Leiftrandi beittur og ósvķfin įróšur gegn stašreyndum

Ég get ekki aš žvķ gert, en stundum dįist ég aš vinstrimönnum. Ekki fyrir hugsjónir žeirra heldur mįlflutning, sem er oft leiftrandi, beittur og ósvķfinn. Ķ barįttu fyrir mįlstašnum žvęlast aukaatriši ekki alltaf fyrir, stašreyndir eru lagšar til hlišar og fyrri orš og gjöršir löngu gleymd.

Žetta segir Óli Björn Kįrason, varažingmašur Sjįlfstęšisflokksins, ķ hįrbeittri įdeilugrein ķ Morgunblaši dagsins.

Ķ greininni telur hann upp hvernig margir vinstri menn fara į svig viš sannleikann ķ gagnrżni sinni į Sjįlfstęšisflokkinn og rķkisstjórnina.

Hann segir um žessi mįl:

Flugvallarmįliš

Skipulega er unniš aš žvķ aš loka Reykjavķkurflugvelli, žvert į vilja meirihluta landsmanna og höfušborgarbśa. 

Icseave:

Tvęr žjóšaratkvęšagreišslur, žar sem yfirgnęfandi meirihluti žjóšarinnar hafnaši žvķ aš greiša skuldir einkaašila, dugšu ekki til. Žess ķ staš var gert lķtiš śr fyrstu žjóšaratkvęšagreišslu frį stofnun lżšveldisins - hśn sögš dapurleg markleysa.

ESB-ašildin:

„Žaš dettur engum ķ hug aš viš göngum ķ Evrópusambandiš nema žjóšin sjįlf taki įkvaršanir ķ žvķ mįli jafnvel bęši hvort viš eigum aš fara ķ slķkar višręšur og žį aš nišurstašan verši lögš ķ dóm žjóšarinnar,“ sagši žįverandi formašur Vinstri gręnna į žingi 2003.

Ķ jślķ 2009 tók Steingrķmur J. Sigfśsson žįtt ķ žvķ aš koma ķ veg fyrir aš „žjóšin sjįlf“ tęki įkvöršun um ašildarumsókn aš Evrópusambandinu. Žį var hann fjįrmįlarįšherra rķkisstjórnar „norręnnar velferšar“.

Seinni einkavęšing bankanna:

Ķ stefnuyfirlżsingu eftir kosningar 2009 gaf rķkisstjórn Samfylkingar og Vinstri gręnna fyrirheit um aš „beita sér fyrir opinni stjórnsżslu, auknu gagnsęi og lżšręšisumbótum“. Žaš žurfti žvķ ekki ašeins pólitķskan kjark, heldur töluverša forheršingu, til aš ganga til samninga viš kröfuhafa og afhenda žeim tvo banka. Žį var vélaš ķ bakherbergjum ķ lokašri stjórnsżslu įn nokkurs gagnsęis.

Heilbrigšismįlin:

Rķkisstjórn Framsóknarflokks og Sjįlfstęšisflokks hefur veriš sökuš um aš „hola“ velferšarkerfiš aš innan og į sama tķma lękka skatta į efnafólk m.a. meš „afnįmi“ aušlegšarskatts. Hvorki stašreyndir né saga flękjast fyrir og ekki ķ fyrsta skipti. Śtgjöld til heilbrigšismįla og almannatrygginga hafa veriš stóraukin frį tķma vinstristjórnarinnar. Um žaš veršur ekki deilt. Žingmenn geta tekist į um hvort auka hefši įtt śtgjöldin enn meira og jafnvel hvort fjįrmunum sé öllum skynsamlega variš.

 

Aušlegšarskatturinn:

„Norręna velferšarstjórnin“ lagši skattinn į og hét žvķ aš hann vęri tķmabundinn. Samkvęmt lögum skyldi skatturinn falla nišur ķ lok įrs 2013. Oddnż Haršardóttir var afdrįttarlaus ķ įšurnefndu vištali viš Višskiptablašiš:

„Žaš eru įkvešin vandamįl meš aušlegšarskattinn. Hann er žó tķmabundinn og ég mun leggja įherslu į aš endurnżja hann ekki.“

Hvorki meira né minna: Fjįrmįlarįšherra vinstristjórnarinnar lagši įherslu į aš aušlegšarskatturinn yrši ekki endurnżjašur. Svo er rķkisstjórn Framsóknarflokks og Sjįlfstęšisflokks sökuš um aš afnema skattinn og hygla žar meš eignafólki. Žó var ekkert annaš gert en lįta įkvöršun meirihluta „norręnu velferšarstjórnarinnar“ nį fram aš ganga og įkvęši laga féll śr gildi.

Viš žetta mį bęta aš alltof oft eru litlar efndir į loforšum stjórnmįlaflokka žegar žeir komast ķ stjórn. Oft er žį fariš ķ hrossakaup um hin ólķklegustu mįl eins og dęmin sanna.

Verra er žó žegar hrein handvömm, žekkingarleysi og getuleysi leiša til ótrślegra nišurstašna eins og raunin var meš ESB-ašildina og Icesave-mįliš, svo dęmi séu nefnd.

Eša žegar kröfuhafar fengu tvo banka gefins. Um leiš fengu žeir 30% afslįtt af hśsnęšislįnakröfunum til aš gera gjöfina huggulegri. Skuldarar nutu žó einskis af žessum afslętti, hann hirtu kröfuhafar og slitastjórnir.

Annar žessara banka, Ķslandsbanki, er nś kominn aftur ķ eigu rķkisins, kröfuhafar nenntu ekki aš standa ķ žessu og hrökklušust burtu žegar žeir nśverandi rķkisstjórn bauš žeim śtgönguleiš. Enginn afslįttur af hśsnęšislįnakröfum fylgdi žó ķ žetta sinn.

 


Fellur hlaup śr Grķmsvötnum ķ Blįfjallakvķsl viš Emstrur?

KortŽunnur er nś žrettįndinn žegar leitaš er frétta um jökulhlaup į mbl.is. Hugsanlega er ekkert frekar um hlaupvatn ķ tveimur jökulum aš segja. Skemmtilegra er žó aš lesa fréttavef Rķkisśtvarpsins, hann fjallar į lyginlegan hįtt um sama efni. Ķ honum segir:

Lķtiš jökulhlaup er hafiš śr Grķmsvötnum. Ķshellan hefur falliš um fimm metra sķšan fyrir helgi og žvķ ekki bśist viš aš hlaupiš verši stórt. Hlaupvatn rennur ašallega ķ Gķgjuhvķsl en einnig ķ Blįfjallahvķsl sem rennur frį noršurhluta Mżrdalsjökuls.

Samkvęmt upplżsingum frį Vešurstofunni er mikiš jökulvatn ķ Blįfjallahvķsl. Vöš yfir įna geti veriš varasöm og žvķ įstęša fyrir feršafólk til aš fara varlega. Brennisteinslykt gęti fundist į svęšinu en ekki er tališ aš hętta stafi af hlaupinu.

RśvSem sagt, hlaupiš śr Grķmsvötnum rennur ķ Blįfjallakvķsl sem į uppruna sinn ķ Mżrdalsjökli um 120 km ķ burtu. Annaš hvort er ofangreind tilvitnun ķ vef Rķkisśtvarpsins illa skrifuš eša landfręšižekking fréttamannsins er ekki betri- nema hvort tveggja sé.

Illa skrifandi blaša- og fréttamenn eru aš verša plįga ķ ķslenskum fjölmišlum og koma slęmu orši į žį sem ķ raun og veru kunna til verka. Eina bestu sönnunina er aš finna į vef Eišs Gušnasonar, fyrrum alžingismanns og rįšherra. Žar gagnrżnir hann mįlfar ķ fjölmišlum og žvķ mišur skortir aldrei umfjöllunarefni.

Eins og sjį mį į kortinu er Blįfjallakvķsl ķ órafjarlęgš frį Grķmsvötnum og vķst aš hlaupvatn mun įbyggilega villast um allar koppagrundir įšur en žaš kemst ķ Blįfjallakvķsl sem er noršan viš Emstrur.

Į vef Vešurstofu Ķslands er žetta:

Mikiš jökulvatn er ķ Blįfjallakvķsl sem rennur frį noršurhluta Mżrdalsjökuls. Feršafólk er hvatt til aš gęta varśšar og sżna ašgįt žar sem vöš yfir įnna gętu veriš varahugaverš.

Jökulhlaup er hafiš śr Grķmsvötnum og rennur žaš ķ Gķgjukvķsl. Ķ Grimsvötnum var ekki mikiš vatn svo allar lķkur eru į aš hlaupiš verši lķtiš. Brennisteinslykt gęti fundist į svęšinu en ekki er tališ aš hętta stafi af hlaupinu.

Sé žessi texti borinn saman viš žann sem birtist į vef Rķkisśrvarpsins sést aš hann er aš stofni til hinn sami. Fréttamašurinn hefur žó af lķtil žekkingu reynt aš prjóna einhverja vitleysu viš hann og breyta uppröšuninni.

Sama er gert ķ fréttinni į mbl.is. Engum dettur ķ hug aš birta kort eša segja eitthvaš nįnar um jökulfljótin tvö. Raunar er žaš svo aš Blįfjallakvķsl er yfirleitt blįtęr. Nokkur hundruš metrum noršan er annaš jökulfljót, Kaldaklofskvķsl sem kemur śr allt öšrum jökli, Torfajökli. Engar sögur er žó um aš hlaupvatn śr Grķmsvötnum falli ķ Kaldaklofskvķsl.

Svo mį vekja athygli į žvķ aš jökulvötn eru farin aš renna śr jöklum, hętta aš falla samkvęmt langri mįlvenju. Um leiš hefur fólk hętt aš ganga erinda sinna og labbar žess ķ staš śt um allt.

Kl. 15:25 ... Tek nśna eftir žvķ aš fréttinni į vef Rķkisśtvarpsins hefur veriš breyt. Nś fylgir kort meš henni og žar er Blįfjallakvķsl merkt en ę, ę ... austan viš Mżrdalsjökul žar sem raunar heitir Blįfellsį viš Öldufellsjökul. 

„Greinilegt aš enginn fulloršinn er į vakt,“ eins og Eišur Gušnason myndi oršaš žaš. 


mbl.is Jökulhlaup hafiš śr Grķmsvötnum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hégómaskapur eša eldmóšur

Vęntanlega taka menn sęti į frambošslistum Sjįlfstęšisflokksins til aš hafa įhrif, berjast fyrir stefnumįlum sķnum og flokksins. Samt er įkaflega skrżtiš hversu fįir sem sęti tóku į listunum fyrir sķšustu alžingiskosningar hafa tekiš žįtt ķ stjórnmįlabarįttunni, ašeins žingmennirnir og örfįir ašrir.

Af fólki į lista flokksins ķ Reykjavķkurkjördęmunum tveimur mį fyrir utan žingmennina og Ólöfu Nordal innanrķkisrįšherra ašeins nefna žau Įslaugu Örnu Sigurbjörnsdóttur, Teit Björn Einarsson, Jón Ragnar Rķkaršsson, Borgar Žór Einarsson og Erlu Ósk Įgeirsdóttur. Vart hefur heyrst eša sést ķ ašra. Hvers konar frambjóšandi er žaš sem tekur ekki žįtt?

Mį vera aš sį sem tekur sęti į frambošslista geri žaš af įhuga og vilja til aš lįta gott af sér leiša, hafi til aš bera hugsjónir og eldmóš. Žaš er engu aš sķšur krafa til hvers og eins aš leggja flokknum liš žegar į hann er rįšist og standa ķ orrahrķšinni žegar hann sękir fram.
Žvķ mišur viršast alltof margir veigra sér viš žvķ aš taka žįtt. Žó aš Sjįlfstęšisflokkurinn sé stór flokkur og öflugur taka fįir sér stķlvopn ķ hönd eša tala fyrir hann į opinberum vettvangi.

Žó mį alls ekki vanmeta starf hins almenna flokksmanns sem hefur įhrif meš žvķ aš ręša viš ašra augliti til auglitis. Žessir »fótgöngulišar« žurfa hvatningu. Ef frambjóšendur flokksins stķga ekki fram ķ fjölmišlum mun įrangurinn verša frekar slakur.

Nś lķšur aš lokum frambošsfrests fyrir prófkjör vķša um land. Įgętt er aš frambjóšendur hafa ofangreint ķ huga sem og žeir sem fį boš um aš taka sęti į frambošslistum. Gera į kröfu til aš žetta fólk taki beinan žįtt ķ stjórnmįlum en sé ekki ķ leiknum af hégómaskapnum einum saman.

Žessi grein birtist ķ Morgunblašinu 22. įgśst 2016.


Haugur Vķfils leysingja fundinn

DSC_7914 - Version 2Sagt er aš Vķfill leysingi Ingólfs Arnarsonar hafi veriš léttur į fęti. Ķ Landnįmu segir:

En žegar hann vildi róa gekk hann heiman frį sér og upp į Vķfilsfell til aš gį til vešurs.

Aušvitaš leggur nśtķmamašurinn trśnaš į žetta žó ljóst megi vera aš sį sem gengur eša rķšur frį heimili sķnu eša veri į hinu forna Seltjarnarnesi gerir nś fįtt annaš žann daginn er aš fara upp į Vķfilsfell og til baka aftur. Žegar heim er komiš er višbśiš aš vešur hafi breyst og tilgangslaust aš fara į sjó.

Munnmęlasaga segir aš lengi hafi Vķfill žrįast viš, enda ķrskur aš ętt og uppruna. Loks gengu žessar feršir svo nęrri honum aš hann hrökk uppaf į leiš af fjallinu sem kennt er viš hann. Žvķ mišur var žoka og villtist leysinginn sušur eftir fjallinu. Hann var heygšur žar sem hann fannst.

Endar nś munnmęlasagan en ég fann Vķfilshaug og hér er mynd af honum. Hann er į aš giska tvo km frį toppi Vķfilsfells. Greinilegt er aš haugurinn er haganlega hlašinn. Nęst liggur fyrir aš grafa ķ hann og kynnast Vķfli.


Vita žingmenn Bjartrar framtķšar ekki betur eša skrökva žeir?

Ef lögš yrši fram į Alžingi žingsįlyktunartillaga žess efnis aš Ķsland segši sig śr Bandarķkjum Noršur Amerķku myndu flestir hlęgja aš flutningsmanni hennar. Einnig ef lögš yrši fram įlyktun um aš Ķsland sękti um ašild aš samtökum Afrķkurķkja.

Nś hafa žingmenn Bjartrar framtķšar lagt fram eftirfarandi įlyktun į Alžingi:

Alžingi įlyktar aš fram fari žjóšaratkvęšagreišsla 29. október 2016 um hvort halda skuli įfram ašildarvišręšum Ķslands viš Evrópusambandiš.
Eftirfarandi spurning verši borin upp ķ žjóšaratkvęšagreišslunni:
„Vilt žś aš Ķsland taki upp žrįšinn ķ višręšum viš Evrópusambandiš meš žaš aš markmiši aš gera ašildarsamning sem borinn yrši undir žjóšina til samžykktar eša synjunar? Jį nei“.

Enginn hlęr en fjöldi fólks er gapandi hissa enda er įlyktunin jafnvitlaus og dęmin sem nefnd voru ķ upphafi. Įstęšan er einföld. ESB bżšur ekki upp ašildarvišręšur og samning.

Ašildarumsókn er umsókn um ašild 

ESB heimilar rķki aš sękja um ašild ętli žaš sér aš ganga ķ sambandiš. Aungvir samningar eru geršir um annaš en ašild. Žess vegna er ašdragandinn aš inngöngu rķkis nefnd ašlögunarvišręšur. Į ensku eru žęr nefndar „Accession negotiations“.

Hvers vegna er žį alltaf veriš aš tönglast į samningi viš ESB?

Tvö svör geta veriš viš žesari spurningu. Annaš hvort vita žeir ekki betur sem tala um samning eša žį aš žeir sem um hann ręša eru vķsvitandi aš fara meš rangt mįl.

Žeir vildu ekki žjóšaratkvęši 2009

Žingmenn Bjartrar framtķšar, Róbert Marshall og Gušmundur Steingrķmsson, samžykktu žingsįlyktunartillögu rķkisstjórnar Jóhönnu og Steingrķms ķ jślķ 2009. Žeir höfnušu tillögum Sjįlfstęšisflokksins um žjóšaratkvęšagreišslu um ašildina. Ekki minntust žessir tveir menn einu orši į aš fariš yrši ķ ašlögunarvišręšur sem hefšu einungis leitt til einnar nišurstöšu, ašildar Ķslands aš ESB - samningslausrar.

Vita žessir menn ekki betur?

Mišaš viš forsögu mįlsins er heišskķrt aš Gušmundur Steingrķmsson, Róbert Marshall og ašrir žingmenn Bjartrar framtķšar eru aš skrökva aš žjóšinni. Aušvitaš vita žeir aš žaš er ekki hęgt aš gera ašildarsamning viš ESB. Annaš hvort gengur Ķsland inn ķ ESB eša ekki. Žeir sleppa žvķ aš minnast į ašlögunarvišręšurnar og aš umsókn fjallar ekki um samning heldur ašild.

Ašlögunarvišręšur eru ekki samningavišręšur

Meš ašildarlögunarvišręšunum milli Ķslands og ESB var veriš aš samręma lög og reglur Ķslands viš stjórnarskrį og reglur ESB. Žessu var reynt aš halda leyndu žangaš til rķkisstjórnin féll ķ kosningunum 2013. Žį voru ašlögunarvišręšurnar langt komnar įn žess žó aš žjóšin hefši samžykkt ašild.

Tillaga žingmanna Bjartrar framtķšar er žvķ sżndarleikur, tilraun til aš kasta ryki ķ augu kjósenda ķ žeirri von aš flokkurinn žurrkist ekki śt ķ kosningunum ķ október.

Lenging birtutķma į Ķslandi

Eftir stendur aš hiš eina sem žjóšin mun minnast Bjartrar framtķšar fyrir eru tillögur um aš lengja birtutķma į Ķslandi meš žvķ aš fęra klukkuna fram og aftur og sękja um ašild aš ESB og gera samning um ašildina. Hvort tveggja er ómögulegt.

 


mbl.is Vilja žjóšaratkvęši um ašildarvišręšur
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Óundirbśin formašur ķ óundirbśnum fyrirspurnartķma

Lķklega eru Samfylkingarmenn farnir aš sakna fyrri formanns og var hann žó ekki ķ hįum metum mešal žeirra. Raunar er žaš svo aš kratar hafa aldrei kunnaš aš meta formenn sķna, brśkaš žį sem einnota og hent žeim eins og skķtugri flķk. Engum hefur dottiš ķ hug aš žvo flķkina ... eša skóla formennina dįlķtiš til, svo samlķkingunni sé sleppt.

Į fréttavefnum visir.is er sagt frį dįlķtiš skondinni uppįkomu į Alžingi. Nś verandi formašur Samfylkingarinnar ... Afsakiš ég er aš fletta upp į žvķ hvaš formašur dagsins heitir. Jś, Oddnż Haršardóttir og hśn ętlaši aldeilis aš taka Kristjįn Žór Jślķusson, heilbrigšisrįšherra, ķ karphśsiš ķ óundirbśnum fyrirspurnartķma ķ morgun.

Hśn segir:

Slęm staša til dęmis į Landspķtalanum er meš žeim hętti aš įstęša er til aš hafa įhyggjur af öryggi sjśklinga ef ekki veršur bętt śr į nęstu įrum.

Kristjįn svaraši žvķ til aš ętlunin sé aš auka śtgjöld til sjśkrahśsžjónustu śr 75 milljöršum króna og ķ 90 milljarša į įrunum 2016 til 2021.

Oddnż kom aftur ķ ręšustól enda hafši Kristjįn ónżtt fyrir henni fyrirspurnina meš žvķ aš segja frį stórauknu framlagi til heilbrigšismįla. Nżja spurningin hljóšaši upp į aš Landspķtalinn žyrfti 5,3 milljarša króna til aš reksturinn myndi ekki dragast saman.

Kristjįn lét Oddnżju fį žaš įgęta svar aš 5,3 milljarša króna vötun inn ķ Landspķtalann sem veltir 190 milljöršum króna skipti varla sköpum.

Ég fullyrši žaš aš samkvęmt įętlunum stjórnvalda [...] er ekki gert rįš fyrir žvķ aš žjónusta Landspķtalans eša Sjśkrahśssins į Akureyri muni dragast saman. Žaš er rangt af hįttvirtum žingmanni aš gefa žaš til kynna og žaš er ekki sanngjarnt aš ręša mįlefni heilbrigšiskerfisins meš žeim hętti.

Sem sagt, formašurinn tślkar žaš svo aš um 2,8% halli į rekstri sé svo alvarlegt mįl aš heilbrigšiskerfiš sé viš žaš aš fara į hlišina eša öryggi sjśklinga verši ķ hęttu.

Mįlalyktir uršu žvķ žęr svo aš Oddnż Haršardóttir reyndist óundirbśin ķ óundirbśna fyrirspurnatķmanum. Kratar eru vķst farnir aš pęla ķ žvķ hver gęti oršiš nęsti formašur.

 


Einbeittur vilji Katrķnar Jakobsdóttur til śtśrsnśnings

Žeir sem lesa fęrslu Bjarna Benediktssonar, formanns Sjįlfstęšisflokksins, į Facebook įtta sig įbyggilega į žvķ hvaš hann į viš žegar hann ręšir um stefnunleysi fjölmišla. Oršin eru einföld og skżr. Hins vegar žarf einbeittan vilja til śtśrsnśnings aš leggja śt af žeim eins og formašur Vinstri gręnna, Katrķn Jakobsdóttir gerir į mbl.is.

Fjölmišlar mega alveg taka orš Bjarna til sķn og žį er žaš einfaldlega undir žeim komiš hvort brugšist er viš žeim og žį hvernig. Hitt vekur athygli hvernig Katrķn Jakobsdóttir tekur į ummęlunum. Hśn vill vita hvernig Bjarni, efnahags- og fjįrmįlarįšherra, ętli aš „bregšast viš“ rétt eins og žaš sé verkefni hins opinbera aš hafa skošun į fjölmišlum eša hvernig žeir sinna hlutverki sķnu.

Vęri Katrķn Jakobsdóttir rįšherra, sem hśn er ekki (sem betur fer), myndi hśn stofna nefnd um mįliš. Nefndin myndi sķšan leggja til aš bśiš vęri til fjölmišlanefnd (śbbs hśn er til, hver skyldi hafa stofnaš hana).

Fjölmišlanefnd myndi leggja til opinbera stofnun sem nefnist Fjölmišlunarstofa. Um sķšir, nokkrum mįnušum sķšar, vęri stofnaš fjölmišlunarrįšuneyti. Fyrsti rįšuneytisstjórinn yrši įbyggilega vildarvinur rįšherrans. Žannig er hin nżja vinavęšin Vinstri gręnna. Ķ kjölfariš verša skattar hękkašir til aš hęgt sé aš reka sķstękkandi bįnkniš.

Žeir sem įhuga hafa į oršum Bjarna er bent į žessa fęrslu hans į Facebook.


mbl.is „Žung orš“ Bjarna um fjölmišla
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Lķkasteinar ķslenskunnar

FlösinViš lestur Morgunblašs dagsins vakti athygli mķna grein um tvo menn sem hafa leigt Garšskagavita og komiš žar upp kaffihśsi og sżningarašstöšu. Žaš nefnist Flösin, fallegt nafn.

Veitingamenn ķ Reykjavķk hefšu kallaš kaffishśsiš ensku nafni svo śtlendingar misskildu nś ekki neitt um ķslenska menningu. Raunar er žaš svo aš minnimįttarkennd ķslenskra feršažjónustuašila er oršin svo mikil aš ķslenska er ekki lengur gjaldgeng. Helst veršur aš enskugera ķslenska menningu sem raunar er alvarlegur misskilningur sem er žegar farinn aš hafa įhrif.

Misskilningurinn er ķ žvķ fólginn aš menning skiljist ekki nema hśn heiti ensku nafni. Grikkir, Ķtalir, Spįnverjar žurfa ekki enskuna. Stoltir hafa žeir nöfn veitingahśsa, hótela og feršaskrifstofa į žjóštungum sķnum eša mįllżskum. Skiptir feršažjónustan afar miklu ķ žar eins og hér. Žjóšverjar, Frakkar og Noršurlandažjóširnar gera slķkt hiš sama.

Eina undantekning ķ Evrópu er Stóra-Bretland enda er žar töluš enska. Hins vegar gerir enginn feršamašur sem hingaš kemur rįš fyrir öšru en hann fįi aš kynnast ķslenskri menningu og hefšum en ekki enskri.

Meš žetta ķ huga žykir manni vęnt um aš stofnaš hefur veriš veitingahśs sem nefnist Flösin. Žaš stingur hins vegar žęgilega ķ stśf viš ensku heitin ķ feršažjónustunni. Gangiš nišur hinn reykvķska Laugaveg, lķtiš į merkingar feršažjónustubķla Mountain Taxi, Super Jeep, Reykjavik Excursion ...

Eitt fįrįnlegasta enskt nafniš sem ég hef rekist į er Glacier Goddies, veitingavagn ķ Skaftafelli. Į Laugarvatni er bašhśs sem nefnist Fonatana. Žar skammt frį er Vķgšalaug og žar viš Lķkasteinar. Žar voru lķk Jóns Arasonar og sona hans žvegin eftir aš žeir voru hįlshöggnir įriš 1550. Eflaust er bśiš aš breyta nöfnunum upp į ensku svo žau skiljist. 

Meš žvķ aš nafngift į ensku er oršin višurkennd og lįtin óįtalin stefnir ķ aš ķslenskan verši sett į Lķkasteina og bśin žar til greftrunar.

Mešfylgjandi mynd er tekin traustataki, hana į Morgunblašiš/Svanhildur Eirķksdóttir.

 


Afstaša Katrķnar Jakobsdóttur skilur margar spurningar eftir ...

Žessi ašferš viš aš kynna hluti meš žessum hętti skilur margar spurningar eftir.

Žetta segir Katrķn Jakobsdóttir, formašur Vinstri gręnna ķ vištali ķ Morgunblaši dagsins. Vištališ var įn efa tekiš eftir kynningu rķkisstjórnarinnar į tillögum į kaupum ungs fólks į fyrstu ķbśš. Katrķn viršist ekki vera bśin aš lesa žęr en er eldsnögg aš hallmęla žeim fyrirfram.

„... skilur margar spurningar eftir.“ segir hśn og umsvifalaust kippir henni ķ kyniš enda notar hśn sömu ašferš og Gróa į Leiti sem oršaši žaš svipaš; „ólygin sagši mér“. Bįšar lįta aš žvķ liggja aš eitthvaš alvarlegt sé aš en eins og ašrir sem dreifa ósannindum eru žau ekki nefnd į nafn. „... skilur margar spurningar eftir.“ Žaš dugar mešan veriš er aš fóšra „skķtadreifarann“ (afsakiš talsmįtann).

Ķ fréttinni er haft eftir Katrķnu ķ óbeinni ręšu:

Įhyggjur vęru af žvķ aš leiširnar myndu nżtast tekjuhęrri hópum best, žar sem žeir ęttu aušveldara meš sparnaš.

Ekkert fullyrt en lįtiš aš žvķ liggja aš eitthvaš stórkostlega alvarlegt sé aš.

Žetta kemur frį stjórnmįlamanni sem hefur krafist opinnar stjórnmįlaumręšu, heišarleika og lżšręšis. En munum aš krafan į viš alla ašra, ekki hana sjįlfa. Verkefni hennar er žannig skilgreint aš aš hśn eigi aš ata ašra auri svo af henni sjįlfri skķni eins og af nżsleginni evru. Žannig verkašferš skila sjaldnast neinum įrangri.

Rifja mį eftirfarandi upp frį rįšherratķš Katrķnar Jakobsdóttur:

  1. Var hśn ekki rįšherra ķ rķkisstjórninni sem samžykkti ašlögunarvišręšur viš ESB įn samžykkis žjóšarinnar?
  2. Sveik hśn og ašrir rįšherrar žar ekki samžyktir Vinstri gręnna?
  3. Gerši rķkisstjórn hennar eitthvaš vegna verštryggingarinnar?
  4. Ašstošaši žessi rķkisstjórn hennar fólk vegna hrunsins?
  5. Setti rķkisstjórn hennar ekki lög sem björgušu bönkunum frį bótakröfum almennings žegar gengistrygging lįna var dęm ólögmęt?

Fleira mętti til taka. Nišurstašan er žó sś aš afstaša Katrķnar Jakobsdóttur til tillagna nśverandi rķkisstjórnar skilur margar spurningar eftir ...

Sś mikilvęgasta er žessi:

Er Katrķn Jakobsdóttir, formašur Vinstri gręnna, marktęk?


Er Pįll Magnśsson sammįla Sjįlfstęšisflokknum aš leggja nišur RŚV?

Pįll Magnśsson, fjölmišlamašur, var ekki ķ frambošsbuxunum žegar hann ķ lok įrs 2012 hafši žessi orš um fyrrum formann Sjįlfstęšisflokksins og ritstjóra Morgunblašsins sem tjįši skošun sķna į Rķkisśtvarpinu:

Žaš er ekki lengur hęgt aš svara žvķ sem frussast śt um samanbitna kjįlkana į Davķš žegar hann fjallar um RŚV. Žetta er eins og žaš skrżtnasta ķ kvešskap Ęra-Tobba – eitthvaš illskiljanlegt og samhengislķtiš garg śt ķ loftiš. En Tobbi veršur aš njóta sannmęlis. Flest žaš sem hann samdi er aušvitaš miklu gįfulegra en heiftaržrugliš ķ Reykjavķkurbréfum Davķšs.

Fyrrum śtvarpsstjóri kann lķtiš aš stilla sig žegar rętt er um Rķkisśtvarpiš sem hann stjórnaši ķ mörg įr. Hann kann sér ekki hóf ķ umręšunni, kann lķtt mįlefnalega röksemdafęrslu, heldur nęr brjįlast eins og ofangreind tilvitnun ber vitni um.

Hvaš skyldi Davķš Oddsson hafa sagt sem truflaši geš Pįls śtvarpsstjóra svo hrikalega. „Frussiš“ og „illskiljanlegt og samhengislķtiš garg śt ķ loftiš“ var einfaldlega žetta:

Žvķ er skynsamlegt aš gera žį breytingu aš hafa valįkvęši ķ skattafrumvarpi fólks, žar sem skattgreišandi getur merkt viš hvort hann vill aš žeir tugir žśsunda, sem hafšir eru af honum sérmerktir į hverju įri, skuli ganga til „RŚV“ eša til aš mynda til einhvers hįskóla landsinsnįttśruverndarsamtakaKvenfélagasambandsinsĶSĶHjįlparstofnunar kirkjunnar eša Hörpunnar, svo dęmi séu nefnd. 

Ekki vęri sem sagt gert rįš fyrir žvķ aš menn gętu sparaš sér skattgreišsluna, žvķ žaš myndi sjįlfsagt żta undir fjöldaflótta frį „RŚV“, žrįtt fyrir meintar vinsęldir. 

En į hinn bóginn ęttu skattgreišendur val og myndu vęntanlega, ef marka mį yfirlżsingar forsvarsmanna „RŚV,“ ķ yfirgnęfandi męli lįta sitt fé renna til stofnunarinnar fremur en annaš.

Nś ętlar Pįll Magnśsson ķ prófkjör hjį Sjįlfstęšisflokknum ķ Sušurkjördęmi. Fyrrum kollegar hans į flestum fjölmišlum draga ekki af sér aš kynna frambošiš og telja vęntanlega aš hann eigi erindi meš litlu erfiši. Enginn spyr hann žó um stefnuskrį flokksins og sérstaklega hvort hann sé sammįla eftirfarandi śr sķšustu landsfundarįlyktun.

Rekstur rķkisins į fjölmišlum mį ekki hamla frjįlsri samkeppni og raska rekstrargrundvelli annarra fjölmišla. Landsfundur leggur til aš žörf samfélagsins fyrir rķkisfjölmišil verši endurskilgreind og Rķkisśtvarpiš ohf. verši lagt nišur ķ nśverandi mynd. Auka žarf gegnsęi ķ eignarhaldi fjölmišla.

Mikilvęgt er aš varšveita menningararf žann sem Rķkisśtvarpiš ohf. hefur umsjón meš og gera efni ķ eigu stofnunarinnar ašgengilegt almenningi.

Ofangreint skrifa ég aušvitaš Pįli til lasts en hann į einnig sķnar góšur hlišar. Žann 5. aprķl 2014 ritaši hann įgęta grein ķ Morgunblašiš. Ķ henni réšst hann gegn žeirri žjóšsögu sem Gróa į Leiti hefur statt og stöšugt reynt aš koma inn hjį almenningi aš žeir sem stunda śtgerši séu einfaldlega bófar og aršręningjar. Hins vegar er dęmi um aš stjórnmįlamašur hafi veriš happafengur fyrir fjölmišil.

Ķ greininni rakti hann sögu śtgeršar ķ Vestmannaeyjum. Raunar er hśn keimlķk sögum vķša um land. Haršduglegt fólk sem hefur byrjaš smįtt en stękkaš viš sig og rekur fjįrhagslega sjįlfstęša śtgerš. Į slķkri vegferš hefur sumum tekist aš aš koma undir sig fótunum en öšrum ekki, saga sem er hvorki nż né gömul, žetta hefur gerst ķ öllum atvinnugreinum. Žannig eiga hlutirnir aš vera. Vill einhver skipta į žessu og mišstżršum fyrirtękjum ķ opinberri eigu? Getur einhver haldiš žvķ fram aš „alžżša“ landsins hagnist žį meira af afrakstri śtgeršarinnar?

Ķ nišurlagi greinar sinnar segir Pįll Magnśsson eftir aš hafa rakiš sögu lķtils śtgeršarfyrirtękis ķ Vestmannaeyjum:

Žetta er sem sagt beinn samfélagslegur įvinningur af śtgerš žessa eina bįts og starfi 30 manna įhafnar hans ķ Vestmannaeyjum. Žį er ótalinn óbeinn įvinningur af żmsu tagi og önnur afleidd störf sem žessi śtgerš skapar ķ višhaldi, veišarfęragerš, uppskipun og svona mętti įfram telja. Hvernig er hęgt aš halda žvķ fram af einhverju viti – aš ekki sé nś talaš um sanngirni – aš engir nema „sęgreifarnir“ njóti aršsins af aušlindinni? 

Nišurstašan er sś aš Pįll Magnśsson var vaninn af rķkisspenanum, styšur einkaframtakiš, er nś kominn ķ Sjįlfstęšisflokkinn og ętlar ķ framboš fyrir hann. Žetta er löng leiš en ekki ókunnug öšrum fjölmišlamönnum ķ mörgum flokkum. 

Spurningin er nśna sś hvort eitthvaš sé spunniš ķ Pįl žrįtt fyrir žaš sem hér hefur veriš sagt. Ekki hafa allir fjölmišlamenn veriš happafengur fyrir Alžingi Ķslendinga.

 


mbl.is Pįll Magnśsson vill leiša listann
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Er ósanngirni og óréttlęti bęši ósanngjörn og óréttlįt ...?

Sanngirni og réttlęti eru hugtök sem öllum lķkar. Vandamįliš lżtur hins vegar aš samhengi žeirra hverju sinni. Mitt réttlęti og mķn sanngirni er ekki alltaf hiš sama og nįgranna mķns. 

Góšur mašur sagši einhvern tķmann aš rķki įn réttar og réttlętis sé ekkert annaš en risavaxinn ręningjaflokkur. Slķk rķki hafa veriš mörg ķ sögu sķšustu aldar. Löngu įšur hafši annar hugsušur sagst unna lķfi og réttlęti. En hann bętti žvķ viš aš fengi hann ekki notiš hvort tveggja žį kysi hann réttlętiš.

Jį, žetta er djśp hugsun en ķ raun falleg og svo įkaflega sönn. Vandamįliš byrjar žegar réttarrķkiš viršist ekki vera skilvirkt og saklausum manni er refsaš en sį seki fęr aš ganga laus. Į tķmum virkra samfélagsmišla og athafnasamra fjölmišla berast fréttir hratt og mörgum er žį ofbošiš. Lausnin er žį oft sś aš rįšist er gegn dómurum og žeim kennt um ósanngirni og óréttlęti.

Oft eru įsakanir um ósanngirni og óréttlęti afar ósanngjarnar og óréttlįtar. Žannig er žaš bara.

Nokkur vandi stešjar aš nśtķma samfélagi meš fjölmišlum sem segja ekki ašeins fréttir heldur hafa skošanir og samfélagsmišlum meš margvķslegar skošanir. Allir vita aš saman er kraftur žessara mišla afar mikill sameinist žeir um eina skošun. Hugsanlega er žaš gott. Verra er hversu margir eru snöggir aš taka afstöšu sem er byggist lķtiš į öšru en yfirboršsžekkingu. Dómstóll götunnar er oftar en ekki ómarktękur vegna žess aš į götum eša torgum er hvorki réttaš né dęmt, hvaš žį aš žar sé dómum fullnęgt.

Sé dómurum gert aš fara eftir einhverju öšru en lögum og reglum ķ dómum sķnum er réttarrķkiš ķ miklum vanda statt. Ķ bįšum tilvikum kemur brestur ķ samfélagiš og sanngirni og réttlęti skašast.

Oft er erfitt aš afsanna sök. Sį sem dómstóll götunnar hafši fundiš sekan um aš drepa hund įtti ķ miklum vanda sem leystist žó um sķšir er hundurinn fannst sprelllifandi. Hver uršu žį višbrögš dómstólsins? Jś, hann sagši bara śbbs ... 

Hversu mikiš sem dómur kann aš viršast ósanngjarn er žaš miklu verra og alvarlegra žegar rįšist er aš dómurum meš įviršingum og jafnvel mótmęlum. Įstęšan er einfaldlega sś aš almenningsįlitiš breytist rétt eins og vindįttin og enginn leggur žvķ lķnurnar. Hversu marktękir verša dómar ef lög og reglur eru ekki grundvöllur žeirra heldur almenningsįlitiš?


mbl.is Hętta af hręšslu viš hótanir
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Rof į um 66% landsins

Eina helgi ķ įgśst gengum viš um ķ nįgrenni Hagavatns, austan Farsins, um tröllaheima Jarlhettna. Umhverfiš er stórskoriš og jökullinn nįlęgur. Teikn um hin virku öfl er móta landiš eru mikilfengleg; móbergshryggir, lón, jökuluršir og ummerki gamalla jökullóna. Į nżju landi sem kemur undan jökli er aušnin nįttśruleg og framvinda gróšurs harla forvitnileg. Į eldra yfirborši, utan rķkis jökulsins, er aušnin einnig rįšandi, en svo hefur ekki alltaf veriš. Žaš er manni holt aš minnast žess framan viš Jarlhetturnar uxu skógar fyrr į tķmum. Hér var skógurinn felldur og gert aš kola, m.a. fyrir Skįlholtsstaš, langt fram eftir öldum. En nś standa ašeins eftir stakar gróšurtorfur ķ vķšfešmri aušn.

Rof į ĶslandiŽannig skrifar Ólafur Arnalds, prófessor ķ jaršvegsfręšum į vefsķšu sķna moldin.is. Žaš hefur reynst vera lķfsstarf Ólafs aš rannsaka gróšurfar į Ķslandi og žvķ mišur er nišurstaša hans ekki uppörvandi. Gróšureyšing og uppblįstur hefur veriš višvarandi vandamįl į Ķslandi svo lengi sem fęrustu vķsindamenn geta rakiš. Rannsóknir žeirra enda viš landnįm, žį hefst žetta allt saman.

Til aš lifa af ķ landinu var gengiš į gróšur, skógar hoggnir fyrir eldiviš og smķšar, žeir ruddir til aš rżma til fyrir beit bśfjįr. Ķ kjölfariš hófst uppblįstur sem stašiš hefur óslitiš til žessa dags. Vandamįliš er hrikalegt og žį sérstaklega į hinu svokallaša gosbelti landsins.

Į vefnum kvasir.is sem Rannsóknarstofnun landbśnašaarins og Landgręšsla rķkisins gefa śt er fjallaš um rof į gróšurfari landsins.

Svo vön erum viš tötrunum aš margt fólk sér einhverja óskilgreinda fegurš ķ gróšurleysinu; aušnum, melum, klettum, söndum. Hins vegar er žaš stašreynd aš žessi „fegurš“ stafar af hrikalegri umgengni um landiš og žį sérstaklega ofbeit. Nišurstašan er sś aš į um 66% Ķslands er gróšuržekjan rofin meira eša minna leyti eins og sjį mį į mešfylgjandi töflu.

RofkortAlmennt er tališ aš land hafi veriš algróiš viš landnįm og skógar žakiš um 15 til 40% landsins ķ staš 1% nś og gróšur hafi žaki allt aš žremur fjóršu hlutum landsins. Hnignunin er grķšarleg sem og allar žęr afleišingar sem žar hafa haft og nśtķmamašurinn žarf aš aš žola. Nefna mį breytingar į vešurfari sem fylgdu. 

Forfešur okkar kunnu aš bśa til višarkol og til žeirra var gert ķ gryfjum sem fyrirfinnast vķša, jafnvel į žeim stöšum sem nś er enginn skógur heldur į vķšernum sem fólk dįsamar og telur feguršina einu og sönnu. Į Kili hafa fundist kolagrafir, einnig į Reykjanesi og vķšar žar sem aungvir skógar standa nś.

Raunar var žaš svo aš įriš 1755 var kolagerš bönnuš meš lögum į Ķslandi. Įstęšan var einfaldlega sś aš į žeim tķma skildu margir aš skógar voru ķ stórhęttu vegna kolageršar. Vandinn var žó miklu meiri og alvarlegri og žaš er bśfjįrbeitin, einkum saušfjįrbeit. Kindin sękir ķ nżgręšinginn, hann er bestur og nęringamestur og mešan nżgręšingurinn fęr ekki tķma til aš vaxa og dafna breytist gróšurfariš lķtiš.

Til lķtils er nś aš įfellast forfešurna. Gert er gert. Vandinn lżtur aš deginum ķ dag. Andrés Arnalds segir ķ ofangreindum vefpistli sķnum:

Žessi ólķku sjónarmiš eru tįknręn fyrir sjónarmiš saušfjįrbęnda sem vilja nżta landiš įfram, burtséš frį įstandi žess, og hinna sem sjį fyrir sér aš žekking į įstandi landsins skili breytingum į nżtingu žess. Stašreyndin er sś aš sums stašar er land vel gróiš og hentar vel beitar, en aušnir, rofsvęši og land ķ nįmunda viš virkustu eldfjöll landsins henta alls ekki til beitar. Ķ dag er ekki geršur greinarmunar žar į. Nśverandi “gęšastżring ķ saušfjįrrękt” skilar mįlum allt of stutt į žeirri leiš. Hvenęr veršur beitarnżting ašlöguš aš landkostum? Hvaš žarf til?

Hann spyr hvaš žurfi til. Žarf löggjafinn ekki aš taka mįliš til sķn og įkveša hvernig beit į landinu skuli hįttaš? Aš sjįlfsögšu.

Hins vegar er hér ekki um einfalt mįl aš ręša. Žingiš getur sett lög žar sem beit į hinu svokallaša gosbelti sé einfaldlega bönnuš. Hvaš veršur žį um žaš saušfé sem žar gekk? Veršur žaš sett į ašra afrétta sem žola ekki aukna beit og gróšurinn žar mun rofna og eyšast og svo koll af kolli?

Saušfjįrbeit į einskismannslandi er hįpólitķskt mįl ekki sķšur en veišar ķ landhelgi Ķslands en hśn er ķ lögum sögš žjóšareign rétt eins og žjóšlendur. Munurinn er hins vegar sį aš ķ landhelginni er fariš eftir tillögum vķsindamanna um veišar en į žurru landi er lįtiš sem beit skaši ekki landiš. Ķ žvķ er firran fólgin.


Hvenęr er rķkisstjórn dauš og hvernig veit hśn af žvķ?

Ķ dag er stašan žannig aš žessi rķkisstjórn er dead-man-walking, hśn er dauš. Žau įtök sem viš höfum séš milli stjórnarflokka sķšustu vikur, til dęmis haršar įrįsir Eyglóar į Sjįlfstęšisflokkinn, ég minnist žess ekki aš hafa séš svona rosalegt box milli samstarfsflokka į mķnum 25 įra ferli og ég tel aš žessi rķkisstjórn, hśn sé dauš.

Žetta segir Össur Skarphéšinsson, alžingismašur og fyrrum rįšherra ķ vinstri stjórn Jóhönnu og Steingrķms. Tilvitnunin er śr vefritinu pressan.is. Össur er skynsamur mašur og skżr og hann veit įbyggilega hvenęr rķkisstjórn er dauš.

Kjörtķmabil įšurnefndrar rķkisstjórnar sem hann sat ķ var ekki nema hįlfnaš žegar hśn fékk rothögg ķ žjóšaratkvęšagreišslu um Icesave mįli. Hśn var einfaldlega talin śt og var ekki meš mešvitund žaš sem eftir var kjörtķmabilsins.

helgi sigVerra var žó aš hśn fékk annaš rothögg vegna Icesave mįlsins įri sķšar. Eftir žaš žurfti ekki aš telja hana śt. Hśn var formlega dauš. Verst var žó aš hvorki Össur Skarphéšinsson, sį skżri mašur, vissi ekki af žvķ og hélt samt įfram sem rįšherra įsamt félögum sķnum. 

Nś heldur hśn žvķ fram aš rķkisstjórn Sjįlfstęšisflokks og Framsóknar sé dauš vegna einhvers įgreinings um einstök atriši. Žaš er žó ekkert annaš en gęlustrokur mišaš viš įšurnefnd rothögg.

Ętti mašur aš voga sér aš telja upp önnur mįl sem hefšu meš oršiš banamein sķšustu rķkisstjórnar hefšu žjóšaratkvęšagreišslurnar ekki komiš til? Klśšriš meš stjórnlagarįšiš?

Stöšu sķšustu rķkisstjórnar er best lżst meš žessari skopmynd Helga Siguršssonar.


Arnold B. Bjarnason

900615-45Góšur vinur er til moldar borinn ķ dag. Žetta er hann Arnold Bjarnason fyrrum framkvęmdastjóri Timbur og stįls ķ Kópavogi. Okkur varš įgętlega til vina žegar viš störfušum saman ķ Śtivist hér į įrum įšur. Kona Arnolds var Johanna Boeskov og dętur hennar og tengdasynir mikiš vinafólk mitt. Jóhanna var raunar ķ mörg įr formašur Śtivistar viš góšan oršstķr.

Arnold var mikilvęgur lišsmašur Śtivistar. Hann sat ķ kjarna félagsins, sem svo er