hefur hvar hóteliš ķ Landmannalaugum sé. Į Fimmvöršuhįlsi hef ég ķtrekaš hitt vanbśiš fólk sem er gjörsamlega bśiš aš keyra sig śt, heldur aš uppi į Hįlsinum sé veiting- og gistihśs. Jafnvel į Esjunni hef ég hitt fólk į strigaskóm og margir meš slķkan skófatnaš hafa meitt sig ķ stórgrżti. Žaš verst er aš Ķslendingar eru ķ žessu rugli lķka.
 
Ķ vetrarferš var ég einu sinni samferša finnskum fjallamanni sem hafši aldrei kynnst öšru eins vešurfari og hér į landi. Sama daginn hafši veriš sól og blķša, sķšan rigndi, eftir žaš snjóaši, žį kom hrķšarbylur og aftur rigndi og svo kom slydda. Meš allan sinn fķna finnska bśnaš var hann aš drepast śr kulda. Žetta var aš vķsu fyrir „flķsbyltinguna“ og viš samlandar vorum ķ stingandi föšurlandi sem hélt vel į okkur hita.
 
Stašreyndin er bara žessi: Feršamašurinn žarf aš vera vanur, hann veršur aš kunna į ólķkar ašstęšur og hann žarf aš vera vel undirbśinn. Į žessu er mikill misbrestur jafnt mešal Ķslandinga og śtlendinga.
 
Nś er spįš mikilli fjölgun śtlendra feršamanna og margir hverjir eru į eigin vegum. Af reynslu minni gerist ég svartsżnn og óttast mikla fjölgun slysa ķ fjallaferšum į Ķslandi. Spįi žvķ aš innan nokkurra įra muni hjįlparsveitir ekki anna śtköllum mišaš viš óbreytt skipulag og mannafla.
 
Hvaš er žį til rįša? Lęt žęr vangaveltur bķša aš sinni. 

 

 


mbl.is „Hr. Vatnajökull, viš klįrum žetta“
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

1700 umferšalagabrot į móti 19 įfengislagabrotum

fjoldi-brota-a-hverja-10000-ibu

Mišaš viš fréttaflutning mętti halda aš til dęmi fķkniefnabrot, įfengislagabrot, kynferšisbrot og skjalafals vęru stórkostlega algeng hér į landi. Žaš er hins vegar alrangt.

Sé mišaš viš brot į hverja tķu žśsund ķbśa er fjöldi ofangreindra brota sem hér segir:

 

  • Fķkniefni ... 41,5 brot
  • Įfengislög ... 18.9 brot
  • Kynferšisglępir ... 9.9 brot
  • Skjalafals ... 8,4 brot

 

Žessar upplżsinga mį fį hjį Gagnatorgi Capacent. Žar er alveg einstakur gagnabanki sem er afar įhugaveršur fyrir žį sem įhuga hafa į tölfręši.

Hvaš varšar ofangreind brot žį er alveg ótrślegt hversu sjaldgęf žau brot eru en žaš skilur aušvitaš enginn nema viš samanburš. Skošum hann:

 

  • Umferšalög ... 1.730,6 brot
  • Hegningarlög ... 499,3 brot
  • Aušgunarglępir ... 299 brot
  • Sérrefslög ... 108,3 brot

 

Hér veršur aš ķtreka aš žetta eru brot mišaš viš hverja 10.000 ķbśa. Žaš breytir žvķ hins vegar ekki aš til aš skilja ešli hverra brotategundar žarf aš greina žessi brot enn frekar. Ég vęri ekki hissa į žvķ aš žį kęmi ķ ljós hversu fįir misyndismenn standa raunverulega fyrir ofangreind. Raunar er žaš svo aš lögreglan žekkir 90% žeirra sem hverju sinni fremja glęp. Žaš aušveldar įbyggilega rannsókn mįla en betur mį gera.

Mér sżnist nefnilega žetta allt einfaldur leikur, ef svo mį taka til orša. Einstaklingur fremur glęp og nęst fyrr eša sķšar, mešgengur eša lagabrot sannast į hann og fangelsisdómur er felldur. A fullnustu lokinni fer žessi einstaklingur oftar en ekki śt į götuna aftur og hringrįsin hefst aš nżju. Hversu mikiš mętti nś ekki spara meš žvķ aš draga śt fangelsisdómum og setja žess ķ staš tęki į viškomandi sem sendir merki til lögreglu um feršir hans? 

Žetta eru nś hugleišingar sem tengjast ekki beint žvķ sem ętlunin var aš leggja įherslu į hérna.

Grundvallaratrišiš er aš fękka glępum og žaš hefur tekist samkvęmt upplżsingum sem finna mį į Gagnatorgi.


Moggafólk tekur viš įbyrgšarstöšum hjį RŚV

Mörgum žykir gaman aš hnżta ķ Morgunblašiš og finna žvķ allt til forįttu, jafnt fyrir fréttaskrif sem stefnu. Žannig hefur žaš veriš frį žvķ ég man eftir mér. Minna fer fyrir mįlefnalegri gagnrżni į blašiš sem hefur aš mati žeirra sem gerst žekkja stašiš sig best ķslenskra fjölmišla, jafnt ķ fréttamennsku og fréttaskżringum. Žangaš hafa jafnan valist afar hęfir einstaklingar ķ blašamennsku, ljósmyndun, śtlisthönnun, vefhönnun og stjórnun.
 
Žaš er žvķ engin tilviljun hversu žrķr af įtta nżjum framkvęmdastjórum Rķkisśtvarpsins hafa alist upp eša įtt langa viškomu į Morgunblašinu.
  • Fréttastjórinn, Rakel Žorbergsdóttir var eitt sinn blašamašur į Morgunblašinu
  • Žröstur Helgason, dagskrįrstjóri rįsar 1 var įšur ritstjóri Lesbókar Morgunblašsins
  • Skarphéšinn Gušmundsson, dagskrįrstjóri Sjónvarps, var eitt sinn blašamašur į Morgunblašinu
Og nś byrjar įbyggilega gamalkunnugur söngur um aš žetta sé allt fyrirfram įkvešiš og veriš sé aš troša spellvirkjum inn ķ eitt „helgasta vé žjóšarinnar“, Rķkisśtvarpiš. Stašreyndin er hins vegar aš žetta fólk hefur sżnt og sannaš getu sķna og hęfileikarnir eru miklir. Žaš į žvķ hin nżju störf fyllilega skilin.
 
Vęntanlega heldur Moggin įfram aš unga śt góšum blašamönnum sem sumir hverjir hverfa til starfa hjį öšrum fyrirtękjum. 

Nżfrjįlshyggja og frjįlshyggja

Hannes Hólmsteinn Gissurarson var sem oftar ķ śtlandiu og hélt fyrirlestur um efnahagshruniš į Ķslandi. Hann hélt žvķ fram aš žaš hefši ekkert aš gera meš nżfrjįlshyggju eša įlķka pólitķskar skošanir. Aušvitaš er žetta rétt hjį honum.

Svo gerist žaš aš Egill Helgason, dagkrįrgeršarmašur og bloggari, tekur undir meš Hannesi. Žetta eru slķk stórkostleg undur og stórmerki aš pólitķskur andstęšingur taki undir sjónarmiš Hannesar aš ég get ekki annaš en vitnaš hér ķ pistil Egils:

Žaš er mikiš til ķ žvķ hjį Hannesi Hólmsteini Gissurarsyni aš ķslenska hruniš hafi ekki stafaš af „nżfrjįlshyggju“.

Ašrar skżringar eru nęrtękari.

Eins og aš bankar voru einkavęddir ķ hendurnar į klķkubręšrum sem höfšu hvorki vit né sišvit til aš reka banka meš samfélagslega įbyrgum hętti, heldur notušu žį sem mišstöšvar fyrir brask.

Eins og aš ekki er hęgt aš byggja alžjóšlega fjįrmįlamišstöš į örgjaldmišli eins og krónunni.

Og žvķ aš fölsk kjör, višskipti og vęntingar byggšust upp į alltof hįtt skrįšu krónugengi sem var óhugsandi aš entist.

Žannig aš skżringarnar eru frekar gręšgi, fyrirhyggjuleysi, sišspilling, vinahygli og klķkuskapur og kannski bara hrein heimska. 

Ég ekki alltaf sammįla Agli en ķ žetta sinn er žaš hins vegar stašreynd. Žaš breytir žó ekki žeirri stašreynd aš ég hef ekki hugmynd um hvaš „nżfrjįlshyggja“ en halla mér sem fyrr aš frjįlshyggju, ef til vill er žaš gamaldags frjįlshyggja.


Hótanir Creditinfo og hin tżnda samfélagsįbyrgš

Ekki er svo żkja langt sķšan ķslenskir bankar höfšu ķ hótunum viš stjórnvöld. Sögšust ętla śr landi vegna žess aš ašstęšur hér vęru svo „fjandsamlegar“, skattar svo hįir og leišinlegt aš starfa hér į landi. Įšur en bankarnir hleyptu heimdraganum fóru žeir į hausinn meš hrikalegum afleišingum fyrir žjóšina.

Enn eru uppi samtök mešal hin sjįlfhverfa hluta atvinnulķfsins um aš žvinga stjórnvöld til aš ganga ķ ESB og žvķ er hótaš aš fyrirtękin fari śr landi nema lįtiš sé undan kröfum žeirra.

Aušvitaš gengur žetta ekki. Žó stjórnvöld eigi aš hlusta į atvinnulķfiš eru takmörk fyrir öllu. Stjórnvöld eiga hins vegar ekki aš lįta undan žvingunum. Geri žau žaš vaknar spurning um lżšręšiš, hvort kjósendur hafi minni möguleika til aš hafa įhrif meš atkvęši sķnu en fyrirtęki meš hótunum. Žį vaknar ešlilega sś spurning hvort hótanir séu aš verša algengasti tjįningarmįti almennngs og fyirtękja. Žaš er hins vegar önnur saga.

Svo er žaš hitt, aš fyrirtęki sem hafa oršiš til hér į landi, žróaš sig, žroskast og oršiš aš stórum vinnuveitendum hljóta aš bera samfélagsįbyrgš. Ebķtan skiptir ekki höfušmįli heldur starfsfólkiš og umhverfiš, heildin sem gerir žaš aš verkum aš fyrirtękiš žrķfst hér į landi.

Ętli Creditinfo aš yfirgefa landiš bendir žaš eindregiš til žess aš ekkert af ofangreindu skiptir mįli heldur ebķtan eins og sér. Fyrirtękiš er žvķ oršiš gerilsneytt allri samfélagsvitund og er žar meš ekki į vetur setjandi. Og sé Creditinfo oršiš svo śtlenskt aš žaš geti ekki starfaš ķ žvķ umhverfi sem allflest önnur fyrirtęki sętta sig viš žį er best aš žaš fari til Prag žar sem launin eru umtalsvert lęgri en hér į landi, verkalżšsfélögin ekki eins herskį og stjórnvöld ķ örlįta vasa atvinnulķfsins og engin žörf į žvingunum. Er žaš annars tilviljun aš fyrirtękiš ętli til Prag, ekki Óslóar, Stokkhólms, Helsinki, Kaupmannahafnar eša Žórshafnar?

Sķšan vęri žaš žjóšžrifarįš aš vernda ķslenska starfsemi meš žvķ aš skattleggja duglega fyrirtęki flżja land en vilja engu aš sķšur halda ķslenska markašnum. Creditinfo veršur žannig aš įtta sig į žvķ aš žaš veršur ekki bęši haldiš og sleppt


mbl.is Įstandiš į Ķslandi żtir Creditinfo śt
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Umręšan snżst um undanžįgur į undanžįgur ofan

Nśverandi grundvöllur Evrópusambandsins kemur fram ķ Lissabonsįttmįlanum og honum tengjast fleiri tilskipanir en tölu verši į komiš. Žaš ętti žvķ aš vera af nógu aš taka fyrir žį sem kjósa aš boša almenningi žetta fagnašarerindi. En į žaš er varla minnst, heldur snżst umręšan mest um hugsanlegar undanžįgur frį lögum og reglum ESB Ķslandi til handa.

Svona er umręšan um ESB ķ hnotskurn, aš kķkja ķ undanžįgupakkann. Hjörleifur Guttormsson, fyrrum žingmašur og rįšherra, ritar góša grein ķ Morgunblaš helgarinnar undir fyrirsögninni „Hafa talsmenn ašildar ekki trś į grundvelli ESB?“

Ekki er žaš mikil reisn ķ fylgismönnum ašildar aš ESB aš leggja alla įherslu į aš Ķsland gangi ekki inn ķ sambandiš į ešlilegum forsendum eins og önnur rķki heldur į undanžįgum og žaš er ekki einu sinni nóg heldur eru undanžįgu į undanžįgur ofan. 

Hjörleifur nefnir tķu atriši sem fólk ętti aš hafa ķ huga varšandi hugsanlega inngöngu ķ ESB:

  1. Aš Ķsland gefur sig į vald mišstżršu og ólżšręšislegu stjórnkerfi ESB.
  2. Aš ęšsta dómsvald flyst śr landi ķ hendur yfiržjóšlegum dómstóli ESB.
  3. śrslitavald yfir sjįvaraušlindum fęrist frį Ķslandi til Evrópusambandsins.
  4. Aš Evrópusambandiš fęr yfirrįš yfir hafsvęšum utan 12 mķlna aš 200 mķlum.
  5. Aš samningar viš žrišju ašila um fiskveišimįlefni fęrast til ESB.
  6. Aš landbśnaši er stefnt ķ hęttu meš tollfrjįlsum innflutningi og dżrasjśkdómum.
  7. Aš frķverslunarsamningar Ķslands viš ašrar žjóšir falla śr gildi.
  8. Aš sjįlfstęš rödd Ķslands hjį Sameinušu žjóšunum hljóšnar aš mestu.
  9. Aš stjórn gengis og peningamįla flyst ķ hendur Sešlabanka Evrópu.
  10. Aš vinnuréttur veršur hluti af ESB-rétti og staša launafólks veršur óviss.
Fleiri atriši mį bęta viš upptalningu Hjörleifs. Ķ lokin hefnir hann žó žann prófstein sem ašildarumsóknin aš ESB er fyrir stjórnmįlaflokka og Alžingi. Undir žetta hér er heils hugar tekiš: 

Umsóknin um ašild aš ESB fyrir nęr fimm įrum var mikiš feigšarflan. Fyrir henni var enginn pólitķskur meirihluti og žeir sem aš henni stóšu geršu sér ekki grein fyrir um hvaš ašildarferliš snerist. Fyrrverandi rķkisstjórn var strand meš žetta ferli žegar į įrinu 2012 og žvķ kemur žaš śr höršustu įtt aš sömu flokkar gera nś kröfu um aš haldiš sé ķ žvķ lķfinu meš einhverjum rįšum. Krafan um rįšgefandi žjóšaratkvęšagreišslu um hvort halda eigi įfram ašildarvišręšum eša draga umsókn Ķslands til baka į sér hvorki fordęmi né fótfestu ķ okkar stjórnskipan. Stjórnmįlaöfl hérlendis sem įfram eru žeirrar skošunar aš Ķsland eigi aš ganga ķ Evrópusambandiš verša aš afla žeirri skošun meirihlutafylgis ķ alžingiskosningum og lįta žannig reyna į styrk sinn fyrir endurnżjašri umsókn. Best fer į žvķ aš žaš sé gert įn žess aš haldiš sé į lofti grillum um sérlausnir Ķslandi til handa. 

 


Aušugir bissnismenn stofna til skošanakannanaflokks

Nżr flokkur sem er nįkvęm eftirlķking annars aš žvķ undanskyldu aš žeir sem aš stofnun hans standa vilja ganga ķ Evrópusambandiš. Er žetta ekki della?

Nżr flokkur sem er nįkvęm eftirlķking annars fęr ómęlda athygli ķ fjölmišlum af žvķ aš žeir tveir sem aš stofnuninni standa kaupa hverja skošanakönnunina į fętur annarri. Er žetta ekki della?

Margir halda aš nś sé runnin sé upp tķmi hjįleigna? Benda į Samfylkinguna og Besta flokkinn. Er žetta ekki della?

Aldrei ķ stjórnmįlasögu Ķslands hefur eins mįlefnis klofningsframboš žrifist nema um tiltölulega skamman tķma. Flokkar sem eiga ekkert bakland fį ekki žrifist. Žannig var aušvitaš um klķkuna sem myndaši Besta flokkinn. Alltof mikil vinna örfįrra fer ķ aš halda flokknum lifandi. Žess vegna sameinašist hann Bjartri framtķš. Sį flokkur į einnig ķ stökustu vandręšum vegna fįmennisins. Vandi hans er lķka sį aš forystumennirnir eru latir, žeir fylgjast ekki nęgilega vel meš og hafa ekki bakland til aš styšja viš sig. Hins vegar er talandinn ķ lagi og žannig mį um tķma villa fólki sżn. Aš öšru leyti er ekkert nżtt viš Bjarta framtķš, hann er gamaldags krataflokkur sem vill sofa śt į morgnana.

Svipaš var um Frjįlslynda flokkinn. Hann var aldrei nema örfįir įhugamenn um stjórnmįl sem flestir fylgdu Sjįlfstęšisflokknum aš mįlum og nś eru žeir allir komnir heim meš örfįum undantekningum. Frjįlslyndi flokkurinn var einsmįls flokkur og nįši aldrei flugi af žvķ aš baklandiš var svo fįtęklegt.

Sjįlfstęšisflokkurinn er grķšarlega stór. Ķ honum er mikiš og fjölskrśšugt bakland fólks sem vinnur aš stefnu flokksins allan įrsins hring. Žar er ķ gangi félagsstarf sem hefur mikil įhrif og į žaš geta forystumenn ķ sveitastjórnum og žingi treyst. 

Žaš kostar meira en nokkrar skošanakannanir aš bśa til flokk, jafnvel žó aš honum standi aušugir bissnismenn śr Reykjavķk. Žeir halda kannski aš žeir geti keypt atkvęši en eiga eftir aš įtta sig į žvķ aš svo er ekki. Žaš er hins vegar afar snjallt aš kaupa skošanakannanir til aš hafa įhrif į almenning. Žetta er eins og einhvers konar hringavitleysa.

Gerš er skošanakönnun og fjölmišlar sperra eyrun og birta nišurstöšurnar, nokkrir kjósendur lįta glepjast vegna ķsmeygilegra spurninga. Gerš er önnur könnun og enn fallerast fjölmišlar og svo koll af kolli. Žetta er eins og hundur sem eltist viš skottiš į sér og snżst ķ óteljandi hringi. Śt af fyrir sig mį segja aš slķkt athęfi sé undirbśningur stofnunar stjórnmįlaflokks.

Hvernig eru žeir fallnir til aš stofna lżšręšislega stjórnmįlaflokk sem una ekki lżšręšislegri nišurstöšu ķ žeim flokki sem žeir įšur tilheyršu? 


mbl.is Nżr flokkur nyti 20% stušnings
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Gįfu skķt ķ andstęšingana!

Ef ekki vęri fyrir hugmyndarķkt ung fólk sem stundum fer śt į ystu nöf vęri lķtiš gaman af tilverunni. Nokkrir ungir menn ķ Menntaskólanum viš Sund gįfu bókstaflega skķt ķ nemendur ķ Flensborgarskóla.Žetta er kostulegt uppįtęki og mikiš mį vera ef hann Maggi skólameistari skilji ekki grķniš.

Žeir Flensborgarar eiga ekki annaš svar viš žessu frįbęra leik Sundmanna en aš gjörsigra žį ķ ręšukeppninni. Žeir hafa engan tķma til tįknręnna mótvęgisašgerša.

Hrossaskķtsgrķniš hefši įbyggilega ekki nįš tilgangi sķnum nema žvķ ašeins aš strįkarnir hefšu veriš gripnir į vettvangi. Ella hefši mįtt halda aš einhverjir fallistar ķ Flensborg hefšu hefnt sķn į skólanum eša eitthvaš įlķka.

Hrekkir į borš viš žennan tilheyra žessu aldursskeiši og vont vęri er skólarnir vęru svo hśmorslausir aš žeir skildu žetta ekki. 


mbl.is Settu hrossaskķt fyrir framan skólann
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Val į öndveegisritum og plebeiisminn

Śtaf fyrir sig getur veriš skemmtilegt aš setja upp lista yfir „öndvegisrit“. Slķkur listi veršur žó aldrei neitt annaš en mat žeirra sem völdu, sķst af öllu skošun okkar hinna. Viš getum virt žennan lista spekinganna fyrir okkur og dįšst aš valinu aš sumu leyti en dregiš ķ efa skynsemi žeirra žegar kemur aš žvķ aš žau rit sem okkur žykja góš vantar.

Aš sumu leiti er svona listi frekar „plebeiiskur“ eins og hann Ólafur M. Ólafsson, ķslenskukennari ķ MR hefši oršaš. Svipaš eins og žegar einhverjir gįfumenn stóšu fyrir valinu į žjóšarfjallinu og Heršubreiš var valin en ekki Vķfilsfell, Bśrfell (žau eru vissulega mörg, veldu bara eitt), Spįkonufell, Esja, Skaršsheiši, Kirkjufell, Bślandstindur eša Saušafell viš Mosfellsheiši. Vandinn viš žetta val er sį aš sumir halda aš vališ sé hafiš yfir allan vafa og gagnrżni og Heršubreiš eigi žennan titil skiliš.

Enn įšur var Gleymmérei vališ žjóšarblómiš. Ekki var baldursbrį valin né heldur geldingahnappur, eyrarrós, lśpķnan (veit ekki hvort megi nefna hana ķ sömu andrį og žjóšarblóm!) og fleiri og fleiri.

Nęst er įbyggilega skošanakönnun um žjóšartréš og sķšan žjóšargrjótiš og loks žjóšarlękinn (dugar lķklega aš „lęka“ žann sem manni žykir bestur). 

„Plebeiisminn“ byggir į višmótinu ķ gulu pressuni, sem segir yfirleitt ķ vefhlutanum aš öll greinin sé ķ prenthlutanum og hann žurfi aš kaupa.

„Plebeiisminn“ byggir einnig į žvķ aš nį sem flestum saman til aš velja eitthvaš eitt einstakt sem sé framar öšru žrįtt fyrir aš žaš sé ķ sannleika ekki hęgt. Ekki frekar en aš hęgt sé aš gera upp į milli barna sinna. Kynžokkafyllsti karlinn eša konan, sį eša sś best klędda, fyndnasti gęinn, vinsęlasti stjórnmįlamašurinn, besti hljóšfęraleikarinn og svo framvegis. Horfiš į Edduna eša hvaš žessar uppįkomur heita žar sem leikarar og fjölmišlamenn eru valdir sem „bestir“. Óskaplega getur svona veriš ómįlefnalegt og leišinlegt svo ekki sé talaš um tilbreytingarleysiš ķ žessu öllu saman.

Ég get ómögulega talaš fyrir žjóšina og ętla ekki einu sinni aš reyna žaš. Hitt veit ég aš bókmenntasmekkur minn hefur breyst frį žvķ fyrst ég fór aš lesa og allt fram į žennan dag. Einu sinni žótti mér Gerpla mikiš öndvegisrit en eftir žvķ sem ég las hana oftar fann ég aš hśn er langt frį žvķ aš vera heilsteypt rit vegna žess aš höfundurinn lendir aš ķ afskaplega miklum ógöngum meš sögu sķna og kemst ekki sennilega frį žeim. Ķslandsklukkuna skildi ég ekki fyrr en ég las hana ķ menntaskóla og meš tilsögn. Žannig er žaš meš mörg rit. Žau eru margslungin og erfiš og oft žarf lesandinn leišbeiningar viš til aš skilja til fullnustu. Žetta er kosturinn viš mörg rit. Hęgt er aš lesa žau aftur og aftur og alltaf sjį nżjar og įšur óžekktar vķddir. Svo finnst mér meš Njįlu og Sturlungu.

Ef til vill mį nefna bókina Palli var einn ķ heiminum sem ég las sem barn og nokkrum sinnum sķšar fyrir börnin mķn. Dżptin ķ žeirri sögu leynir į sér.

Śt frį henni var samin stysta smįsaga ķ heimi. Hśn er svona, ķ endursögn gamalls vinar sem ég hef ekki hitt ķ mörg įr, hann er eignleg tżndur:

Palli var einn ķ heiminum - og žį var bankaš. 

Žessi smįsaga komst ekki į Kiljulistann. 


mbl.is Brennu-Njįlssaga besta verkiš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Leišindin meš Gnarr og Dag

Skerjafjöršur

Leišindin meš nśverandi borgarstjórnarmeirihluta er aš hann hlustar ekki. Hann byggist framar öllu į fįmennri klķku sem vešur fram meš eigin hugmyndafręši žvert į vilja borgarbśa.

  1. Bķlar eiga aš vķkja fyrir gangandi og hjólandi umferš, jafnvel žó hśn sé sįralķtil.
  2. Allt er gert til aš takmarka bķlaumferš
  3. Einn og aftur skal žétta byggš jafnvel žó žaš hafi ķ för meš sér óhagręši, jafnt fyrir žį em fyrir eru sem og hina sem neyšast til aš takar sér bśfestu ķ „žéttri byggš“. Skiptir litlu hvernig ašstęšur eru, lķtum t.d. į skipulagiš viš enda sušvesturflugbrautarinnar viš hliš byggšarinnar sem kenndi er viš Skerjafjörš ...
  4. Stór fjölbżlishśs eiga aš taka viš af einbżlishśsum, rašhśsum eša smęrri blokkum. Meš góšu eša illu skulu Reykvķkingar lęra aš bśa ķ fjölbżli eša flytjast ķ önnur sveitarfélög į höfušborgarsvęšinu eša jafnvel į Selfoss, Hvolsvöll, Höfn, Blönduós eša Skagaströnd. Į žessum stöšum fer afar vel um fólk žó žaš bśi ekki ķ blokkum.
  5. Hofsvallagatan var dęmi um uppįrengjandi vitleysu sem jafnvel viš hjólamenn sįum ķ gegnum.
  6. Borgartśniš į aš vera gata žar sem akandi umferš er refsaš en strętisvögnum umbunaš. Viš hjólamenn munum lķklega aldrei nota Borgartśniš til hjólreiša, viš förum frekar nišur aš sjó og notum stķginn žar. Sama er meš göngufólk.

Ég kalla žetta leišindi vegna žess aš meirihlutinn ķ borgarstjórn kann ekki einu sinni aš skipuleggja fyrir almenning. Hann heldur aš hann sé aš gera okkur hjólreišamönnum gott en engu aš sķšur er vķšast hvar afar erfitt aš hjóla. Viš erum ekki aš leita eftir forréttindum heldur tryggum leišum. Gangandi fólk leitar ekki eftir forréttindum heldur einföldum og fljótlegum leišum.

Flestir sjį ķ gegnum pólitķk Jóns Gnarrs og Dags. Sį fyrrnefndi hefur hringlandahįtt aš stefnu og sį sķšarnefndi var ķ lęri hjį fyrrum forsętisrįšherra sem į allt ķ norręnum raušum lit en gerši žó ekkert nema flękjast fyrir almenningi. Eftir aš hafa veriš įratug viš kjötkatlana hefur hann engan skilning į žörfum fólks. 

Mešfylgjandi mynd er af skipulaginu ķ Skerjafirši. Takiš eftir slįandi mun į milli gamla hlutans og žess nżtja. Žvķlķkur óhugnašur sem sį nżji er. Myndir žś vilja bśa ķ žessu blokkahverfi?

 


Til hamingju meš Ķslandsmeistaratitilinn, Hólmarar

DSC_0551 Körfuknattleiksliš kvenna  ķ Snęfelli śr Stykkishólmi varš Ķslandsmeistari um helgina. Vart er hęgt aš hugsa sér meiri frama fyrir ķžróttališ en aš verša fremst į mešal jafningja. Og žvķlķk upphefš sem lišiš og titillinn er fyrir Hólmara.

Ķžróttir eru alls stašar afar mikilvęgar fyrir ęsku landsins, ekki sķšur ķ smęrri byggšum en hinum stęrri. Hópķžróttir eru sérstaklega mikilvęgar vegna žess aš žęr kenna fólki samvinnu.

Žó til sé hópur stślkna śr Stykkishólmi sem įhuga hefur į körfubolta verši Ķslandsmeistari er glešilegt en žar meš er ekki öll sagan sögš. Žessi hópur varš ekki til śr engu. Aš baki žeim er fjöldi annarra keppenda ķ öllum įrgöngum og raunar öllum kynjum. Ekki gleyma žvķ aš karlališ Snęfells hefur lķka nįš žeim glęsilega įrangri aš verša Ķslandsmeistari. Ęfintżriš ķ Stykkishólmi er engin tilviljun.

Uppeldiš hjį Snęfelli skiptir grķšarlega miklu mįli og umgjöršin er mikilvęg. Žar koma aš mįlum fjöldi manns sem aldrei snerta boltann. Žetta eru sjįlfbošališarnir, fjöldi fólks sem vinnur óeigingjarnt starf fyrir ķžróttališin og śti į landi žar sem fįmenniš er meira er įlagiš į hvern og einn mikiš. Safna žarf fé til rekstrar, greiša fyrir leigu į sal, kosta til žjįlfara, greiša fyrir akstur eša flug ķ keppnisferšir og fleira og fleira.

Peningar vaxa ekki į trjįnum ķ Stykkishólmi frekar en annars stašar į landinu. Ekki misskilja, žessi vinna fyrir ķžróttafélög er ekkert aušveldari ķ fjölmenni höfušborgarsvęšisins. Stundum er hśn miklu erfišari vegna žess aš samstöšuna vantar og samkeppni milli ķžrótafélaga og ķžróttagreina er svo grķšarlega mikil.

Fyrir Stykkishólm og ķbśa bęjarins er Ķslandsmeistaratitill ķ körfubolta kvenna einfalt og skżrt tįkn um aš allt er mögulegt meš samstöšu og samvinnu ķbśa. Titillinn bendir einfaldlega til aš žaš sé įkaflega gott aš bśa ķ Stykkishólmi og ég veit aš žaš er satt. 

Mér žótti eftirfarandi orš śr ķžróttasķšu Morgunblašsins ķ morgun dįlķtiš skemmtileg:

Hjį Haukum var Hardy sterk sem og Gunnhildur Gunnarsdóttir, dóttir formanns körfuknattleiksdeildar Snęfells, en hśn lenti snemma ķ villuvandręšum. 

Sem sagt, körfuboltastelpur śr Stykishólmi leika meš fleiri lišum en Snęfelli. Og ég veit aš žeim sęmarhjónum, og góšum vinum mķnum, Gunnari Svanlaugssyni, formanni Snęfells, og Lįru Gušmundsdóttur, hefur ekki fundist leišinlegt aš eiga dętur ķ bįšum lišunum sem léku til śrslita um titilinn. 

Til hamingju meš Ķslandsmeistaratitilinn, Hólmarar og Snęfell. 


Męli meš Grķmi Sęmundsen sem formanni SAF

DSC_0318 Langafjöl, Gunnar

 

SAF verši ķ lykilhlutverki um markašssetningu į Ķslandi sem feršamannalandi, žar sem įfram verši lögš įhersla į aš dreifa gestum okkar betur yfir įriš, betur um landiš og ekki sķst aš stefnt aš auknum mešaltekjum af hverjum erlendum feršamanni, sem heimsękir Ķsland, į grunni gęša og einstakrar upplifunar. 

Ofangreind tilvitnun er skošun Grķms Sęmundsen, forstjóra Blįa lónsins, en hann bżšur sig fram sem formann Samtaka feršažjónustunnar į ašalfundi sem haldinn veršur fimmtudaginn 10. aprķl nęst komandi. 

Grķmur-2

 

Alvöru atvinnugreinar

Ég hef lengi fylgst meš framgangi feršažjónustunnar, eša allt frį žvķ 1980 er ég hóf śtgįfu į tķmaritinu Įfangar sem fjallaši um Ķsland og feršir um landiš. Žį žeim įrum var feršažjónustan lķtil og „hugguleg“ atvinnugrein sem afar fįir trśšu aš yrši nokkurn tķman öflug. Žį voru bara tvęr „alvöru“ atvinnugreinar, sjįvarśtvegur og landbśnašur.

Feršažjónustan hélt reglulega feršamįlarįšstefnur en var žaš Feršamįlarįš Ķslands sem bošaši til žeirra. Žangaš męttu flestir ķ atvinnugreininni, mešal žeirra menn sem jafnvel žó voru löngu oršnir žjóšsagnapersónur. Nefna mį Ślfar Jacoben og Gušmund Jónasson. Fjölda annarra sem sannarlega voru brautryšjendur męttu til fundarhalda, veitingmenn, hótelhaldara, feršaskrifstofufólk ... og jafnvel ég.

 

Gęfusporiš 

DSC_0290, Dyrfjöll, Dyrnar, fólk, tvķpan - Version 2

Samtök feršažjónustunnar voru svo stofnuš 1998 og žaš var gęfuspor. Sķšan hefur feršažjónustan hefur įtt įgętu gengi aš fagna og vaxiš frį įri til įrs. Meginįstęšan er aušvitaš sś aš gott og vandaš fólk hefur valist ķ forsvar fyrir atvinnugreinina. Erna Hauksdóttir var framkvęmdastjóri Samtaka feršažjónustunnar frį upphafi og žangaš til į sķšasta įri, en hśn var įšur framkvęmdastjóri Samtaka veitinga- og gistihśsa.

Žrķr menn hafa veriš formenn SAF, žeir eru nśverandi formašur, Įrni Gunnarsson og Jón Karl Ólafsson sem var formašur frį 2002 til 2009, og Steinn Logi Björnsson, sem var fyrsti formašurinn. Allt framsżnir og duglegir menn.

 

DSC_0566 - Version 2

Męli meš Grķmi Sęmundsen 

Ég hef ķ langan tķma tengst feršažjónustunni beint eša óbeint og žekki žar fjölda manns. Ég vil beina oršum mķnum til žeirra sem og annarra, žegar ég hvet til žess aš Grķmur Sęmundsen ķ Blįa lóninu verši kjörinn nęsti formašur SAF.

Grķmur hefur frį žvķ ég kynntist honum ķ Menntaskólanum ķ Reykjavķk, veriš yfirvegašur raunsęismašur. Hann er reglusamur, oršheldinn og framar öllu jįkvęšur og lķtur til framtķšar ķ störfum sķnum. Mikill fengur er aš fį slķkan mann sem formann SAF. 

DSC_0145 090228 - Version 2

 

Blįa lóniš var bara hugmynd

Blįa lóniš óx ekki sjįlfkrafa frį žvķ aš vera lagleg hugmynd upp ķ žaš aš vera eitt öflugasta fyrirtękiš ķ ķslenskri feršažjónustu. Til aš leiša uppbygginguna žurfti framsżnan mann meš žor og skynsemi en um leiš var mikilvęgt aš sį hinn sami nyti trausts hjį öllum žeim ašilum sem komu nįlęgt starfinu, bönkum, feršažjónustufyrirtękjum og verktökum af żmsu tagi. Grķmur var žessi mašur. 

 

DSC_0322 - Version 2

Alvöru atvinnugrein? 

Ķ gamla daga var sagt aš feršažjónustan myndi aldrei geta oršiš „alvöru“ atvinnugrein. Bent var į hótel vķša um land sem sjaldnast virtust geta stašiš undir rekstri sķnum en fóru mörg hver į hausinn aftur og aftur. Haft var į orši aš žegar feršažjónustufyrirtęki hafi žrisvar oršiš gjaldžrota vęri ef til vill kominn grundvöllur fyrir įfallalitlum rekstri. Aušvitaš var žetta bara tóm vitleysa, žaš vissu allir - en samt ...

  DSC_0059 Frostastašavatn, žrķpan - Version 2

Fjįrhagslega traust fyrirtęki 

Hitt er öllum ekki ljóst aš Blįa lóniš hefur alla tķš veriš traust og gott fyrirtęki. Rekstri žess hefur įvalt veriš hagaš į žann veg aš žaš gat stašiš viš allar fjįrskuldbindingar sķnar og žannig er žaš enn žann dag ķ dag.

Žetta er athyglisverš stašreynd ķ ljósi žess hversu margir hafa įtt erfitt meš aš koma undir sig fótunum ķ feršažjónustunni vegna žess aš žeir voru óskynsamir ķ fjįrmįlum. Sumum žeirra fylgir ljót slóš.

Ég hvet fólk ķ feršažjónustu til aš fylkja sér aš baki Grķmi Sęmundsen og kjósa hann sem formann SAF.

  IMG_0196 Kistufell ķ austur - Version 2

Gjaldtaka į feršamannastöšum 

Į žessum vettvangi hef ég gagnrżnt haršlega gjaldtöku meintra landeigenda af feršamannastöšum og upptöku į svonefndum „nįttśrupassa“. Skošun Grķms į žessum mįlum er eftirfarandi og honum treysti ég til aš leiša žessi mįl til lykta:

SAF verši leišandi ķ aš skapa sįtt varšandi varšveislu og uppbyggingu fjölsóttra feršamannastaša og gjalddtöku af feršamönnum. Öflug nįttśruverndarstefna er ķ žessu efni naušsynleg.


Góš grein Pįls Magnśssonar um aršinn af aušlindinni

Žetta er žó ekki efni žessa greinastśfs heldur sś mišborgarmeinloka - aš žaš séu bara „sęgreifar“ sem njóti aršsins af aušlindum ķ sjónum en ekki „ķslensk alžżša“. Žessum mįlflutningi fylgja gjarnan žau hughrif, ef žaš er žį ekki sagt beinum oršum, aš śtgeršarmenn séu upp til hópa blóšugir aršręningjar og samtök žeirra skipulagšur bófaflokkur. Fyrir žann sem er alinn upp ķ nįmunda viš allskonar śtgerš og śtgeršarmenn er žetta ótrślega alhęfingasamur og yfirboršslegur mįlflutningur.

Pįll Magnśsson, fyrrverandi śtvarpsstjóri og blašamašur, ritar góša grein ķ Morgunblaš dagsins.

Hann ręšst gegn žeirri žjóšsögu sem Gróa į Leiti hefur statt og stöšugt reynt aš koma inn hjį almenningi aš žeir sem stunda śtgerši séu einfaldlega bófar og aršręningjar. Aušvitaš er žetta rangt og ekki til annars gert en aš skapa pólitķska upplausn ķ žjóšfélaginu og skaša efnahagslķf žjóšarinnar svo hęgt sé aš sżna fram į aš hiš kapķtalķska markašssamfélag sé vont og žess ķ staš žurfi „eitthvaš annaš“.

Pįll rekur sögu śtgeršar ķ Vestmannaeyjum. Raunar er hśn keimlķk sögum vķša um land. Haršduglegt fólk sem hefur byrjaš smįtt en stękkaš viš sig og rekur fjįrhagslega sjįlfstęša śtgerš. Į slķkri vegferš hefur sumum tekist aš aš koma undir sig fótunum en öšrum ekki, saga sem er hvorki nż né gömul, žetta hefur gerst ķ öllum atvinnugreinum. Žannig eiga hlutirnir aš vera. Vill einhver skipta į žessu og mišstżršum fyrirtękjum ķ opinberri eigu? Getur einhver haldiš žvķ fram aš „alžżša“ landsins hagnist žį meira af afrakstri śtgeršarinnar?

Śtgeršarfyrirtękin greiša skatta og skyldur og standa viš bakiš į samfélaginu. Žaš dugar hins vegar ekki śrtölulišinu sem ķ heilagri vandlętingu talar um „alžżšuna“ en gleymir žvķ aš fólkiš sem į og rekur śtgeršir, starfar hjį žeim eša hefur framfęri sitt af žjónustu viš žęr er einfaldlega alžżša žessa lands. Žetta eru ekki ljótu kapķtalistarnir meš digran vindil ķ kjafti og sem berja starfsfólk sitt įfram. Nei, ķ langflestum tilfellum eru žetta buršarįsar ķ samfélaginu, leggur til žess mikiš fé fyrir utan skatta. Įn žessara fyrirtękja myndi žjóšfélagiš ekki žrķfast.

Žetta į lķka viš um ašrar atvinnugreinar sem vinstra lišiš sér ofsjónum yfir vegna žess aš žaš er ósköp venjulegt fólk sem į fyrirtękin sķn og rekur žau. Žetta eru oftast lķtil eša mešalstór fyrirtęki meš undir fimmtķu manns į launaskrį.

Ķ nišurlagi greinar sinnar segir Pįll Magnśsson eftir aš hafa rakiš sögu lķtils śtgeršarfyrirtękis ķ Vestmannaeyjum:

Žetta er sem sagt beinn samfélagslegur įvinningur af śtgerš žessa eina bįts og starfi 30 manna įhafnar hans ķ Vestmannaeyjum. Žį er ótalinn óbeinn įvinningur af żmsu tagi og önnur afleidd störf sem žessi śtgerš skapar ķ višhaldi, veišarfęragerš, uppskipun og svona mętti įfram telja. Hvernig er hęgt aš halda žvķ fram af einhverju viti – aš ekki sé nś talaš um sanngirni – aš engir nema „sęgreifarnir“ njóti aršsins af aušlindinni? 

Undir hver orš ķ greininni mį taka.

Mikiš óskaplega er nś gott aš Pįll Magnśsson sé laus undan oki Rķkisśtvarpsins og geti loks tekiš til mįls um žaš sem raunverulega skiptir mįli fyrir žjóšfélagiš, atvinnulķfiš. 


Spana fasteignasalar upp fasteignaverš?

Žetta er alveg undarlegt įstand meš fasteignamarkašinn ķ Reykjavķk. Allt frį hruni hafa fasteignasalar og formęlendur félags žeirra haldiš žvķ fram aš hann sé į uppleiš. Skilja mį žessar yfirlżsingar į žį leiš aš verš į fasteignum sé aš hękka. Engu lķkar er en aš fasteignasalar hafi unniš aš žvķ meš oddi og egg aš spana upp fasteignaveršiš og hafa žannig beinlķnis įhrif į markašinn. Hugsanlega hefur žeim tekist žetta enda bein tengsl milli afkomu fasteignasala og veršs į markaši.

Svo bįrust žęr fréttir fyrir stuttu aš Ķbśšalįnasjóšur hafi sagt aš fękkun hafi oršiš ķ śtlįnum aš hans vegum mišaš viš undanfarin įr.

Hvernig į aš lesa ķ mismunandi skilaboš? Annars vegar standa yfirlżsingaglašir fasteignasalar og hins vegar Ķbśšalįnasjóšur, frekar sśr į svipinn. Gęti veriš aš žaš séu bankarnir sem séu lįna meira til ķbśšakaupa? Einhvern veginn finnst mér žaš ótrślegt.

Ķ raun og veru žarf glögga greiningu į sölutölum undanfarinna mįnaša og žį hvaš liggi į bak viš žęr. Mér duga ekki kęti og yfirlżsingar fasteignasala. Žaš hefur sżnt sig aš lķtil innistęša hefur veriš į bak viš žęr.

Svo stangast žetta allt į žį einföldu stašreynd aš lķtiš framboš ķbśša ķ vesturbę Reykjavķkur, mišbę og Hlķšunum bendir einfaldlega til žess aš fólk sé ekkert aš hugsa sér til hreyfings. Žaš heldur aš sér höndunum og vill sjį hvaš sé aš gerast. Žęr fįu eignir sem seljast tengjast įbyggilega ešlilegri endurnżjun eldra fólks sem vill breyta um eša žarf aš breyta.

Hitt er svo annaš mįl aš lķtiš er um nżbyggingar ķ Reykjavķk. Ešlileg endurnżjun fęr enga śtrįs og nišurstašan er stašnašur markašur žar sem fasteignasalar reyna meš öllum rįšum aš halda veršinu uppi. 


mbl.is Slegist um góšar ķbśšir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Heldur skjįlftahrinan įfram til austurs?

reykjanes-kort_3 Vķsindamenn segja aš į Reykjanesskaga séu sex eldstöšvakerfi eins og sjį mį į myndinni hér til hęgri.

Žegar jaršskjįlftar verša žar eša į Reykjaneshrygg er eins og aš framhaldiš verši eftir einhverju kerfi.

Ķ fyrra uršu til dęmis miklir skjįlftar ķ kringum Eldey og Geirfugladrang. Skömmu sķšar kom mikil skjįlftahrina ķ Sandvķk sem er rétt vestan viš Grindavķk. Žessi skjįlftar fęršust svo austar og austar.

Ķ haust varš sķšan skjįlftahrina viš Jósefsdal og Vķfilsfell. Enn sķšar skalf jörš viš Jarlhettur sunnan undir Langjökli.

Ef til vill eru žetta einhvers konar „dómķnóįhrif“ vegna snarpra skjįlfta lengst sušvestan ķ sjó. Eftir einhverju ókunnu kerfi fęrast skjįlftarnir lengra og lengra til noršausturs uns žeir koma į land og hlišrast žar eftir eldstöšva- eša sprungukerfi jafnvel lengst inn į hįlendiš.

Fyrir nokkrum dögum uršu litlir skjįlftar viš Eldey. Žį velti ég žvķ fyrir mér hvort leikurinn myndi endurtaka sig. Stórir skjįlftar yršu į žessum slóšum og allt myndi gerast eins og ķ fyrra. Ef til vill žarf ekki glöggan mann til aš sjį žetta fyrir, svona hefur žetta įbyggilega gerst ķ langan tķma.

Nś hefur sem sagt oršiš stór skjįlftahrina viš Eldey og ķ framhaldinu fjöldi lķtilla skjįlfta viš Eldvörp, vestan Grindavķkur. Engir hafa žó oršiš viš Sandvķk eins og ķ fyrra, yfir žaš svęši hljóp nśverandi hrina og stakk sér bara millilišlaust nišur ķ eldstöšvakerfinu sem kennt er viš Eldvörp-Svartsengi.

Nś er sem sagt spurningin žessi. Hvar hefur oršiš til spenna žegar land hreyfšist viš Eldvörp? Skelfur nęst jörš viš Fagradalsfjall, Krķsuvķkurkerfiš, Brennissteinsfjallakerfiš eša Hengilskerfiš? Og žessu nęst: Hvar verša skjįlftar į Sušurlandi eša viš Langjökul. 

Ég biš lesendur aš taka varann į ofanritušu žvķ ég hef ekkert vit į jaršfręši. Spįi samt stórum skjįlfta ķ sunnan Hafnarfjaršar, jafnvel viš Kleifarvatn. Byggi žessa vķsindalegu nįlgun mķna į draumspökum manni.


mbl.is Jaršskjįlftahrina į Reykjaneshrygg
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Glašvęrš

Stundum kemur fyrir aš mašur les eitthvaš sem er svo djśpt aš spekin drżpur af žvķ ... ef svo  mį aš orši komast. Ķ morgun las ég minningargreinar um Torfa Ólafsson, en hann var mörgum kunnur sem talsmašur Félags kažólskra leikmanna og kom fram sem slķkur af hógvęrš og mildi Hann var lķka gamall kommi en bar žaš vel, eins og sagt er. Ekki žekkti ég Torfa öšru vķsi en aš lesa fréttir af honum og frįsagnir. 

Ķ afar fallegum minningargreinum um Torfa staldraši ég viš nišurlagiš ķ eftirmęlum Įrna Bergmanns. Hann segir žar:

En žó var enn meira virši vinarhugur hans og svo žaš, aš sannarlega ręttist į honum įgęt bęn sem sį kažólski pķslarvottur Thomas More beindi eitt sinn til gušs sķns: Gef mér glašvęrš nóga til žess aš ég verši öšrum mönnum ekki til byrši. 

Žetta hafši ég ekki įšur lesiš og finnst fagurlega oršaš og męttum viš allflest taka okkur til eftirbreytni.


Góša lišiš og svo viš hin ...

Hęgt og bķtandi missa sum orš merkingu eša snśast jafnvel upp ķ andhverfu sķna. Ķ žvęlinni umręšu stjórnmįlamanna verša klisjur oftar en ekki rįšandi. Almenningur į žvķ erfišara en ella meš aš įtta sig į žvķ fyrir hvaš viškomandi stjórnmįlamašur eša stjórnmįlaflokkur stendur. Ef til vill er žaš tilgangurinn meš innihaldslausu eša merkingarlitlu tali.

Žetta segir Óli Björn Kįrason, varažingmašur Sjįlfstęšisflokksins, ķ grein ķ Morgunblaši dagsins. Hann gerir aš umtalsefni žį žvęlu sem stjórnmįlamenn og margir ašrir skreyta sig meš, sérstaklega į vinstri vęngnum. Ég man eftir žvķ aš hér įšur fyrr tķškašist aš herma vinstri flokk upp į alžżšuna į einhvern hįtt og jafnvel allir töldust um tķma verkalżšur. Žaš žótti flott og vęnlegt til įrangurs. Tķmarnir hafa breyst pķnulķtiš aš žessu leyti.

Óli Björn segir:

Į sķšustu įrum hafa ķslenskir stjórnmįlamenn ķ ę rķkara męli skreytt sig meš fallegum og jįkvęšum oršum. Žeir segjast vera frjįlslyndir (żmist til vinstri eša hęgri og jafnvel į mišjunni). Žeir eru talsmenn umburšarlyndis enda einstaklega vķšsżnir. Flestir eru stjórnmįlamennirnir oršnir sérstakir barįttumenn umbóta, unnendur nįttśrunnar og vinir gręna hagkerfisins. Stjórnmįlamennirnir vilja beint lżšręši og foršast įtakastjórnmįl. Umręšustjórnmįl er lausnarorš.

Og hann rekur dęmin og hęšist aš žeim um leiš svo žeim hlżtur aš svķša undan sem taka til sķn.

Ég held aš žetta oršagjįlfur hafi nįš nżjum hęšum žegar stjórnmįlamašur sem hefur ekki nįš athygli eša frama innan eigin flokks fór aš halda žvķ fram aš flokkurinn hafi yfirgefiš hann og gömlu stefnuna og nś rįši vonda fólki. Eša žegar fyrrum varaformašur Sjįlfstęšisflokksins sagši um daginn aš viš, sem erum į móti ašild Ķslands aš ESB, séum svartstakkar og žaš var meint ķ afar neikvęšri merkingu. Ég višurkenni aš ķ žetta sinn sveiš verulega undan uppnefni frį fyrrum samherja og raunar skil ég ekki svona pólitķk.

Yfirleitt eru ganga umręšustjórnmįlin śt į aš nišurlęgja andstęšinganna. Margir žeirra sem ašhyllast slķka blašurpólitķk telja sig vķšsżnt umburšalynt, frjįlslynt og fęr aš eigin dómi hęstu einkunn, en hinir, meirihlutinn er eiginlega bara skķtapakk, vont, öfgališiš. Eša eins og Óli Björn oršar žaš:

Vķšsżnn, umbótasinnašur og frjįlslyndur stjórnmįlamašur hefur lķtinn įhuga į valfrelsi. Žétting byggšar, minni og hęgari umferš eru hans ęr og kżr. Ašeins sį sem hefur gengiš ķhaldsöflunum į hönd vill greišar samgöngur, tryggja aš einstaklingar geti vališ sjįlfir žann feršamįta sem žeim hentar, aš ekki sé talaš um hugguleg og vel skipulögš śthverfi. Forhert afturhald óskar sķšan eftir mislęgum gatnamótum og žaš gengur nęst gušlasti.

Sį er žetta ritar veršur vonandi aldrei kenndur viš frjįlslyndi eša vķšsżni, en sęttist įgętlega į aš vera brennimerktur sem ķhald eša jafnvel, ef svo ber undir, afturhald og jafnvel frjįlshyggju. En kannski mun gamall samherji nota önnur orš um mig og okkur hin. 

Takiš eftir sķšustu setningunni. Kunna lesendur aš rįša ķ merkingu hennar?

Hitt er svo annaš mįl aš svona stimplapólitķk hefur nįš įrangri gegn Sjįlfstęšisflokknum. Hvaš er betra en aš ljśga upp į andstęšinginn og berja sér į brjóst, hęla sjįlfum sér eins og fariseinn ķ musterinu. 


Er nokkur skaši žó örnefni tżnist?

Finnst ekki śr vegi aš endurbirta gamlan pistil um örnefni. Ég er nefnilega į žeirri skošun aš ekki sé mikill skaši žó örnefni tżnast. Žau hafa tżnst ķ gengum aldirnar og žvķ fylgir enginn vandi vegna žess aš önnur koma žeirra ķ staš. Og frelsi til aš bśa til nż örnefni į aš vera mikiš. Sumir įtta sig ekki į žvķ en į hverju įri verša til fjölmörg örnefni og žaš sem meira er, sum žeirra festast ķ sessi. Önnur, jafnvel „betri“ örnefnum er hafnaš eša žau nį ekki fótfestu. Svona er bara lķfiš.

Fyrir handvömm var ritaš Skógarfoss ķ staš Skógafoss į skilti viš Skóga og segir frį žessu į mbl.is. Ég skrifaši ķ fljótheitum dįlķtinn pistil og fékk nokkrar athyglisveršar athugasemdir frį glöggum lesendum. Žar sem ég hef dįlķtinn įhuga į örnefnum ętla ég aš halda hér įfram. Ef til vill endurtek ég eitthvaš af žvķ sem ég hef įšur skrifaš um įlķka efni en žaš er varla til skaša.

Flestir vita aš örnefni tapast eftir žvķ sem kynslóšir hverfa og žannig hefur žaš įreišanlega veriš frį upphafi. Menn hafa nefnt staši, kynslóšir geymt örnefnin, gleymt sumum, bśiš til önnur. Ķ ljósi žessa mį spyrja sig hvort žaš sé mikill skaši žótt örnefni tżnist.

Breytt landnotkun 

Jį, ég fullyrši žaš. Gaman vęri til dęmis aš vita hvaš Eyjafjallajökull var nefndur um įriš 1000. Af Njįlu mį rįša aš hann og Mżrdalsjökull hafi boriš sķšarnefnda nafniš. Žaš finnst okkur sem žekkjum dįlķtiš til į žessum slóšum frekar ólķklegt.

Breytt landnotkun breytir mikilvęgi örnefna. Land breytist nś hröšum skrefum frį žvķ aš vera nęr eingöngu fyrir landbśnaš og ķ aš vera meira fyrir feršafólk af żmsum žjóšernum. Hin breytta landnotkun felur t.d. ķ sér aš feršamönnum fjölgar og žeir hafa annan skilning og ašra žörf fyrir örnefni en fjįrbęndur og hestamenn lišins tķma. 

Skortur į örnefnum 

Žį kemur skyndilega ķ ljós grķšarlegur skortur į örnefnum. Hvernig į aš rata ef örnefnin eru ekki til hjįlpar til aš gefa umhverfinu gildi. Skipta örnefni einhverju mįli nema til skrauts? Viš getum feršast um landiš eftir korti į skjį žar sem ekkert annaš en landslag er sżnt, ašeins punktar sem segja til um hęšir og lķnur sem gefa til kynna bratta.

Ķ stuttu mįli er sś spurning ę įleitnari hvort žaš sé ekki öllum aš skašlausu žótt örnefni tżnist. Sé svariš viš spurningunni jįkvętt žį nęr žaš ekki lengra. Sé žaš neikvętt žarfnast žaš rökstušnings. Raunar er žaš svo aš almennt er talinn missir af tżndum örnefnum og žeim žętti sem žau hafa gengt ķ sögu og menningu okkar.

Bśa til örnefni

Um leiš kviknar sś spurning hvernig örnefni verša til og hvor ekki sé ķ lagi aš bśa til örnefni žar sem žau vantar. Žarf aš leita til opinberra ašila til aš fį samžykki eftir öllum krókaleišum. Ég held aš örnefni eigi einmitt aš fį aš verša til og nį fótfestu, ekki žurfi mešalgöngu stjórnvalda til žess. Eša hver ęttu višurlögin aš vera viš žvķ aš til verši örnefni sem stjórnvöldum er ķ nöp viš en almenningi žykir vęnt um? Og hverjum į eiginlega aš refsa? Žeim sem missti žaš fyrstur śt śr sér eša žeim sem fyrstur setti žaš į blaš eša kort?

Refsing? 

Svo er žaš hitt, aš ef refsivert sé aš bśa til örnefndi eša segja örnefni vera til sem stjórnvöld hafi ekki samžykkt hvaš į žį aš gera vegna žeirra sem fara rangt meš örnefni? Er žaš ekki jafnrefsivert? Svo dęmi sé tekiš śr fyrri pistli, mętti hegna žeim sem kallar Heišarhorn Heygaršshorn og Śtigönguhöfša Śtigangshöfša? 

Og nś komum viš loks aš žvķ sem nokkrir įgętir menn nefndu ķ athugasemdum viš pistilinn minn og žaš getum viš kallaš misnotkun į örnefnum. Hśn er yfirleitt óviljandi og reiknast fyrst og fremst į žekkingarleysi sem er illfyrirgefanlegt hjį blaša- og fréttamönnum og leišinleg žegar viš hin eigum ķ hlut.

Ómar Bjarki Smįrason, jaršfręšingur, og góšur og ķhugull vinur į blogginu nefnir ķ athugasemd žį įrįttu aš bęta erri ķ nöfn į stöšum, ekki ašeins er Skógafoss kallašur Skógarfoss heldur vekur hann athygli į aš sveitarfélagiš Fjaršabygg sé oft skrifaš Fjaršarbyggš.

Jón Ketilsson segir um Bröttubrekku:

Mér skilst aš sś brekka heiti Brattabrekka eftir fjalli sem heitir Bratti.  Ekki af žvķ hśn sé brött. Svo žaš ętti aš vera "aš fara um Brattabrekku". 

Ég kannast ekki viš žetta fjall. Leitaši smįvegis aš žvķ ķ bókaflokknum „Landiš žitt Ķsland“, sem ég glugga oft ķ, og einnig skošaši ég kort ķ męlikvaršanum 1:100.000 en fann ekki žetta fjallsheiti.

Ómar Ragnarsson virši ég manna mest, žekking hans er drjśg. Hann nefnir žį įrįttu sumra aš setja įkvešinn greini viš örnefni og heiti. Žetta hefur mér ķ mörgum tilfellum fundist afar broslegt. Minnir mig į móšur eins kunningja mķns sem segist išulega hafa fariš ķ Hagkaupiš eša Bónusiš og sonurinn hló.

Fólk gengur išulega į Esjuna en enginn segist hafa fariš į Žverfellshorniš, Kerhólakambinn eša Mosfelliš. Žašan af sķšur fara menn į Akureyrina eša Reykjavķkina nema ef svo vilji til aš žetta sś til dęmis nöfn į bįtum eša skipum.

Ég heyri žó ę fleiri segjast hafa feršast um Vestfiršina. Mér finnst žaš lķka ótękt, sérstaklega ef žaš kemur fyrir į prenti. Vestfiršir eru nś ašeins nafn į landshluta, žaš er til dęmis ekki yfirnafn į Dżrafirši. 

Gunnar Magnśsson nefnir stórmerkilegan hlut sem ég hef ekki tekiš eftir. Hann segir aš skilti ķ Kollafirši, žeim sem er fyrir sunnan Steingrķmsfjörš, bendi vegfarendum į Kollafjaršaheiši en ekkiKollafjaršarheiši. Vonandi er bśiš aš laga žetta enda er žarna ašeins einn Kollafjöršur nema heišin sé nefnd eftir bįšum Kollafjöršum landsins, žessum og žeim ķ Faxaflóa.

Olgeir Engilbertsson, bóndi ķ Nefsholti, og gamall vinur minn, segir:

Ég lendi oft ķ svipušum ógöngum meš Lambafitarhrauniš sem flestir skrifa Lambafitjarhraun. Žaš var ein Lambafit sem fór undir žetta hraun 1913 og ég get ómögulega samžykkt J ķ nafni hraunsins.

Žarna erum viš loks komin aš kjarna mįlsins. Olgeri segir frį mennngarsögulegri stašreynd, svipašri žeim sem ég nefndi hér į undan. Žaš sem hann segir réttlętir örnefni enda hluti af menningu žjóšarinnar. (Ég tek eftir žvķ aš Olgeir notar įkvešinn greini į örnefniš enda eflaust réttlętanlegt ķ ljósi samhengisins.)

En žaš er annar kjarni mįls sem vert er aš vekja athygli į ķ žessu sambandi og žaš er fótakefli margra okkar, ritun tungumįlsins. Į sama hįtt og viš ętlumst til žess aš rétt sé fariš meš örnefni veršur aš gera sömu kröfu um aš tungumįliš sé rétt ritaš, aš viš höfum samning um ritun ķslenskunnar. Ķ hvort tveggja, tungumįli og örnefnum er fólginn įkvešinn skilningur sem į aš vera sameiginlegur okkur öllum sem bśum hér į landi.

Lęt ég žessu nś lokiš enda alltof mikiš skrifaš og stefni śt ķ hafsauga mišaš viš žaš sem ég ętlaši mér ķ upphafi. 


mbl.is Endurskoša lög um örnefni
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Mį skerša feršafrelsi žjóšarinna vegna blankheita?

Magnagķgur Ķ morgunžętti Rķkisśtvarpsins ręddust viš Ögmundur Jónasson, žingmašur og fyrrum innanrķkisrįšherra, og Garšar Eirķksson, formašur Landeigendafélags sem telur sig eiga Geysissvęšiš. Mér žótti Ögmundur koma vel frį umręšunum en Garšar sķšur. Ķ gęrdag var einhver žįttur į Stöš2 žar sem ręddust viš Elliši Vignisson, bęjarstjóri ķ Vestmannaeyjum, og Helgi Hjörvar, alžingismašur. Žar var tępt ķ stutta stund į meintri barįttu landeigenda og innheimtu žeirra aš einstökum svęšum. Tók žar bęjarstjórinn einhliša upp hanskann fyrir landeigendur og lagšist algjörlega gegn rétti landlausra landsmanna.

Breytingar į umręšunni 

Ljóst er aš umręšan um rukkanir landeigenda fyrir ašgang aš einstökum stöšum er aš breytast dįlķtiš. Vilji margra er til žess aš hśn verši pólitķskari og bendir żmislegt til žess aš boxin séu fyrirfram įkvešin. Annars vegar į Sjįlfstęšisflokkurinn aš vera mįlsvari landeigenda af žvķ aš hann styšur eignaréttinn og hins vegar eiga vinstri flokkarnir aš bera hag alls almennings fyrir brjósti og berjast gegn yfirgangi landeigenda og fjįrplógsstarfsemi žeirra.

Sjįlfstęšisflokknum stillt upp viš vegg 

Žetta er slķk einföldun į flóknu mįli aš upplżst fólk hlżtur aš vara viš žvķ aš umręšan falli ķ žetta far. Framar öllu er įstęša til aš benda Sjįlfstęšismönnum, jafnt forystumönnum flokksins į žingi og ķ sveitarstjórnum sem og stušningsmönnum žeirra aš engin įstęša er til aš lįta stilla sér upp viš vegg.

Feršafrelsi 

Stašreyndin er einfaldlega žessi. Žjóšin hefur žrįtt fyrir eignarétt veriš frjįlst aš feršast um landiš įn takmarkana. Forfešur okkar geršu sér žaš snemma ljóst aš feršafrelsiš er grundvöllur byggšar ķ landinu og žannig hefur žaš veriš frį žvķ aš lagaįkvęši um óhindraša för var sett ķ Grįgįs.

Forn réttur skal gilda

Viš Sjįlfstęšismenn höfum hingaš til stašiš vörš um frelsiš og lķtum į žaš sem einn af mikilvęgustu žįttum ķ sjįlfstęšisstefnunni. Ekki einungis eigum viš aš gęta aš tjįningarfrelsinu heldur einnig frelsi okkar til athafna og žar meš tališ ferša um landiš. Skiptir engu mįli hvert erindiš er. Viš megum ekki afnema fornan rétt.

Nįttśrpassi er vond leiš 

Žar af leišandi eigum viš aš berjast af krafti gegn öllum frelsisskeršingum. Viš žurfum aš benda išnašarrįšherra flokksins aš drög hennar aš lögum um nįttśrupassa ganga einfaldlega gegn stefnu Sjįlfstęšisflokksins og žau lög mega aldrei verša lögš fram og tengjast flokknum. Verši žaš gert rjśfum viš frišinn, efnum til įtaka sem hęglega geta klofiš flokkinn.

Berjumst fyrir frelsinu 

Drjśgum hluta ęvi minnar hef ég variš ķ feršalög um landiš og oftast į tveimur jafnfljótum. Žaš skal aldrei verša aš ég sętti mig viš aš flokkurinn minn hafi forgöngu um aš skerša frelsi mitt til ferša. Žess vegna beini ég žeim oršum mķnum til Sjįlfstęšismanna. Viš eigum aš taka afstöšum meš frelsi gegn helsi og žeim sem aš slķku vinna. Viš eigum einfaldlega aš berjast fyrir frelsinu eins og viš höfum įvallt gert.

Frelsisskeršin vegna blankheita 

Viš eigum ekki aš sętta okkur viš aš žaš sé einhver žrautalending fjįrvana rķkissjóšs aš skattleggja för okkar um landiš. Žaš mį aldrei verša. Forystumenn flokksins verša aš finna önnur śrręši.


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband