Nż-fķflin rįšast į vonda fólkiš

Vefur ofstękismanns ķ stjórnmįlum hefur vakiš afar mikla athygli aš undanförnum. Hann ręšast į fjölmargt fólk og kennir žį viš rasisma sem hann raunar kallar nż-rasisma, lķklega til aš leggja enn meiri vigt į orš sķn. Žetta kemur skżrt fram į vef sem nefnist sandkassinn.com. 

Žegar einhver ręšst fram meš ruddalegri ašför aš öšrum er skżringanna sjaldnast aš leita ķ mįlefnalegum rökum heldur fyrst og fremst ķ žörfinni į aš upphefja sjįlfan sig.

Ritstjóri vefsins telur sig hvķtskśraš gęšablóš enda gętir hann žess aš kenna žann vef sem hann heldur śt viš fjölmenningu, jafnréttismįl, listir, heilbrigšismįl og įbyggilega allt fagurt mannlķf sem hann hugsanlega vill iška.

Hann telur sig stunda fagurt mannlķf en žeir sem eru į öndveršum meiši viš hann ķ stjórnmįlum er vonda fólkiš, rasistar, fasistar sem ekkert gott gera, gręša bara į daginn og grilla į kvöldin.

Umręša sem ętlaš er aš fjalla um kęrleika, fjölmenningu og fólk af żmsu žjóšerni og kynžįttum en skeytir engu um mannorš, heišur, réttlęti og hefur ekki ķ heišri naušsynlega ašgįt og hógvęrš ķ umfjöllun um annaš fólk er marklaus. Hśn er merki um žroskaleysi og vitskeršingu enda leišir oft ofstękisfull oršręša til lķkamlegs ofbeldis eins og dęmin sanna um allan heim.

Hér į landi veršur žó aš kalla svona heimskupör fķflaskap. Fķflin žekkjast yfirleitt į oršum žeirra og til aš skżra žetta enn betur mį kalla žau nż-fķfl. Slķkt liš er sem betur fer fįmennt en er įberandi ķ žjóšfélagsumręšunni, į bloggsķšum og athugasemdadįlkum żmissa fjölmišla. Meš oršręšu sinni beitir žaš sér af mikilli hörku gegn vitręnni umręšu af žvķ aš žaš kann ekki annaš.

Nż-fķfl eru žeir sem reyna allt sem hęgt er aš gera lķtiš śr öšrum, nišurlęgja ašra, snśa śt śr oršum fólks. Fķflin žola ekki öšrum aš hafa andstęšar pólitķskar skošanir. Žau skilja ekki lżšręšiš, mįlefnalega rökręšu og fara jafnan hallloka ķ henni.

Žess vegna er gripiš til višbjóšslegrar, fasķskrar oršręšu sem ętlaš er aš vinna fylgi meš žvķ aš nišurlęgja ašra ... og um leiš upphefja sjįlfa sig. Ķ žessu er fólgin grundvallarskżringin į nż-fķflum.

Spurningin er yfirleitt sś hvar hver og einn kżs aš standa ķ žjóšfélagsumręšunni. Ķ henni er oft gott aš spyrja sig einfaldrar spurningar: Hvaša afstöšu myndi ég taka ef nįkominn ęttingi eša vinur ętti undir högg aš sękja gegn nż-fķflunum? 

 


Svein Jakobsson, jaršfręšingur, vištal śr Įföngum

SveinnSveinn Jakobsson, jaršfręšingur, lést 12. jślķ 2016, 77 įra aš aldri. Ég kynntist Sveini lķtillega įriš 1980. Įtti viš hann vištal sem sķšar birtist ķ tķmaritinu Įfangar er ég gaf śt.

Sveinn var afskaplega viškunnanlegur mašur og kurteis viš ungan mann sem hafši mikinn įhuga į jaršfręši. Hann taldi ekki eftir sér aš segja til og fręša žann stutta tķma er viš įttum saman žarna ķ Surtsey. Sķšar hittumst viš į vinnustaš Sveins og okkur varš bara įgętlega til vina, ręddum um jaršfręši. Eins og gengur uršu samskiptin ekki meiri en sķšan hefur hann veriš mér afar minnisstęšur.

Vištališ viš Svein bar fyrirsögnina „Móbergiš bjargar Surtsey frį tortķmingu - aš sinni“. Til minningar um Svein Jakobsson er hér vištališ:

„Žetta er eins og ein risastór tilraunastofa. Hér er alveg einstakt tękivęri til žess aš fylgjast meš žvķ, hvernig land myndast og hvernig lķf nemur land.“ Žetta segir Sveinn Jakobsson, jaršfręšingur, og į hann viš Surtsey, žessa yngstu eyju viš yngsta land ķ heimi.

Surtsey er sautjįn įra. Sautjįn įr žykir ekkert stórafmęli ķ mannsįrum, en žaš er stórafmęli ķ sögu eyjar fyrir žį sem fylgjast meš henni og žeim breytingum sem hśn hefur oršiš fyrir. jaršsögulega eru sautjįn įr svo lķtill tķmi aš hann er vart męlanlegur, en žó hafa gerst ķ Surtsey į žessum tķma, žeir hlutir, sem vķsindamönnum žykja stórmerkir og hafa ķ żmsu breytt kenningum manna ķ jaršfręši.

Frį upphafi hefur veriš nįiš fylgst meš Surtsey, jafnt af innlendum sem erlendum vķsindamönnum. jaršfręšilega hefur landiš veriš ķtarlega rannsakaš, fylgst hefur veriš meš lķfrķki eyjunnar, hvernig landnįm gróšurs er hįttaš,m hvernig fuglalķf hefur žróast og svo framvegis.

Blašamašur Įfanga męlti sér mót viš Svein Jakobsson śti ķ Surtsey um mišjan september og žar gafst įgętt tękifęri til aš fręšast af honum og samstarfsmönnum um rannsóknir žeirra ķ eyjunni. Žęr rannsóknir beindust ašallega aš vatnsboršsmęlingum ķ borholu sem žarna er ķ eyjunni, hitastigsmęlingum į yfirborši eyjunnar og sķšast,m en ekki sķst kortlagningu į móbergsmunduninni ķ eyjunni og sżnatöku śr žeirri myndun. Hin hraša móbergsmyndun er eitt af eim atrišum sem komiš hafa vķsindamönnum hvaš mest į óvart.

Surtsey LofmyndirMóbergsmyndunin

Viš snögga kęlingu hraunkviku veršur gķfurleg sprenging og aska og lķtil berbrot myndast. Viš endurteknar sprengingar eins og geršust žegar sjór rann hindrunarlaus inn ķ gķgana ķ Surtsey mešan į gosi stóš, uršu til hįar öskjuhlķšar umhverfis žį. Sķšan, žegar gosiš hętti, stóšu žessar hęšir eftir og skżldu gķgunum. Meš tķmanum haršnaši žessi aska og varš aš móbergi. Žaš sem einkum stušlar aš móbergsmynduninni er hiti og raki og aušvitaš tķminn.

Aš sögn Sveins hefur žaš komiš vķsindamönnum mest į óvart, hve hratt móbergsmyndunin hefur gengi fyrir sig, en strax tveimur įrum eftir aš gosi lauk, varš vart viš hana. Žvķ meiri sem hitinn er, žvķ hrašar gengur móbergsmyndunin fyrir sig, aš žvķ žó tilskyldu aš rakinn sé nęgilegur, en įn hans umbreyttist askan ekki. Sveinn sagši aš hafi hitinn veriš um eša yfir 100 grįšur į Celsķus,žį hafi móbergsmyndunin tekiš eitt til tvö įr, en hafi hitinn veriš lęgri, žį hefur umbreytingin tekiš lengri tķma.

„Hér er alveg einstakt tękifęri til žess aš fylgjast meš móbergsmynduninni. Viš borušum ķ fyrra 181 metra djśpa holu og höfum sķšan veriš aš rannsaka žennan borkjarna, sem žį fékkst. Žaš er nś ljóst, m.a. af žeim rannsóknum, aš allur sökkull eyjarinnar er móberg og žaš hefur myndast tiltölulega hratt.

Žaš hefur einnig komiš ķ ljós aš um sjö tķund hlutar žeirrar ösku sem enn er ofansjįvar hefur ummyndast ķ móberg. Eyjan er smįm saman aš kólna, žannig aš nś eru litlar lķkur į žvķ, aš sś aska sem eftir er, verši aš móbergi.“

Mjög mikiš vindrof er ķ Surtsey og hefur feykilegt magn af öskunni fokiš śt ķ hafsauga og standa berar móbergsklappir nś, žar sem hęst ber. eyjan er nś sem óšast aš taka į sig žį mynd sem ašrar eyjar ķ Vestmannaeyjaklasanum bera, enda eru žęr greinilega myndašar į sama hįtt og Surtsey. En meš žaš ķ huga, hve vešrun eyjarinnar er mikil, žį spyrjum viš Svein aš žvķ, hvort aš hugsanlegt sé aš Surtsey hverfi af yfirborši sjįvar:

„Nei, žaš held ég ekki, alla vega ekki nęstu įrhundrušin, held ég aš megi fullyrša. Móbergskjarni eyjarinnar mun bjarga henni frį tortķmingu ķ nįnustu framtķš. Žaš stendur miklu betur af sér įgangs hafs og vinda heldur en hrauniš. Ķ hrauninu er svo mikil kleyfni, t.d. stušlabergsmyndanir. Slķkt į sjórinn mjög aušvelt meš aš brjóta nišur, enda minnkar eyjan stöšugt. Sjįlfur sé é mun į henni frį įri til įrs.“

SurtseyÓžéttar undirstöšur

Eins og fram kom hjį Sveini hér į undan er Surtsey stöšugt aš kólna. Mestur hiti sem męlst hefur ķ Surtsey eru 126 grįšur, en ķ borholunni hafa męlst 14 2grįšur. Vķša leggur upp gufumekki og nišri ķ sprungum og gjótum ķ hrauninu, og einnig ķ móberginu er talsveršur hiti. Ķ gestabók Pįlsbęjar [hśs ķ Surtsey sem er til afnota fyrir žį sem žar dvelja] mį lesa, aš vķsindamenn höfšu nżtt sér gufuna ķ einni sprungunni og notaš sem gufubaš mešan sólin skein žangaš inn. Staš žennan nefndu žeir „grilliš“ og nżtur žaš mikilla vinsęlda. 

Einna merkustu uppgötvanir ķ ferš vķsindamannanna fimm ķ Surtsey aš žessu sinni voru nišurstöšu vatnsboršsmęlinganna ķ borholunni tķttnefndu.

Vatnsboršsmęlingarhöfšu įšur veriš geršar ķ žeirri borholu og ķ ljós komiš, aš sjįvarfalla hefur gętt ķ henni, en menn tóku žeim nišurstöšum meš mikilli varfęrni, svo ekki sé meira sagt. Žeir Snorri P. Snorrason og Siguršur G. Tómasson, jaršfręšingar, stóšu aš vatnsboršsmęlingunum. Hęš vatnsboršsins var męld sjįlfvirkt meš sķrita mešan žeir voru ķ eyjunni. Žį kom ķ ljós aš vatnshęšin hefur fylgt sjįvarföllum og stašfestu Snorri og Siguršur žessa sjįlfvirku męlingu meš žvķ aš kanna vatnsboriš sjįlfir meš sérstökum skynjara nokkrum sinnum į samfelldu tķmabili.

Žessar męlingar benda til žess aš undir móbergssökkli eyjarinnar séu grófari jaršlög. Hverskona jaršlög žaš eru er ekki vitaš. Borholan stendur ķ 59 metra hęš yfir sjįvarmįli og nęr ašeins 122 metra nišur fyrir sjįvarmįl og vantar žvķ nokkra metra nišur į hinn gamla hafsbotn, en hętta žurfti boruninni žegar žarna var komiš sögu.

Vestmannaeyjar oršnar til į nśtķma

Eins og įšur sagši svipar Surtsey ę meir til annarra eyja ķ Vestmannaeyjaklasanum. Žęr rannsóknir sem hafa fariš fram į eyjunni bregša nżju ljósi į sköpunarsögu Vestmannaeyja, en til žeirra heyra nś 15 eyjar og 30 drangar og sker. Žęr hafa hlašist upp į gossprungum meš sušvestur og noršaustur stefnu į sķšustu 10.000 til 15.000 įrum. Ytri eyjarnar eru oršnar til ķ žeytigosum, ž.e. aš ķ gosunum hefur komiš ašallega gosmöl, og eru geršar śr lagskiptri hjarnašri gosmöl, móbergi. Innri eyjarnar eru hins vegar śr gosmöl og hraunlögum og oršnar til viš svipuš gos og Surtsey, žaš er viš žeyti- og hraungos.

Fjöldi gosa ķ sjó mun hafa oršiš hér viš land į sögulegum tķma og telst mönnum svo til aš žau séu į annan tug talsins. Įšur en Surtseyjargosiš varš höfšu aš minnsta kosti žrisvar hlašist upp eyjar, en žęr allar oršiš brimöldunni aš brįš. Nefna mį Nżey, sem hlóšst upp ķ gosi voriš 1783 um 55 km sušvestur af Reykjanesi. Hśn hefur sennilega oršiš svipuš Syrtlingi aš stęrš. Sumariš 1784 var eyjan horfin en Eldeyjarboši mun vera leifar hennar.

 Efsta myndin er af Sveini Jakobssyni, tekin ķ Surtsey viš störf hans. Nęsta mynd er tekin traustataki af vef Lofmynda ehf og sżnir Surtsey eins og hśn var įriš 2014. Nešsta myndin er af Surtsey eins og hśn var 1980. Myndin er einnig tekin traustataki af vef Landmęlinga Ķslands. Į žessum tveimur myndum mį sjį aš miklar breytingar hafa oršiš į eyjunni sķšustu įratugi og žęr eiga eftir aš verša meiri. Athugiš aš noršur er ekki endilega upp į bįšum myndunum.


Vķkingur - KR, mikill munur į einkunnagjöf fjölmišla

Ķ gęr léku Vķkingur og KR ķ Fossvoginum og ég horfši į hann ķ sjónvarpi. Heimamenn unnu en žaš var tępt. KR-ingar įttu nęr allan leikinn, stjórnušu honum meira eša minna allan tķmann en komu boltanum ekki framhjį įgętum markverši Vķkinga, Róberti Erni Óskarssyni.

Ég rak žvķ upp stór augu žegar ég las eftirfarandi ķ umfjöllun Moggans um leikinn:

Vķkingar nįlgušust žennan leik af mikilli festu og voru įkaflega žéttir og barįttuglašir. Markvöršurinn Marko Perkovic lék sinn fyrsta leik meš lišunum og skilušu góšu dagsverki

Žetta er aušvitaš fljótfęrnisvilla en į ekki aš sjįst. Marco žessi sem nefndur er ķ tilvitnuninni er ekki markmašur heldur varnarmašur.

Einkunnagjöf Morgunblašsins viršist vera tilviljunarkennd ķ meira lagi og stundum efast mašur um aš blašamenn hafi veriš į žeim fótboltaleik sem žeir žó skrifa um. 

Ašeins tveir leikmenn KR fį stig fyrir leik sinn, Chopart og Beck. Ótrślegur nįnasaskapur blašamannsins aš Óskar Örn Hauksson, Indriši Siguršsson og Skśli Jón Grišgeirsson skuli ekki hafa hlotiš nįš fyrir augum hans, allir drķfandi menn og höfšu mikil įhrif į leikinn.

Eins er meš Vķkingana. Žrķr fį stig, įšurnefndur „markmašur“ Marko, Ķvar Örn Jónsson og Dofri Snorrason. Undarlegt aš menn eins og Halldór Smįri Siguršsson eša Gary Martin skuli ekki hafa fengiš stig. Žaš skekkir sķšan alla nišurstöšu einkunnagjafar Moggans misjafnt er hversu margir leikmenn fį einkunn. Žaš fer oft eftir žvķ hverjir skrifa fréttina.

Fréttablašiš stendur sig ekki ekki skįr ķ ķžróttafréttum en Mogginn. Žó eru ķtarlegri fréttir oftast birtar į vefsķšu blašsins, visir.is, og jafnvel stuttu eftir leik.

Fréttablašiš gefur öllum leikmönnum stig fyrir frammistöšu sķna sem er mun réttlįtari ašferšafręši heldur en aš taka einn og einn śt og lįta sem svo aš ašrir hafi ekki stašiš sig. Hins vegar mį deila um hverjir fį hįa einkunn og hverjir ekki og ekki sķšur hvernig leikmenn eru metnir.Ķžróttir2

Sé einkunnagjöf Moggans og Fréttablašsins borin saman viršist lķtiš samręmi ķ henni. Hvaš varšar leik Vķkings og KR viršist sem žessir fjölmišlar hafi veriš į sitt hvorum leiknum, svo miklu munar ķ einkunnagjöf.

Igor Taskovic fęr 8 ķ einkunn hjį Fréttablašinu en kemst ekki į blaš hjį Morgunblašinu. Fimm leikmenn Vķkings fį 7 ķ einkunn hjį Fréttablašinu en ašeins tveir žeirra fį M hjį Morgunblašinu.

Allir sjį aš žessi einkunnagjöf Morgunblašsins gengur ekki upp en ašferš Fréttablašsins gefur skįrri mynd af frammistöšu leikmanna.

Hitt er svo annaš mįl hvernig blašamenn komast aš nišurstöšu ķ einkunnagjöf sinni. Skyldu žeir skrį frammistöšu leikmanna ķ sókn, ķ vörn, į mišju? Tapašir boltar, unnir boltar, fyrirgjafir, stöšvun į sókn, skallar og svo framvegis? Leyfi mér aš draga žaš ķ efa aš žeir skrįi ķtarlega hjį sér hvaš gerist. Ętli frammistašan sé ekki metin meš „svona į aš giska“ ašferšinni, „mér finnst“ eša bara „hann er svo viškunnanlegur“ ašferšinni.

Stašreyndin er einfaldlega sś aš einkunnagjöf getur skipt miklu mįli og fjölmišlar hafa įhrif. Žaš vęri žvķ ljóta rugliš ef blašamenn meta frammistöšu fótboltamanna eftir einhverju öšru en blįköldum stašreyndum.


Eignarétturinn er frišhelgur

Žeir eru til sem taka žaš sem žeir eiga ekki. Slķkt kallast einfaldlega žjófnašur og er ekki lišinn ķ nśtķma žjóšfélagi. Mį vera aš Pķratar telji aš ljóš, sögur, tónlist, myndir, kvikmyndir, sjónvarpsmyndir ekki bundiš neinum höfundarétti. Žaš er hins vegar mikill misskilningur.

Ķ ķslensku samfélagi er eignaréttur og eignaréttindi ein mikilvęgustu réttindum fólks. Žau ber aš verja meš öllu afli. Ef žaš er ekki gert veršur upplausn og óregla.

Viš skulum vara okkur į žeim stjórnmįlaskošunum sem fela žaš ķ sér aš menn megi taka žaš sem žeir vilja įn samninga og endurgjalds. Sögnin aš deila ķ merkingunni aš skipta meš öšrum eša afhenda öšrum er falleg en sś deiling er śtilokuš įn žess aš eignaréttindi séu hjį žeim sem slķkt gerir.


mbl.is Hvattir til aš deila ķslensku efni
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Berjast sameiginlega gegn alvarlegum glęp

Naušgun er einn versti glępur sem manneskjur geta framiš. Naušgun getur skiliš eftir sig stór sįr sem fólk ber ęvilangt. Allt of stór hluti žeirra sem verša fyrir naušgun treysta sér ekki til aš kęra. Af žeim naušgunum sem eru kęršar leiša ašeins örfįar til sakfellingar.

Svo segir ķ sameiginlegri yfirlżsingu tónlistarmanna og bęjarstjóra og žjóšhįtķšarnefndar ķ Vestmannaeyjum. Įgreiningur um višbrögš viš naušgunum į žjóšhįtķšinni hefur veriš leystur į žann hįtt aš sómi er aš. Nś hefur veriš tekiš į alvarlegu vandamįli og ętla allir aš leggja sitt af mörkum viš aš śtrżma žvķ, einstaklingar, listamenn, žjóšhįtķšarnefnd og Vestamannaeyjarbęr.

Žannig gerist žegar gott og heišarlegt fólk kemur saman og tekur sameiginlega įkvöršun. Aš sjįlfsögšu hefšu allir žessir ašilar geta stašiš fastir į sķnu og krafist žess aš hinir breyttu afstöšu sinni. Žaš var ekki gert. Žess ķ staš var mįliš leysti og meira lagt til eins og segir ķ yfirlżsingunni:

Žį mį aš lokum geta žess aš listamenn, björgunarsveitir og ašrir gęsluašilar į hįtķšinni munu taka žįtt ķ tįknręnni athöfn vegna fyrrnefnds įtaks į föstudagskvöldinu į žjóšhįtķš og meš žvķ marka nżtt upphaf og vonandi eina skemmtilegustu og best heppnušu žjóšhįtķš frį upphafi.

Sómi listamanna, bęjaryfirvalda og žjóšhįtķšarnefndar er mikill. Ašrir mega taka žessa ašila sér til fyrirmyndar, ekki ašeins aš hafa leyst įgreining heldur aš hafa lagt til atlögu viš einn alvarlegasta glęp sem framinn er.

Žjóšin getur glašst yfir svona fréttum.


mbl.is Sveitirnar spila į Žjóšhįtķš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hversu margir heimsendaspįdómar hafa ręst?

Ķ gegnum tķšina hafa margir heimsendaspįdómar veriš settir fram en enginn žeirra hefur ręst og žvķ ekki miklar lķkur į aš žessi rętist, žaš vonum viš aš minnsta kosti.

Stundum les ég vefritiš pressan.is. Hlę stundum upphįtt viš lesturinn. 

Ofangreint tilvitnun er śr ritinu og segir žar frį heimsendaspįdómum. Feitletraši eina setningu ķ mįlsgreininni.

Žetta minnir mig į góšan vin minn sem sagšist hafa lenti ķ daušaslysi.

Stundum er ķ fjölmišlum sagt frį alvarlegu daušaslysi.

Svo rįmar mig ķ frįsögn manns sem fórst meš togara sem strandaši.

Stundum erum viš svo óskaplega skżr žegar viš ętlum aš vanda okkur. Ef til vill er ekki grķn aš svona gerandi.


10.000 įra fótspor ķ Vķfilsfelli?

Fótspor2Į hinu gįfulega vefriti iflscience er grein um steingert fótspor manns sem tališ er aš sé 1,9 milljón įra gamalt. Ekki er vitaš hver į sporiš en tališ aš hann sé lįtinn.

Žetta minnir mig į fótsporiš sem ég fann ķ móberginu į Vķfilsfelli fyrir stuttu og hafši vit į aš taka mynd af. Fjalliš myndašist viš eldgos į fyrra jökulskeiši og sķšan gaus aftur į sķšara jökulskeiši sem lauk svo fyrir um 10.000 įrum.

Móberg myndast žegar gosefni splundrast ķ vatni og setjast oftast žar til. Meš tķš og tķma žéttast žau og haršna og žį veršur til žessi mjśka, brśnleita bergtegund. Raunar er žaš svo aš móberg getur myndast mjög hratt eins og sannašist best ķ Surtseyjargosinu.

Fótspor VķfĮ sķšasta jökulskeiši er tališ aš um 600 til 1000 m hįr jökull hafi veriš yfir žvķ landi sem nś nefnist höfušborgarsvęšiš. Lķklega hefur jökullinn veriš viš hęrri mörkin yfir Blįfjöllum.

Meš allt ofangreint ķ huga er svona frekar ólķklegt aš ég hafi rekist į fótspor. Varla hefur nokkur mašur lagt lykkju į krók sinn (eins og sumir segja), aš eldstöšin og stigiš ķ mjśka gosöskuna sem sķšan hefur geymt fótsporiš um žśsaldir.

Varla ... en ef til vill ekki śtilokaš (hér er viš hęfi aš setja broskall).laughing

Nś verša lesendur bara aš geta upp į žvķ hvor myndin sżni eldra fótsporiš. Gef hér eina vķsbendingu. Af umhverfisįstęšum geng ég yfirleitt ekki berfęttur į fjöll

(og annar broskall).smile


Slysiš varš skammt frį Gręnahrygg

GilMjög ólķklegt er aš myndskeiš Gķsla Gķslasonar, žyrluflugmanns, sé af frönsku feršamönnunum. Ķ fyrsta lagi sést greinilega aš mennirnir eru ķ Jökulgili, ekki langt frį Hattveri.

Mennirnir į myndinni hafa haft viškomu į Gręnahrygg, sem er austar og nęr Sveinsgili, og fariš sķšan yfir hįlsinn og ofan ķ Jökulgil, rennt sér nišur skaflinn aš hluta og eru komnir śt į aura Jökulgilskvķslar. Ótrślegt er aš žeir hafi fariš aftur upp og ofan ķ Sveinsgil.

Samkvęmt upplżsingum fjölmišla varš slysiš ķ austurhlķšum Sveinsgils. Hins vegar finnst mér dįlķtiš erfitt aš finna slysstašinn. Finnst eins og hann sé frekar ķ svoköllušum Žrengslum ķ Jökulgili, raunar ekki langt frį žeim staš žar sem žyrluflugmašurinn myndaši tvo göngumenn. Žessa įlyktun dreg ég af mešfylgjandi ljósmynd sem birtist į mbl.is ķ dag. Sveinsgil held ég aš sé grynnra og ekki eins mikill bratti ķ hlķšum.

Gil2Mér finnst mér fjölmišlar hafi ekki flutt nęgilega nįkvęmar frétti af stašnum. Mjög brżnt er aš fį góša loftmynd af svęšinu og nįkvęma stašsetningu. Benda mį į aš fjöldi göngumanna fer um žetta vęši, skošar Gręnahrygg og Hattver.

Višbót.

Samkvęmt mynd sem birtist į vef ruv.is og er hér birt, er ljóst aš efri myndin er ekki tekin į slysstaš heldur ķ Žrengslum ķ Jökulgili. Ég get mér žess til aš björgunarsveitarmenn hafi gengiš žarna upp hįlsinn og yfir aš slysstašnum. Lķklega er žetta stysta gönguleišin žangaš. Nešri myndin er lķklega tekin į hįlsinum žar fyrir ofan og sér inn aš slysstašnum sem er fyrir mišri mynd.

Slysiš hefur žvķ lķklega oršiš skammt frį Gręnahrygg. Žangaš er gjörsamlega ófęrt ķ bķlum.


mbl.is Telur sig hafa séš göngumennina
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Karl Frišjón Arnarson

Žaš er ekkert betra til meš mönnum en aš eta og drekka og lįta sįlu sķna njóta fagnašar af striti

Öllu er afmörkuš stund, og sérhver hlutur undir himninum hefir sinn tķma. Aš fęšast hefir sinn tķma og aš deyja hefir sinn tķma.

Kalli4Žessi speki er skrįš ķ fornri bók. Af henni mį rįša aš ķ ešli mannsins er aš njóta fagnašar meš öšrum og žaš hefur mannkyniš lķklega įvallt gert. Hver hópur į sinn hįtt. Ķ glešskapnum leišir sem betur fer enginn hugann aš dapurlegum enda lķfsgöngunnar sem žó er öllum įskapašur. Allt hefir samt sinn tķma.

Svona spakir vorum viš Karl Arnarsson ekki žegar viš bundumst vinįttuböndum fyrir langa löngu og stundušum meš vinum okkar mikinn fagnaš og gleši. Viš hittumst oft heima hjį Kalla, glöddumst, boršušum góšan mat, drukkum öl og góš vķn, sögšum sögur, hlógum og strķddum hverjum öšrum ķ góšvild og gęsku. Lķfiš var gott. Gręskulaus fögnušur įtti sinn tķma.

Kalli var mikill gestgjafi. Heima hjį honum var oft mikill glešskapur og sķšan fariš ķ öldurhśs mišbęjarins en žaš var löngu įšur en śtlendingar tóku hann yfir. 

Kalli2Žetta byrjaši allt meš žvķ aš viš hittumst nokkrir ķ Laugardalslauginni. Spjöllušum og fundum aš viš įttum skap saman. Žetta voru auk okkar Kalla, Siguršur Ólafsson, Kjartan Kjartansson, Indriši Helgason, Gylfi Gķslason, Helga Edwald, Gušmundur Pįlsson og fleirum. Svo kynntumst viš Snjólaugu Gušrśnu Kjartansdóttur og vinkonum hennar, einnig Sigrķši Helgadóttur, Sigrid Halfdanardóttur, Žórunni Kvaran og svo ótal mörgum öšrum. Sķfellt safnašist ķ hópinn og potturinn var išulega žétt setinn. Sumir syntu en ašrir komu gagngert til aš sitja ķ pottinum og ręša mįlin. Hann var eiginlega oršinn félagsmįlapottur, hvaš sem žaš nś žżšir.

Viš lögšum lķka land undir fót. Fögnušum eitt sinn įramótum ķ Bįsum į Gošalandi. Fjöldi fólks. Indriši var kokkur, viš hin komum meš mat og drykki. Žvķlķk skemmtun sem žessi ferš var. Ekki ašeins fyrr laugahópinn heldur alla hina, gott fólk og einstaklega skemmtilegt ķ frįbęru vetrarlandi.

Viš gengum į Fimmvöršuhįls oftar en einu sinni. Viš félagarnir, žar meš talinn hann Kalli, neyddumst til aš jįta okkur seka um aš hafa óviljandi fótbrotiš Kjartan vin okkar. Žaš bjargaši mįlum fyrir okkur Kalla aš sį fótbrotni įttaši sig ekki į skašanum fyrr en nokkrum dögum sķšar. Žį sögšum viš brotiš fyrnt og Kjartan ętti enga sök į okkur og hann višurkenndi žaš. Svo hlógum viš allir.

P0002440Svo geršist eitthvaš, einhver galdur varš og allt ķ einu var hann Kalli og hśn Lauga oršin par. Žaš geršist ekkert skyndilega heldur hęgt og rólega og įbyggilega af vel yfirlögšu rįši. Öšru vķsi gat žaš ekki oršiš sé tekiš miš af henni og honum. Og žau eignušust tvo mannvęnlega syni, Örn Žór og Atla Björn. Žaš varš hamingjan ķ lķfi žeirra beggja.

Kalli var glęsilegur mašur į velli. Hann var grannur, hįvaxinn og vakti athygli hvar sem hann fór. Skopskyn hafši hann mikiš, flissaši og hló, gantašist, gerši grķn af öšrum en žó mest af sjįlfum sér.  

Samt var hann ekki beinlķns oršlagšur fyrir ręšumennsku. Hann talaši hratt, stundum svo óskżrt aš mašur žurfti aš leggja vel viš hlustir eša hvį. En žaš var engin vitleysa sem kom frį honum. Mašurinn var įgętlega vel gįfum gęddur, kunni aš segja frį og, žaš sem meira er, hann kunni aš hlusta. Aldrei tranaši hann sér fram en alltaf įtti hann įheyrendur.

Sögur Kalla og um hann eru óteljandi og margar ašeins sagšar ķ žröngum hóp. Žį er rosalega mikiš hlegiš og flissaš rétt eins og žegar hann sjįlfur įtti oršiš.

Aš deyja hefur sinn tķma.

Hvernig getum viš sętt okkur viš žaš? Hvernig ķ ósköpunum getum viš sętt okkur viš žau forlög sem taka žann ķ burtu sem okkur žótti svo vęnt um? Eftir stöndum viš agndofa og rįšžrota. 

Ķ einstaklega fögru śtfararljóši eftir enska skįldiš og Ķslandsvininn W. H. Auden segir:

The stars are not wanted now: put out every one;
Pack up the moon and dismantle the sun;
Pour away the ocean and sweep up the wood.
For nothing now can ever come to any good.

Žannig varš mörgum innanbrjóst žegar fréttir bįrust af óhappinu sem varš Kalla aš bana. 

Žrįtt fyrir žungbęra sorg mį taka undir meš Reykjavķkurskįldinu, Tómasi Gušmundssyni sem orti žetta ķ ljóši sķnu Austurstręti.

Jį, žannig endar lķfsins sólskinssaga!
Vort sumar stendur ašeins fįa daga.
En kannske į upprisunnar mikla morgni
viš mętumst öll į nżju götuhorni.

Missir Laugu og sona hennar og Kalla, Arnar Žórs og Atla Björns, er mikill. Ég sendi žeim mķnar hjartans samśšarkvešjur. Žrįtt fyrir alla sorgina lifir sólskinssagan. Og hversu aušug er hśn ekki? Tęr, glitrandi gleši, góšar sögur, fagnašur, alvarlegar umręšur um lķfiš en framar öllu vinįtta viš ógleymanlegan mann. 

Er žaš ekki svo aš gleši og fagnašur gefur lķfinu gildi. Viš erum mörg sem minnumst Karls Frišjóns Arnarsonar fyrir lķfsglešina sem einkenndi hann. Hversu undursamleg er ekki slķk arfleifš.

Jaršarför Karls fer fram frį Grafarvogskirkju ķ dag, žrišjudaginn 12. jślķ 2016 kl. 13.

 


Ólögmętir og įmęlisveršir samningar borgarfulltrśa

Blessuš veriš ekki aš hafa įhyggjur af žessu. Fjölmišlarnir hafa engan įhuga į žessu og svo gleymist žetta fljótlega.

Žetta gęti veriš višhorf meirihlutans ķ Reykjavķkurborg vegna žess aš hann geršist sekur um eftirfarandi:

  1. Rįšstafaši 55 milljónum króna Bķlastęšasjóšs įn heimildar
  2. Braut gegn reglum Reykjvķkurborgar um styrkveitingar
  3. Braut gegn sišareglum borgarfulltrśa

Žetta mį lesa ķ įliti Umbošsmanns borgarbśa frį žvķ 3. jśnķ 2016. Raunar er um aš ręša afar haršort įlit hans. Hann telur aš žaš hafi veriš įmęlisvert af Bķlastęšissjóši og bķlastęšanefnd aš rįšstafaš tekjum sjóšsins til „Mišborgarinnar okkar“ og brotiš „ķ bįga viš reglur Reykjavķkurborgar um styrkveitingar“.

Umbošsmašur telur aš meirihlutinn hafi vķsvitandi gert ólögmęlta samninga. Og žaš sem verra er aš samningsgeršin, ašdragandi hennar og įkvöršunin hafi veriš:

... ķ verulegri andstöšu viš vandaša stjórnsżsluhętti enda felur hśn ķ sér ógagnsętt ferli viš mešferš opinberra fjįrmuna ...“

Og umbošsmašur sér įstęšu til aš bęta ķ įlit sitt žvķ sjįlfsagša sem segir ķ sišareglum:

... aš kjörnir fulltrśar ašhafist ekkert žaš sem fališ getur ķ sér misnotkun į almannafé.

Eftir aš hafa ķ raun sagt aš borgarfulltrśar hafi gert ólögmętan og įmęlisveršan samning um rįšstöfun į 55 milljónum króna flokkist žaš eiginlega sem misnotkun į almannafé.

Žetta eru grķšarlega stór orš og ekki sķst žegar žau koma frį embętti sem nefnist umbošsmašur borgarbśa. Žaš er eiginlega ekki hęgt aš snśa sig śt śr žvķ aš brotiš hafi veriš gegn sišareglunum og um sé aš ręša misnotkun į almannafé. Eša hvaš?Meirhluti2

Meirihlutinn ķ svokallašri forsętisnefnd segist ekki samįla umbošsmanni. Žetta eru eftirtaldir borgarfulltrśar:

  • Sóley Tómasdóttir, borgarfulltrśi Vinstri gręnna
  • Elsa H. Yeoman, borgarfulltrśi Bjartrar framtķšar
  • Halldór A. Svansson, borgarfulltrśi Pķrata

Ķ bķlastęšanefnd sitja eftirtaldir borgarfulltrśar meirihlutans:Meirhluti3

  • Sóley Tómasdóttir, borgarfulltrśi Vinstri gręnna
  • Elsa H. Yeoman, borgarfulltrśi Bjartrar framtķšar
  • Halldór A. Svansson, borgarfulltrśi Pķrata

Rökstuddur grunur hefur vaknaš um aš žetta sé sama fólkiš. Sé svo er žį ekki skrżtiš aš borgarfulltrśar meirihlutans ķ forsętisnefnd séu sammįla fulltrśum meirihlutans ķ stjórn bķlastęšasjóšs um aš įlit umbošsmanns borgarbśa sé tóm vitleysa.

Finnst engum žaš undarlegt aš sama fólkiš misnotar almannafé og brżtur sišareglur skuli undir öšru nafni reyna aš koma af sér sök, réttlęta gjöršir sķnar? Ég bara spyr enda ljóst aš sömu rassarnir eru undir bķlastęšasjóši og forsętisnefnd.

Blessuš veriš ekki aš hafa įhyggjur af žessu. Fjölmišlarnir hafa engan įhuga į žessu og svo gleymist žetta fljótlega.

Sagši Dagur B. Eggertsson, borgarstjóri eitthvaš į žessa leiš?

En įgęti lesandi. Finnst žér ekki žögn fjölmišla um žetta mįl vera hįvęr?

Ég er žess fullviss aš ef kjörnir fulltrśar Sjįlfstęšisflokksins högušu sér eins og meirihlutinn ķ borgarstjórn vęri allt gjörsamlega kolvitlaust ķ pólitķkinni. Krafist vęri afsagna ķ öllum fjölmišlum og athugasemdadįlkum. Illugi Jökulsson vęri įsamt félögum sķnum daglega į trommunum fyrir framan Alžingishśsiš eša rįšshśsiš og jafnvel Höršur Torfason vęri genginn aftur.

Hvar eru nś barįttumenn fyrir lżšręšislegum stjórnarhįttum žegar borgarfulltrśar misnota almannafé og brjóta sišareglur? Eru žeir ķ sumarfrķi?

 


Hver er žessi Ófeigsfjaršarheiši?

ófeigsHvar ķ ósköpunum er žessi Ófeigsfjaršarheiši? spyr margur lesandinn sig. Spurningin er skiljanleg enda halda margir blaša- og fréttamenn aš verkefni žeirra felist ķ aš moka fréttatilkynningum śt įn žess aš vinna žęr neitt frekar, gera efni žeirra betri skil.

Oft mį sjį aš fréttatilkynningar Landsbjargar eru illa fram settar, ekki hęgt aš įtta sig į žvķ hvar og hvernig hjįlp var veitt. Žetta į lķka viš Landhelgisgęsluna. Jafnvel blašamašurinn veit ef til vill ekki nema óljóst hvar žessi Ófeigsfjaršarheiši er.

Hlutverk fjölmišla er ekki ašeins aš upplżsa heldur öšrum žręši aš kenna. Žess vegna er afar mikilvęgt aš blašamenn birti žegar žaš į viš kort meš fréttum. Ófeigsfjaršarheiši getur ķ hugum margra veriš svo ósköp vķša og Ķsland er stórt.

Fyrir mörgum įrum var į Morgunblašinu starfandi landfręšingur sem teiknaši kort er fylgdu oft fréttum blašsins. Žaš var til fyrirmyndar.

Ķ dag getur allir blašamenn birt kort meš frétt - svo fremi sem einhver metnašur bśi ķ brjósti žeirra. Og fyrst aš ég, aumur bloggari, get bśiš til kort į fimm mķnśtum hljóta atvinnumenn aš geta gert žaš sama.

Ekki žarf annaš en aš semja viš Landmęlingar Ķslands eša Samsżn um notkun į kortagrunni og teikna svo ofan ķ hann. Žegar ég skipulegg til dęmis feršir um landiš bż ég til kort af ökuleišum og gönguleišum og sendi feršafélögum mķnum. Og allir eru hamingjusamir yfir žvķ aš fį aš sjį og skilja hvert leišin liggur.

Hamingjan hjį lesendum mbl.is er hins vegar ekki söm eša eigum viš aš orša žaš žannig aš žjónusta mbl.is gęti veriš betri. Vefur og blašaśtgįfa er aušvitaš ekkert annaš en žjónustustarfsemi.

Ofangreint kort er frį Landmęlingum Ķslands og hęgt er aš teikna aš vild ofan ķ žaš og birta ķ mismunandi kortagrunnum. Alveg til fyrirmyndar hjį Landmęlingum en įbyggilega lķtiš notaš.


mbl.is Göngumanni bjargaš
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Sumir sóušu ęsku sinni ķ nįm ...

Tómas Gušmundsson (1901-1983), Reykjavķkurskįld, er eins og margir gömlu skįldanna farinn aš gleymast. Ķ žaš minnsta er honum ekki eins mikiš hampaš eins og įšur. Ljóšin hans eru žó afskaplega falleg, sum skemmtileg og önnur beinlķnis fyndin. 

Sķšustu daga var ég aš rifja upp verk nokkurra ljóšskįlda vegna lķtilshįttar verkefnis og stašnęmdist viš Tómas.

Skólabręšur nefnist eitt makalaust ljóš og er eflaust ort ķ tilefni stśdentsafmęlis skįldsins:

Hér safnaši Guš okkur saman
einn sólskinsmorgun, og héšan
lokkaši lķfiš okkur
meš langvinnu prófin sķn.
Og sumir sóušu ęsku
sinni ķ nįm, į mešan
ašrir vöršu' henni ķ vķn.

[...]

Nei, minnumst žess heldur, bręšur,
aš bernskunnar lindir žrjóta
og brįšum leggjast žau nišur,
vor hjartkęru ęskubrek.
Viš veršum grįir og gamlir 
og nennum einskis aš njóta
og nefnum žaš viljažrek.

En eins og Salómon sagši
ķ fornöld og löngu fręgt er:
Foršast skaltu aš geyma
žķn afrek til nęsta dags.
Og lįt žį ei heldur dragast
aš drekka žau vķn, sem hęgt er
aš drekka strax.

Takiš eftir hinu launsanna skopi skįldsins sem frekar varši ęsku sinni ķ aš drekka góš vķn strax, mešan ašrir sóušu henni ķ nįm. Og žegar viš hęttum aš njóta ęskubreka og vķns žį er afsökunin sś aš viš stöndumst freistinguna meš viljažreki. Nei, žegar svo žar er komiš sögu ķ lķfi manns er letin og jafnvel aldurinn oršinn of mikill žröskuldur.

„Bréf til lįtins manns“ nefnist annaš ljóš. Geysilega flott upp sett en skopiš er sótsvart inni į milli gįfulegra orša.

En dįnum fannst okkur sjįlfsagt aš žakka žér
og žyrptumst hljóšir um kistuna fagurbśna.
Og margir bįru žig héšan į höndum sér,
sem höfšu ķ öšru aš snśast žangaš til nśna.
En žetta er afrek, sem einungis lįtnum vinnst
ķ allra žökk aš gerast viršingamestur.
Žvķ śtför er samkoma, žar sem oss flestum finnst
ķ fyrsta sinn rétt, aš annar sé heišursgestur.

[...]

Žś ęttir, vinur, aš vita hvaš konan žķn grét,
hśn var ķ mįnuš nęstum žvķ óhuggandi.
Žó gefur aš skilja, aš loksins hśn huggast lét
og lifir nś aftur ķ farsęlu hjónabandi.
Og gat hśn heimtaš af hjartanu ķ brjósti sér
aš halda įfram aš berjast fyrir žig einan?
Nś žakkar hśn hręrš žį hugulsemi af žér
aš hafa dįiš įšur en žaš var um seinan.

[...]

Mér dylst aš vķsu žķn veröld į bak viš hel,
En vęnti žess samt, og fer žar aš prestsins oršum,
aš žś megir yfirleitt una hlut žķn vel,
žvķ okkar megin gengur nś flest śr skoršum.
Og hér eru margir horfnir frį žeirri trś,
aš heimurinn megi framar skaplegur gerast,
og sé honum stjórnaš žašan, sem žś ert nś,
mér žętti rétt aš žś létir žau tķšindi berast.

Žvķlķkur kvešskapur sem žetta er og hśmorinn, mašur lifandi. Sjóšandi įdeila sem gerir lesandanum svo gott aš lesa aš viš liggur aš mašur veršur betri mašur fyrir vikiš.

Tómas mį ekki gleymast frekar en önnur stórskįld 20. aldarinnar.


Ótrślegt rįšaleysi vegna Brexit, ekkert varaplan

Margir uršu hissa žegar Bretar kusu aš ganga śr Evrópusambandinu. Nišurstaša žjóšaratkvęšagreišslunnar var mikiš įfall fyrir rķkisstjórnina, atvinnulķfiš og žį sem kusu meš ašild og ekki sķšur žį sem kusu meš brottför. Ekki sķst brį mönnum hrottalega ķ stjórnkerfinu ķ Brussel sem og rķkisstjórnum fjölda ESB-landa. Eiginlega bjóst enginn viš Brexit. Handritiš var ekki skrifaš į žann veg.

Ķ raun er śtganga Breta stórmįl, ekki ašeins fyrir žį sjįlfa heldur lķka fyrir Evrópusambandiš. Framleišsla, verslun, žjónusta og samgöngur eru oršnar svo samtvinnašar ķ Evrópu aš śrsögn mun valda miklum afnahagslegum vanda. Bretar byggja į ašföngum frį ESB fyrir margvķslega framleišslu sķna en selja sķšan fullunnar vörur śt um alla įlfuna og žetta į raunar viš önnur lönd sem hafa hag af žvķ aš stunda višskipti viš Bretland.

Breytingar į žessu fyrirkomulagi, hęrri tollar, verša ekki sįrsaukalausar, hvorki fyrir Breta, Žjóšverja, Frakka, Hollendinga eša ašrar žjóšir. Žeim mun fylgja uppstokkun ķ atvinnulķfi, atvinnuleysi, tķmabundiš eša višvarandi. Fjįrfestingar munu minnka, tekjur launafólks munu dragast saman vķša um lönd.

Hvorki meira né minna en 48% af śtflutningi Breta fer til ESB. Velta fjįrmįlageirans ķ Bretlandi er um 8% af landsframleišslu. Bretar eru vissulega afar hįšir ESB og öfugt. Žaš er žvķ furšulega digurbarkalegt žegar kommissarar ESB eru farnir aš krefjast žess aš Bretar fari umsvifalaust śr sambandinu. Heiftin vegna Brexit er svo mikil aš ekki er horft til žess efnahagslega skaša sem brottförin veldur.

Višbrögšin ķ Brussel ollu Bretum og fjölmörgum öšrum miklum vonbrigšum. Ašrir voru furšu losnir. Žar var brugšist afar harkalega viš og viš lį aš gera ętti śt af viš Breta.

Rķkisstjórnin ķ London virkaš į móti afar rįšalaus og hefur hingaš til varla vitaš hvernig taka eigi į mįlum. Cameron forsętisrįšherra sagši af sér en ekkert annaš geršist. 

Allt er žetta meš miklu ólķkindum. Žetta byrjaši meš ruglingslegri vegferš bresku rķkisstjórnarinnar meš kröfum um betri kjör innan sambandsins. Samningurinn milli Breta og ESB virkaši hins vegar ekkert sannfęrandi. Engu lķkar en samningurinn vęri bara til mįlamynda, svona til aš róa óžekka krakka.

Allt virkaši žetta eins og illa gert handrit aš enn lélegra leikriti sem sett var į sviš vegna ótta Camerons, forsętisrįšherra, viš uppgang UKIP og žį var gripiš til öržrifarįša. Allt žetta žurfti ekki aš gerast.

Hvorki Cameron né ESB voru undirbśnir undir Brexit, ekkert varaplan var til heldur var žvķ trśaš aš Bretar vęru varla svo vitlausir aš kjósa sig śt śr sambandinu. Kokhraust rķkisstjórn gekk til žjóšaratkvęšis sem reyndist stęrstu pólitķsk mistökum Camereons, forsętisrįšherra.

Og hvaš svo? 

Undarlegt er aš ESB og breska rķkisstjórnin hefšu ekki komiš sér saman um varaplan yrši Brexit ofan į. Engum innan ESB hefur dottiš ķ hug aš hęgt vęri aš hęgt vęri aš endurtaka samningavišręšurnar, fį enn betri samning og lįta kjósa um hann aftur. 

Óįnęgja fólks innan ESB-landa meš Lissabonsįttmįlann er mikil. Mörgum žykir vald embęttismanna ķ Brussel meira en góšu hófu gegnir. Skošanakannanir ķ fjölmörgum löndum sżna vaxandi andstöšu viš ESB og žį sérstaklega mišstjórnarvaldiš. Engu aš sķšur flögrar ekki aš kommissörum, pólitķskum eša ópólitķskum, aš leggja til breytingar.

Nei, ESB er steingelt og sama mį raunar segja um rķkisstjórnina ķ Bretlandi. Afleišingin veršur efnagaslegur vandi sem bitna mun freklega į almenningi ķ Evrópu og jafnvel okkur hér į klakanum. Erum viš žó hvorki ķ ESB né ķ hluti af Breetlandi.

 

 

 


Getur kirkjan annaš en bošiš flóttamönnum griš

Sem mikill stušningsmašur Žjóškirkjunnar varš ég fyrir miklum vonbrigšum žegar prestar Laugarneskirkju, aš žvķ viršist meš stušningi yfirstjórnar žjóškirkjunnar, skyldu hafa frumkvęši aš žvķ aš reyna aš koma ķ veg fyrir aš lögregla gęti framfylgt lögum ķ landinu meš žvķ aš hżsa hęlisleitendur sem vķsaš hafši veriš frį landinu.

Žannig skrifar Brynjar Nķelsson, alžingismašur, į Facebook sķšu sķna. Margir hafa skrifaš ķ svipaša veru og lżst yfir vonbrigšum meš afstöšu kirkjunnar og sumir hverjir tekiš enn dżpra ķ įrinni. Ég held aš žetta sé misskilningur hjį žessu fólki öllu saman. 

Rökin eru einfaldlega žau aš ekkert var gert til aš hindra lögreglu ķ starfi sķnu, engin lög voru brotin. Hins vegar fengu tveir flóttamenn hęli ķ Laugarneskirkju. Žeir voru ekki faldir, lögreglan vissi hvert skyldi sękja žį.

Įšur en lengra er haldiš er brżnt aš tvennt komi fram. Hiš fyrra er aš ég er eins og flestir alinn upp ķ kristinni trś og sótti kirkju meš foreldrum mķnum og tók virkan žįtt ķ KFUM ķ ęsku minni. Hiš seinna er sś bitra stašreynd aš barnatrśin hefur mikiš dofnaš mér til sįrinda en viš žvķ er fįtt aš gera.

Engu aš sķšur er bošskapur kristinnar trśar mér ofarlega ķ huga, žaš er sś sišfręši sem ķ henni felst. Engan skaša hef ég boriš af henni hvaš sem um annaš mį segja.

Vegna tilvitnunarinnar er mér ofarlega ķ huga dęmisagan af miskunnsama Samverjanum sem Jesś sagši lęrisveinum sķnum. Mašur hafši veri ręndur, barinn og skilinn eftir į veginum slasašur nęr daušvona. Menn sem įttu leiš um sinntu honum ekki heldur sveigšu framhjį.

Svo kom žar aš žessi mašur frį Samarķu sem hikaši ekki heldur ašstošaši žann slasaša, batt um sįr hans, flutti til gistihśss og lagši fram fé fyrir umönnun hans. Og Jesś beinir žvķ til lęrisveina sinna aš fylgja fordęmi Samverjans.

Ekki eru allir sem įtta sig į žvķ žetta meš Samverjann. Hann var af žjóšflokki sem gyšingar fyrirlitu innilega af sögulegum įstęšum, höfšu engin samskipti viš hann og lögšu frekar lykkju į leiš sķna en aš ganga um land žeirra. Žaš er žvķ engin tilviljun aš Samverjinn er notašur til aš sżna fram į firringu samlanda Jesś, skort į samhygš og umburšarlyndi.

Sį fyrirlitni var hins vegar bjargvęttur žegar hinir ašhöfšust ekkert, tóku mešvitaš į sig krók til aš komast hjį žvķ aš horfast ķ augu viš hremmingar annars manns.

Sagan endurtekur sig. Um gjörvalla hina kristnu Evrópu reynir fólk aš lķta framhjį žeirri ógn sem stešjar aš mörgum žjóšum ķ Afrķku og Asķu. Žęr eru bókstaflega ķ sporum žess sem ręningjarnir nęr drįpu ķ dęmisögunni. Munurinn er ašeins sį aš žęr flżja ręningja sķna. Og hvert annaš en ķ frišinn ķ Evrópu?

Hin kristna Evrópa tekur hins vegar ekki į móti žessum fjölda meš opnum örmum heldur vaknar hręšsla um aš ašstoš muni valda tekjumissi og atvinnuleysi. Landamęrum er skellt ķ lįs, hįvęrir hópar fordęma ašstoš viš flóttamenn, leggjast gegn komu žeirra og jafnvel rįšast meš ofbeldi aš žeim. Evrópa fer nęrri žvķ į hlišina. Kristnin er um leiš lögš til hlišar.

Samtök Evrópurķkja geta ekki tekiš viš óvęntum gestum sem žó eru ekki nema um 0,2% af eigin mannfjölda. Hręšsluįróšurinn er yfirgengileg hįvar sem og žögnin vegna žess fólk sem žegar er komiš. Undantekningin er žegar flóttafólk ferst ķ hundrašatali į Mišjaršarhafi. Jafnvel slķkar fréttir eru oršnar svo algengar aš žęr teljast vart til tķšinda. Žśsundir barna hafa tżnt foreldrum sķnum og fjölda žeirra er ręnt og žau misnotuš, en engar fréttir eru sagšar af žeim.

Hér į Ķslandi gerist žį aš prestar ķ Laugarneskirkju taka tvo auma flóttamenn inn ķ kirkjuna sķna og lķtill hópur fólks fylgir til stušnings. Talaš er um kirkjugriš, gamalt hugtak sem notaš var til forna žegar ekkert var rķkisvaldiš og löggjöfin takmörkuš.

Hvaš er eiginlega aš žessu? Hvaš var annaš hęgt aš gera? Hvernig getur kirkjan litiš framhjį hinum kristna bošskap og neitaš žvķ aš koma fólki ķ neyš til hjįlpar?

Hafši ekki upphafsmašur trśarinnar margbrotiš ęvafornar reglur samfélags gyšinga meš žvķ aš umgangast Samverja. Og munum aš žessar reglur byggšust į fordómum gagnvart Samverjum.

Sem stušningsmašur žjóškirkjunnar hvet ég hana til aš setja sig ķ hlutverk hins miskunnsama Samverja. Hśn į raunar ekki annarra kosta völ.

Ķslensk žjóš getur hins vegar višurkennt hinn kristna menningararf, ekki ašeins į sunnudögum eša viš venjubundnar kirkjulegar athafnir heldur dags daglega. Tekiš į móti flóttamönnum, veita žeim griš og ... greitt eins og „tvo denara“ fyrir uppihaldiš og sagt eins og Samverjinn: 

Lįt žér annt um hann og žaš sem žś kostar meiru til, skal ég borga žér žegar ég kem aftur.

 


Tilvonandi embętti ...

„Verš aš segja - nżkjörinn forseti fer ekki vel af staš ķ tilvonandi embętti,“ segir Vigdķs Hauksdóttir, žingkona Framsóknarflokksins, eftir aš hafa hlustaš į vištal viš Gušna Th. Jóhannesson veršandi forseta į Rįs 1 ķ morgun.

Žetta stendur ķ visir.is. Lķklega er žaš vonlaust aš kenna blašamanninum um fyrstu mįlgreinina, meiri lķkur į žvķ aš hinn mįlvillti žingmašur eigi alla sök į žessu bulli.

Gušni Th. Jóhannesson er tilvonandi forseti. Embętti forseta Ķslands er žegar til og ekki neitt tilvonandi viš žaš. Betur hefši fariš į žvķ aš sleppa žessu „tilvonandi embętti“.

Aš vķsu hefši blašamašurinn įtt aš leišrétta žessa vitleysu sem hrökk upp śr žingmanninum. En hver nennir aš eltast viš allra villurnar sem hśn lętur śt śr sér og reyna aš leišrétta žęr?


Lukkuriddararnir safnast til Pķrata

... fyr­ir beinna og virk­ara lżšręši, upp­lżst­ari og fag­legri stjórn­sżslu, tjįn­ing­ar­frelsi, net­frelsi og auknu upp­lżs­ingaflęši, fé­lags­legu frjįls­lyndi, sterk­um ein­stak­lings­rétt­ind­um - m.a. vel­feršarrétt­ind­um - prag­ma­tķskri efna­hags­stefnu, skašam­innk­andi vķmu­efna­stefnu og bara flestu žvķ sem frį žeim kem­ur ...

Žetta segir mašur sem ętlar sér ķ framboš fyrir Pķrata. Mašur velti žvķ fyrir sér hvort hér sé eiginlega allt upp tališ. Mašurinn ętlar sér greinilega aš verša svo óskaplega góšur og gegn, en žį hringja višvörunarbjöllur og mašur spyr hvar er hugsjónin og eldmóšurinn

Alltof margir ętla sér aš vera svo óskaplega góšir og gegnir sem žingmenn. Svo man mašur eftir Borgarahreyfingunni en ķ henni voru žrķr žingmenn og hśn klofnaši, tveir žingmenn lögšu žann žrišja ķ einelti.

Pķratar eru žręlklofnir. Einn žingmašur óš yfir ašra ķ frekjukasti, annar hętti žį į žingi og sį žrišji ętlar ekki aš gefa kost į sér įfram. Sį sem er yfirgangsamastur heldur įfram.

Svo lašast lukkuriddararnir aš Pķrötum, sjį žingsętiš ķ hillingum. Eitt eiga žeir žó sameiginlegt og žaš er aš hafa aldrei fjalla opinberlega um stjórnmįl eša samfélagsmįl. Kjósendur vita ekkert fyrir hvaš žeir standa.

Skyldu kjósendur žį treysta žeim? Jś, įbyggilega. Alltaf gaman aš leikjum eins og rśssneskri rśllettu, nema žegar leikurinn hittir kjósandann ķ andlitiš.


mbl.is Viktor Orri gefur kost į sér fyrir Pķrata
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Gróšur žolir ekki beit į gosbeltum landsins, samt ...

Rannsóknir Nįttśrufręšistofnunar Ķslands og fleiri ašila sżna aš gróšur var ķ talsvert mikilli framför vķša į landinu į nķunda įratugnum. Sķšan hefur dregiš śr žeirri framför og nś viršist vera stöšnun į öllum austurhelmingi landsins, žó aš lįglendiš sé vķšast hvar ķ gróšurfarslegri sókn. Į gosbeltum landsins eru flestir afréttir afskaplega illa farnir og aušnir vķša rķkjandi. Saušfé sękir ķ nżgręšinginn į aušnunum žegar lķša tekur į sumariš en beit į aušnum getur aldrei oršiš sjįlfbęr og žar er žvķ ofbeit.

Žannig skrifar Sveinn Runólfsson, fyrrverandi landgręšslustjóri, ķ grein ķ Morgunblaš dagsins. Hann ręšir žann mikla vanda sem stešjar aš gróšurfari landsins og žį sérstaklega vegna saušfjįrbeitar. Stašreyndin er einföld aš mati Sveins. Landiš žolir ekki beit, sérstaklega į gosbeltum landsins. Henni žarf aš hętta.

Vandinn er žessi, aš mati Sveins:

Öll lagaumgjörš um stjórn beitar og landnżtingu er mjög gömul og hefur ekki fengist endurskošuš, žrįtt fyrir margķtrekašar óskir hlutašeigandi stofnunar žar aš lśtandi. Lög um landgręšslu eru frį 1965 og nśgildandi lagaįkvęši um ķtölu ķ beitilönd eru aš stofni til frį 1969. Įkvęši žessara laga eru löngu śrelt og žarf aš endurskoša meš tilliti til nżrrar žekkingar į įstandi śthaga.

Žaš sżndi sig best žegar reynt var aš koma ķ veg fyrir beit į aušnum Almenninga, žį var įlit fęrustu sérfręšinga virt aš vettugi. Žaš tefur fyrir umbótum aš lög žessi heyra undir sitthvort rįšuneytiš, annars vegar umhverfis- og aušlindarįšuneytiš og hins vegar atvinnuvega- og nżsköpunarrįšuneytiš.

Eflaust kann žaš aš vera aš mörgum finnist landiš fallegt svo gróšurlaust sem žaš er. Įstęšan fyrir gróšurleysinu er einfaldlega dvöl manna ķ landinu, saušfjįrbeit og śtrżming skóga. Meš nokkrum rökum mį fullyrša aš žjóšin hefši ekki žrifist ķ landinu nema aš hafa gert žaš sem hśn gerši. Lįtum žaš vera. Žį er verkefniš einfaldlega aš bęta śr, gręša landiš, stunda öfluga skógrękt. Um leiš žarf aš takmarka saušfjįrbeit eins og Sveinn réttilega segir. Žaš gengur ekki aš beita į gróšurlausum svęšum.

Fyrirmyndin į aš vera sjįvarśtvegur landsins. Hvaš er gert žar? Sveinn svarar žvķ į žessa leiš:

Enn einu sinni hefur rįšherra sjįvarśtvegsmįla įkvešiš aš fara ķ einu og öllu eftir tillögum vķsindamanna Hafrannsóknastofnunar um aflamark fyrir nęsta fiskveišiįr. Žaš er mikil višurkenning į störfum Hafrannsóknastofnunar, įrangurinn lętur ekki į sér standa og flestir fiskistofnarnir eru ķ sókn. Žaš er įnęgjuefni žegar svo vel tekst til meš rįšgjöf og ķ kjölfariš nżtingu nįttśruaušlinda meš sjįlfbęrum hętti.

Žjóšin žarf aš nżta landiš meš hlišsjón af rįšgjöf fęrustu vķsindamanna. Ekki dugar aš hagsmunaašilar hafi einir aškomu aš mati į aušlindum landsins. Fariš er eftir rįšgjöf vķsindamann ķ veišum śr nytjastofnum viš Ķsland. Žannig į žaš lķka aš vera er kemur aš nżtingu landsins, gróšursins. 

Ofveiši tķškast ekki lengur. Viš bśum aš bitri reynslu hvaš žaš varšar og meš hana aš leišarljósi sękjum viš hóflega ķ fiskistofnana. Sama į aš gerast ķ landbśnaši. Ekki į aš vera heimilt aš ofbeita land. Ekki į aš vera heimilt aš reka fé ķ Almenninga noršan Žórsmerkur nema žeir žoli beit, sem žeir gera ekki. 

Ķ lok greinar sinnar segir Sveinn Runólfsson og tekiš er hér undir honum:

Rįšgjöf vķsindamanna sem sjį ekki aušlindir hafsins nema ķ męlitękjum og reikna śt stofnstęršir meš żmis konar męlingum er sem betur fer įvallt tekin góš og gild nś į tķmum. Nżting į aušlindum žurrlendisins žarf aš verša meš sama hętti, en žvķ fer fjarri aš svo sé ķ dag.

Bśvörusamningar og lagaumgjörš um stjórn beitar og landnżtingu žarf aš byggjast į žvķ [aš] hęgt [sé] aš byggja upp aušlindir gróšurs og jaršvegs og stušla aš sjįlfbęrum saušfjįrbśskap ķ landinu.

 

 


Kristjįn M. Baldursson

Kirstjįn 1Dįnartilkynningar ķ dagblöšum eru jafnan svo lįtlausar og hógvęrar aš viš liggur aš lesandinn fletti framhjį žeim. Dag einn greip žó augaš mynd sem ég kannašist viš og mér til mikillar undrunar og sorgar var žar sagt frį žvķ aš gamall vinur, Kristjįn M. Baldurssonar hafi oršiš brįškvaddur.

Ég man ekki lengur hvenęr viš Kristjįn kynntumst en lķklega hefur žaš veriš ķ einhverjum feršum meš Feršafélagi Ķslands og Śtivist. Sķšar varš hann framkvęmdastjóri Śtivistar. Sem slķkur hafši hann samband viš mig eftir aš ég kom frį nįmi ķ Noregi įriš 1987 og baš mig um aš taka aš mér fararstjórn ķ nokkrum feršum.

891027-20Žetta var upphafiš af afar skemmtilegu tķmabili ķ lķfi mķnu žar sem ég var fararstjóri ķ fjölda ferša vķša um land. Kristjįn vissi svo sem įgętlega af žvķ aš starfiš įtti vel viš mig og lét mig jafnvel taka aš mér feršir į staši sem ég žekkti lķtiš sem ekkert.

Kristjįn var rólegur mašur og yfirvegašur, hófsamur ķ öllu en traustur og góšur félagi. Hann var glęsilegur į velli, höfšinu hęrri en flestir ašrir, grannur, spengilegur og bar sig vel. Um leiš var hann įgętlega mįli farinn, sannfęrandi ķ samtölum og skrifaši góšar greinar, jafnan um feršir og feršalög. Og hafši gott skopskyn.

Gott var aš umgangast Kristjįn. Hann var umtalsgóšur, lagši aldrei illt til nokkurs manns hvorki ķ orši né ęši. Žetta er engin fullyršing heldur dagsatt og sannašist heldur betur žegar hann hętti sem framkvęmdastjóri Śtivistar įriš 1990 til aš taka viš sömu stöšu hjį Feršafélaginu.

Śtivistarmenn kvöddu Kristjįn, vin sinn, og žeir hjį Feršafélaginu fögnušum góšum starfskrafti.

Hvergi örlaši į kala, allir voru sįttir og vinįttuböndin héldu. Aušvitaš fannst mörgum aš žaš vęri nś ekki gott aš missa manninn yfir til „erkióvinarins“. Žeir sem höfšu skopskyniš ķ lagi göntušust og héldu žvķ fram aš žessi sending myndi įbyggilega rķša Feršafélaginu aš fullu en veltu žvķ svo fyrir sér hvernig hefndin yrši ...

Aušvitaš var Kristjįn ekkert annaš en hvalreki fyrir Feršafélagiš og hann įtti mikinn žįtt ķ žvķ aš breyta félaginu śr stašnašri og žunglyndislegri „stofnun“ ķ lifandi og žróttmikiš félag eins og žaš er ķ dag.

Kristjįn žekkti vel til landsins, kunnugur ótrślega fjölda staša og fór į marga žeirra sjįlfur sem fararstjóri į vegum Śtivistar og Feršafélags Ķslands, kynnti landiš og sögu žess fyrir faržegum sķnum. Hann įtti sinn žįtt ķ žvķ aš gera śtiveru og feršalög aš eftirsóknarveršri afžreyingu fyrir žśsundum Ķslendinga. 

Kristjįn var sannur śtivistarmašur alla tķša, unni landi sķnu og nįttśru žess. Hans veršur sįrt saknaš. Örlögin högušu žvķ žannig aš žessi öndvegismašur varš brįškvaddur, hneig nišur ķ upphafi gönguferšar. Žar meš var lķfsgöngunni lokiš, langt fyrir aldur fram. 

Ég sendi konu hans, Elķnu Żrr, börnum žeirra og barnabörnum mķnar innilegustu samśšarkvešjur. Kristjįn var aušugur mašur. Įtti góša konu, fjögur börn og fjögur barnabörn.

Minning góšs drengs mun sannarlega lifa og žaš er gott.

Śtförin hans fór fram frį Bśstašarkirkju 1. jślķ 2016 kl. 13. Athöfnin var afar falleg og kirkjan trošfull af fólki. Prestur var séra Pįlmi Matthķasson, organisti Jónas Žórir, Ragnheišur Gröndal söng og Gušmundur Pétursson spilaši undir į gķtar. Kammerkór Bśstašakirkju söng.

Myndir:

Efri myndin er tekin į tjaldsvęši ķ Nśpsstašaskógum ķ įgśst 1985. Kristjįn er standandi lengst til vinstri. Hęgra megin viš hann er Žorleifur Gušmundsson sem lengi var fararstjóri.

Fyrir nešan er mynd sem tekin var į Lżsuhóli, ķ haustferš Śtivistar į Snęfellsnes ķ október 1989. Kristjįn situr ķ öndvegi og vinstra megin viš hann sżnist mér aš sé Elķn sem sķšar var konan hans. Hęgra megin viš hann er Jóhanna Boeskov, formašur Śtivistar. Mig minnir aš žetta hafi veriš sķšasta ferš Kristjįn meš Śtivist įšur en hann geršist framkvęmdastjóri Feršafélagsins.

 

 


Fordómafullur og umtalsillur Frosti Logason

Žaš hefur komiš ķ ljós aš illa upplżst gamalmenni létu gabba sig ķ ašdraganda kosninganna. Sótsvartur almśginn beit į agniš žegar śtgönguhreyfingin slengdi fram loforšum um 350 milljón punda aukningu ķ breska heilbrigšiskerfiš. Hann kokgleypti bulliš um aš Bretland yrši undanskiliš fólksflutningaįhrifum hnattvęšingarinnar. Almśginn lét óheišarlegan hręšsluįróšur steypa sér aftur ķ öld heimskunnar.

Žetta segir Frosti Logason ķ stuttri grein į baksķšu Fréttablašsins. Ķ greininni örlar heldur betur į óįnęgju vegna nišurstöšu žjóšaratkvęšagreišslunnar ķ Bretlandi og vanstilling er mikil.

Frosti žessi heldur žvķ fram aš fólk geti ekki myndaš sér skošun. Žeir sem ekki eru sammįla honum hefur veriš gabbaš ... žaš bķtur į agniš ... kokgleypir bull ... lętur óheišarlegan hręšsluįróšur rįša ... Hugsiš ykkur ef menn meš svona skošun störfušu į fjölmišlum ... Ubbs! Er hann kannski „blašamašur“?

Sem kunnugt er fellur rigningin jafnt į réttlįta og ranglįta. Sama er meš lżšręšiš, žaš gerir engan mun į aldri fólks, engu skiptir hvernig fólk tekur įkvöršun um aš kjósa eša hversu vitleysislega žaš eyšir atkvęši sķnu, sumir kjósa bara alls ekki. Sannast sagna eru allar skošanir jafn rétthįar ķ kosningum, žaš veit Frosti Logason ekki en hann skrifar alveg rasandi:

Af hverju kusu Bretar aš fleygja sér fram af hengibrśn óvissunnar, kasta frį sér fjórfrelsinu og innri markašnum žrįtt fyrir aš öll ešlileg hugsun męlti gegn žvķ?

Meirihluti Breta tók mešvitaša įkvöršun rétt eins og flestir gera ķ žjóšaratkvęšagreišslu. Aldur skiptir žar engu mįli jafnvel žó Frosti žykist hafa ķ grunnhyggni sinni lesiš einhverja greiningu į žvķ hvernig śrslitin skiptast į milli aldurshópa. Žaš er žó einföld stašreynd aš fęrri eru ķ aldurshópum eftir žvķ sem žeir verša eldri. Einhverjir ašrir en „gamalmenni“ hljóta žvķ aš hafa kosiš meš Brexit. Frosti Logason įttar sig ekki į žessari stašreynd. Mį vera aš einhver honum eldri hljóti aš hafa klikkaš į uppeldi mannsins, kannski „illa upplżst gamalmenni“.

Meš hlišsjón aš rökum Frosta veršur hann aš teljast frekar fordómafullur mašur og umtalsillur.

Ķ lokin bżr hann til tengingu viš Ķsland og sś er ekki vel heppnuš:

Hugsiš ykkur ef unga fólkiš hefši setiš heima į sófanum į mešan allir hlustendur Śtvarps Sögu hefšu žegiš skutl frį kosningaskrifstofunni į Grensįsvegi. Žį hefšum viš hugsanlega getaš vaknaš upp viš hausverk lķfs okkar. Sį skellur hefši bęši veriš varanlegur og verulegur.

Jį, lżšręšiš er bara fyrir suma. Endurtökum bara žjóšaratkvęšagreišslur žangaš til „rétt“ nišurstaš fęst eins og andstęšingar Brexit hafa lįtiš hafa eftir sér. Og hvaš hefši nś gerst ef „illa upplżst gamalmenni“ hefšu ekki mętt į kjörstaš? Hefši frišur komst į Bessastaši?

Og fyrst viš gerum aš žessu į annaš borš samžykkjum bara aš endurtaka leik Englendinga og Ķslendinga ķ fótbolta. Žaš er ekki į žaš bętandi aš ķ svona rétt į eftir Brexit skuli Englendingar vakna upp viš annan varanlegan og verulegan skell ...


Gamalt vištal viš Kristjįn Eldjįrn forseta Ķslands

Kristjįn Eldjįrn 2cHeimildarmynd um Kristjįn Eldjįrn (1916-1982) var sżnd ķ Rķkissjónvarpinu aš kvöldi 29. jśnķ 2016. Hśn var byggš upp af gömlum fréttaskotum og žįttum Sjónvarpsins. Ķ heild reglulega fróšleg og skemmtileg. 

Heimildarmyndin minnti mig į vištal sem ég tók viš Kristjįn žegar ég var blašamašur į Frjįlsri verslun. Ég įtti fund meš honum ķ desember 1979 og vištališ birtist ķ janśarblaši tķmaritsins.

Meš žvķ aš leita į netinu fann ég vištališ. Ķ fórum mķnum įtti ég svo mynd af mér og honum sem tekin af žessu tilefni. Žó ég hafi nś tekiš vištöl viš fjölda fólks bęši įšur en žetta geršist og svo oft sķšar žį er žetta eina vištališ sem ég hef įtt viš forseta Ķslands. Raunar aldrei talaš viš neinn forseta sķšan. Jś, ég hef einu sinni eša tvisvar skipst į oršum viš Ólaf Ragnar Grķmsson, mér til mikillar įnęgju.

Fundur okkar Kristjįns Eldjįrns kom til vegna žess aš okkur į ritstjórn Frjįlsrar verslunar langaši til aš fį grein um oršuveitingar. Markśs Örn Antonsson, ritstjóri, fól mér aš afla upplżsinga um žetta mįl og ég setti mig ķ samband viš Birgi Thorlacius, forsetaritara og formann oršunefndar. Hann var ekkert hrifinn af žvķ aš ég ónįšaši forsetann en ég gaf mig ekki. Loks fékk ég vilyrši fyrir korters spjalli viš Kristjįn į skrifstofu hans ķ stjórnarrįšshśsinu viš Lękjartorg.

Žangaš mętti ég į tilsettum tķma og ég sver žaš aš ég ętlaši svo sannarlega aš spyrja forsetann um oršurnar. Žegar į hólminn var komiš fann ég hversu almennilegur og alžżšlegur Kristjįn var og samstundis spannst vištališ dįlķtiš lengri og ég hóf aš spyrja hann um forsetatķš hans.

Žaš örlaši į žvķ aš Kristjįni fannst ég fara śt fyrir efniš. Ef til vill hefur honum gramist žaš en hann lét ekki į neinu bera viš mig. Ķ staš žess aš fundurinn stęši ķ fimmtįn mķnśtur teygšist śr honum ķ eina og hįlfa klukkustund og aš honum loknum kvaddi Kristjįn mig afar kurteislega og hefur įbyggilega veriš oršinn alltof seinn į nęsta fund. Sįumst viš aldrei sķšan, eins og segir ķ fornum bókum.

En mikiš ansi var Markśs Örn kįtur meš žetta vištal mitt, nęstum žvķ skśbb.Žaš var Loftur Įsgeirsson, minn gamli vinur, sem tók myndirnar.

Nś eru nżafstašnar forsetakosningar og eftir rśman mįnuš tekur nżr forseti viš embętti. Er žį ekki įgętt aš rifja upp žetta gamla vištal? 

Sjaldnast er ég įnęgšur meš gömul skrif eša vištöl eftir sjįlfan mig. Vištališ er samt bara nokkuš gott, merkilega vel skrifaš jafnvel žó tekiš sé tillit til žess aš žegar žarna var komiš sögu hafši ég ašeins veriš blašamašur ķ rśm tvö įr. Ekki sķst er gaman aš sjį aš žrįtt fyrir engan undirbśning var ég meš flestar stašreyndir nokkuš klįrar. Velti žvķ fyrir mér hvort aš ég gęti tekiš svona óundirbśiš vištal ķ dag.

Hér er svo vištališ viš Kristjįn Eldjįrn sem var forseti frį 1968 til 1980.

Kristjįn Eldjįrn 2
Ekki svo aušvelt aš beita mikilli gamansemi ķ žessu embętti

- segir dr. Kristjįn Eldjįrn, sem lętur af embętti forseta Ķslands sķšar į įrinu.

„Truman Bandarķkjaforseti var, held ég, einu sinni spuršur aš žvķ hvort honum fyndist žaš ekki nišurlęgjandi, žegar žar aš kęmi, aš hverfa śr forsetastól og fara aš vinna einhver venjuleg störf eins og hver annar venjulegur borgari. Žaš vęri öšru nęr, svaraši Truman, žaš vęri hinn mesti heišur fyrir sig. Sama segi ég. Fyrrverandi forseti į aš geta gengiš aš hverju heišarlegu starfi sem er, en aušvitaš er trślegt aš žetta yrši bżsna takmarkaš ķ reyndinni.

Hvaš mér višvķkur, žį geri ég rįš fyrir aš starfa eitthvaš aš fręšistörfum." Žetta eru orš dr. Kristjįns Eldjįrns, forseta Ķslands.

Frjįls verzlun hitti hann aš mįli fyrir skömmu og ręddi viš hann vķtt og breitt um forsetaferil hans og minnisverša atburši frį žeim tķma. Eins og alžjóš er nś kunnugt hefur Kristjįn įkvešiš aš bjóša sig ekki aftur fram til žessa embęttis, en hann hefur nś setiš ķ forsetastóli ķ tęp tólf įr.

Žaš hefur veriš haft į orši, aš af öllum mönnum öšrum ólöstušum hefši žjóšin varla getaš fengiš betri mann ķ forsetastólinn. Margt kemur žar til, hann er hlutlaus ķ stjórnmįlum, hann er alžżšlegur ķ embętti, enda vafamįl hvort aš žaš žyldi mjög formfastan mann, og sķšast en ekki sķst žį er Kristjįn góšur viškynningar og hefur til aš bera įgętt skopskyn.

Erfitt aš koma viš hśmor ķ starfanum.

Mönnum hefur oft virst nokkuš skorta į aš embęttismenn lķti léttum augum į tilveruna, sem viršist vera fyrir žį frekar óskżr bak viš rykfallin skjöl, stirt embęttismannamįl og žungar venjur.

Kristjįn er góšur hśmoristi, en samt ber embęttiš žess ekki mikil merki eftir 12 įr. ,,Žaš er ekki svo aušvelt aš beita mikilli gamansemi ķ žessu embętti," segir Kristjįn.

„Žaš er til dęmis varla hęgt aš blanda neinskonar léttleika inn ķ nżįrsręšu, ef žaš er žaš sem žś įtt viš. Žaš į hreinlega ekki viš og mundi bara eyšileggja stķlinn, og žess vegna hef ég vališ nżįrsręšunum žaš form sem ég hef gert.

Aftur į móti getur mašur notiš sķn sem hśmoristi ķ viškynningu viš annaš fólk. Į Bessastaši kemur mikiš af fólki įrlega, žaš skiptir žśsundum, og ég vona aš žį hafi ég veriš örlķtiš léttari."

— Žessi hliš žķn kemur žó ekki fyrir allra sjónir. Žaš sem flestir žekkja er myndin frį afhendingu trśnašarskjals sendiherra žar sem žś og utanrķkisrįšherra standiš sitt hvorum megin viš sendiherrann og alltaf er myndin tekin į sama staš ķ hśsinu.

„Jį, žetta er alveg satt, en žaš er ekki svo žęgilegt aš bregša upp einhverjum hśmorķskum svip og vęri sennilega lķtt višeigandi viš žessi tękifęri.

Žaš koma žó alltaf nżir sišir meš nżjum mönnum, og žegar nżr mašur tekur viš veršur hann aš sigla milli skers og bįru žegar um žetta og fleira er aš ręša, mešal annars geta brugšiš upp bęši alvarlegum svip og glettum eftir žvķ sem viš į."

„Margt svipaš og ég bjóst viš"

— Hvernig var žaš fyrir žig, forstöšumann Žjóšminjasafns Ķslands aš setjast ķ forsetastól?   Olli reynsluleysi žitt į žessum svišum žér ekki erfišleikum?

„Žaš var nś margt svipaš og ég bjóst viš og hafši gert rįš fyrir. Ég hef hvorki oršiš fyrir neinum vonbrigšum ķ žvķ efni né get ég sagt, aš eitthvaš hafi skaraš fram śr mķnum vonum.

Žaš er rétt sem žś segir, ég hafši aldrei komiš nįlęgt žeim störfum sem žarna bišu mķn. Hins vegar hafši ég stjórnaš stórri stofnun og var vanur aš umgangast fólk, jafnt erlent sem innlent.

Aušvitaš breytti forsetaembęttiš miklu fyrir mig. Lķfsvenjur mķnar breyttust og ég žurfti óhjįkvęmilega aš umgangast ašrar manngeršir, fólk sem hafši önnur įhugamįl, og ašrar venjur en ég. Nś og svo žurfti ég aš skipta um ašsetur."

— Uršu einhverjar breytingar į žķnum vinahóp viš kjöriš? Vinir eru yfirleitt jafningjar, en getur forseti veriš jafningi?

„Žaš uršu ekki miklar breytingar į vinahópnum. Ég hef reynt aš halda sambandinu viš mķna vini og kunningja. Hins vegar vil ég geta žess aš ég hef eignast įgęta vini og kunningja ķ gegnum starf mitt sem forseti, og einnig ķ hópi nįgranna minna hér į Įlftanesi."

Bessastašir of einangrašir?

— Finnur žś fyrir einhverri einangrun į Bessastöšum? Er forsetaembęttiš einangraš og veldur bśsetan žar einhverju um?

„Bśsetan einangrar forsetann aš vissu leyti, en ekki vil ég gera mikiš śr žessu atriši. Žaš hefur mikla kosti aš bśa į Bessastöšum og ég held aš žar verši forsetasetriš įfram.

Žaš eru nś fleiri embętti žjóšarinnar sem eru of einangruš ef ekki einangrašri og margir bśa śti ķ sveit žótt žeir vinni inni ķ bę.

Annars er žaš skilyrši aš forsetinn og fjölskylda hans hafi yfir einkabķlum aš rįša, bęši ég og kona mķn ökum mjög mikiš enda er vegurinn miklu betri en hann var. Nś žarf einangrun Bessastaša ekki aš vera svo mikil, byggšin hefur vaxiš mjög mikiš žarna hin sķšustu įr og žéttist."

Forsetaembęttiš

— Žęr raddir hafa heyrst hér, aš forsetinn vęri of valdalķtill og geti žvķ ekki beitt sér sem skyldi. Hver skyldi vera skošun forsetans į žessum mįlum?

„Jś, žaš hefur veriš mikiš rętt um žetta", segir Kristjįn. ,,Sumir vilja aš völd forsetans séu meiri, en ég held aš ég geti nś ekki śttalaš mig um žessi mįl aš sinni, nema hvaš ég held, aš ķ brįš verši ekki reynt aš gera embęttiš valdameira."

— Er forsetatignin nokkuš annaš en eftirlķking af konungstign?

„Aš sumu leyti er hśn žaš, en samt er mikill munur į s.s. varšandi umgengnisvenjurnar, og svo er forsetinn valinn śr fjöldanum en konungstignin erfist."

Kosningasigurinn 1968.

—   Kjör žitt til forseta 1968 var sérstaklega glęsilegt. Hafši kjör žitt nokkur eftirköst ķ samskiptum žķnum viš žį sem hlut įttu aš mįli ķ žeirri barįttu?

„Nei, žaš er mjög fjarri žvķ. Samkomulag mitt viš alla žį sem žar įttu hlut aš mįli ķ žeirri barįttu hefur sķšan veriš einstaklega gott og vingjarnlegt."

Fyrsta stjórnarmyndunin

Įriš 1971 tapaši višreisnarstjórnin meirihluta sķnum og ķ kjölfar žess kom fyrst til kasta Kristjįns Eldjįrns, sem forseta lżšveldisins, aš eiga hlut aš myndun rķkisstjórnar.

— Hvernig gekk žessi frumraun žķn?

„Stjórnarmyndunin gekk fljótt mišaš viš žann tķma, sem stjórnarmyndanir hafa tekiš upp į sķškastiš. Žetta var merkileg reynsla fyrir mig og nżju rįšherrana lķka held ég. Žeir voru aš vķsu flestir reyndir stjórnmįlamenn, en ašeins tveir höfšu veriš rįšherrar įšur.

— Įriš 1974 er aftur kosiš, en žį tóku stjórnarmyndunarvišręšurnar lengri tķma. Telur žś aš žjóšhįtķšin hafi skipt mįli ķ žvķ sambandi?

„Hugsanlega hefur žjóšhįtķšin skipt einhverju mįli ķ žvķ sambandi. Hśn var stórfyrirtęki, miklu meira fyrirtęki, en menn höfšu rįš fyrr gert. Žjóšhįtķšin hefur žó ekki skipt neinu meginmįli. Ég held aš žaš hafi bara veriš aš koma į daginn, aš žaš tekur yfirleitt bżsna langan tķma, t.d. ekki minna en tvo mįnuši, aš mynda rķkisstjórn į Ķslandi."

— Hefur möguleikinn į utanžingsstjórn nokkurn tķma hvarflaš aš žér?

„Fólk fer yfirleitt aš tala um utanžingstjórnir žegar stjórnarmyndanir fara aš dragast į langinn, en ég held aš žaš sé varla ķ alvöru meint.

Vel mį vera aš sķšast lišiš haust hafi litlu munaš aš mynduš yrši utanžingsstjórn, en hśn hefši ašeins setiš ķ stuttan tķma."

— Komu stjórnarslitin ķ haust žér eitthvaš į óvart?

„Jį, ekki get ég neitaš žvķ."

— Veršur forseti persónulega var viš įgreining innan rķkisstjórnar, t.d. eins og var ķ vinstri stjórninni sem sįlašist s.l. haust?

„Nei. Į rķkisrįšsfundum er ekki venja aš nein veruleg oršaskipti eigi sér staš. Rįšherrarnir bera upp sķn mįl til undirritunar og žar kemur enginn įgreiningur fram."

„Žjóšhöfšingjarnir, sem svo eru nefndir."

— Hvernig hafa opinberu heimsóknirnar til śtlanda lagst ķ žig?

„Vel bara, enda žótt žęr séu alltaf nokkuš stķfar. Viš hjónin höfum heimsótt öll Noršurlöndin og Belgķu į okkar ferli, auk hįlf- eša óopinberra heimsókna til Kanada, Manar, og żmissa erlendra hįskóla. Hįskólaheimsóknirnar bera nokkurn keim af opin berum heimsóknum og žegar mašur er einn af žjóšhöfšingjunum sem svo eru nefndir, getur mašur ekki vķša fariš įn verndar frį yfirvöldunum.

Į Noršurlöndunum getur mašur žó vķšast fariš frjįls ferša sinna, en annars stašar veršur mašur aš feršast į svolķtiš annan hįtt en gengur og gerist. Ég segi žó ekki aš mašur sé höfušsetinn, en ķ Kanada til dęmis, žegar viš heimsóttum ķslendingabyggširnar į aldarafmęli landnįmsins, žį fylgdu okkur kanadķskir lögreglumenn og viku ekki frį okkur žann tķma sem viš vorum ķ landinu. Sennilega hafa žeir veriš vel vopnašir innan klęša. Žetta vandist žó og žessir menn uršu įgętir kunningjar okkar."

Forsetinn til sżnis

— Forsetastarfanum fylgja żmsar kvašir, móttaka sendiherra, feršalög, opnun sżninga, veislur, o.ž.h. Er starfinn nokkuš annaš en alhliša diplomatķ?

„Žaš er alveg rétt aš forsetanum er bošiš aš verša višstaddur viš opnun żmiskonar athafna, t.d. sżninga. Žį vill fólk oft hafa forsetann meš, bęši vill žaš glešja hann og veita öšrum žį įnęgju aš sjį forsetann. Um žetta er ekki nema gott aš segja. Ég kemst žó ekki nema į hluta žeirra athafna sem mér er bošiš į."

— Er žetta žó ekki sś hlišin sem aš almenningi snżr?

„Jś žaš er rétt, en viš höfum einnig móttöku į Bessastöšum og žangaš koma žśsundir manna į įri hverju og žaš er ekki sķst hin opinbera hliš. Žarna kynnist mašur alls kyns fólki og kemst ķ snertingu viš ólķka hagsmunahópa. Žarna getur mašur reynt aš blanda geši viš fólk og kannski er mašur žarna óformlegri og léttari en viš ašrar athafnir.

Žaš mį heldur ekki gleyma opinberu heimsóknunum śt į land. Į minni tķš hef ég feršast um talsveršan hluta landsins, Vesturland, Noršurland og Austurland. Annars verš ég aš segja žaš, aš ég gafst upp į žessum feršum, ašallega vegna žess hversu ég dró žęr mikiš. Helst veršur forseti aš heimsękja allar byggšir landsins ķ upphafi setu sinnar į forsetastóli, ętli hann į annaš borš aš fara um allt landiš."

Aldrei sumarfrķ

— Er forsetaembęttiš ekki frekar opiš starf? Menn geta hitt žig hvenęr sem žeim žóknast og fyrir stuttu birtust myndir ķ einu blašanna af Steingrķmi Hermannssyni, žegar hann kemur aš Bessastöšum til aš taka viš umboši til stjórnarmyndunar, og kona žķn opnaši fyrir honum, žegar hann hringdi.

„Žetta voru nś einhver mistök. Dyrnar voru lęstar, sem žęr įttu ekki aš vera, svo aš Steingrķmur žurfti aš hringja bjöllunni til žess aš komast inn. Eitthvert blašiš gerši svo grķn aš žessu og sagši aš Steingrķmur hefši komiš aš lęstum dyrum į Bessastöšum!"

— Er forsetastarfiš tķmafrekt starf?

„Stundum er mjög mikiš aš gera, en žaš er žó mismunandi. Ég hef t.d. aldrei tekiš mér sumarfrķ į mešan ég hef gegnt žessu embętti. Mešan ég var žjóšminjavöršur tók ég mér ekki heldur frķ sķšustu įrin, žannig aš viš vitum varla hvaš sumarfrķ er.

Nś, žaš koma fyrir rólegri tķmar ķ starfinu og žį er yfirleitt nóg fyrir mig aš gera ķ mķnu fagi. Oftast er žó eitthvaš um aš vera, žó žaš sé ekki annaš en undirbśningur undir móttökur, feršir eša žį, aš mašur er aš skrifa ręšur fyrir żmis tękifęri."

Flytur aš Stašarstaš

— Hvaš į forseti aš sitja lengi į forsetastól? ķ nżįrsręšu žinni sagšir žś aš tólf įr vęri hęfilegur tķmi.

„Vķst sagši ég žaš, vegna žess aš mér žykir heldur ólķklegt aš forseti verši yfirleitt lengur en 12 įr ķ embęttinu, en ég er ekki į žeirri skošun aš žetta ętti aš vera föst regla. Menn geta veriš skemur, jafnvel lengur. Einn forseti ķ Ķsrael var prófessor ķ ešlisfręši. Hann sat einungis eitt kjörtķmabil į žingi og hvarf žį aftur til hįskóla sķns og tók upp kennslu og rannsóknir į nż."

— Munt žś flytja į Sóleyjargötuna?

„Jį, ég geri rįš fyrir žvķ. Viš keyptum žar hśsiš Stašarstaš žar sem börn okkar bśa nśna."

Vinir sem rįšgjafar.

— Žegar žś tókst viš žessu embętti, žį varst žś mjög ókunnur žeim sišum og störfum sem fylgdu žvķ. Hvert leitašir žś ķ smišju um rįšgjöf?

„Žaš voru nś ašallega góšir vinir mķnir śr embęttismannastétt sem hafa ašstošaš mig, žegar mér hefur fundist ég žurfa aš rįšgast viš einhvern. Žessum mönnum treysti ég til aš rįša mér heilt. Einnig hafa stjórnmįlamenn veriš mér innan handar."

Eftirminnilegir atburšir

— Aš lokum Kristjįn. Hvaša atburšir eru žér nś eftirminnilegastir frį žinni forsetatķš?

„Žaš er nś af mörgu aš taka. Stjórnarmyndanirnar hafa alltaf veriš nokkuš sérstakar. Žaš er eftirminnilegt aš sitja į tveimur rķkisrįšsfundum sama daginn. Fyrst er žaš kvešjufundur meš gömlu rįšherrunum og sķšan fyrsti fundurinn meš nżju rįšuneyti.

Utanlandsferširnar eru nokkuš eftirminnilegar, ekki sķst žęr fyrstu. Nś žaš var įkaflega eftirminnilegt žegar Pompidou og Nixon komu hingaš til lands į fund. Sį atburšur var ęvintżri lķkastur, nokkurs konar uppįkoma, hann varš meš svo litlum fyrirvara.

Tveir sorglegir atburšir koma hér upp ķ huga minn. Tvisvar hef ég veriš vakinn snemma morguns og mér tjįšar sorgarfréttir. ķ fyrra skiptiš var mér tjįš aš Bjarni Benediktsson, kona hans og dóttursonur hefšu lįtist ķ eldsvoša į Žingvöllum. Nokkrum įrum sķšar varš eldgosiš į Heimaey.

Glešistundir hafa sem betur fer veriš margar. Ég held ég gleymi seint morgninum hinn 28. jślķ 1974, žjóšhįtķšardaginn. Ég held ég hafi aldrei fengiš betra vešur į Žingvöllum.“


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband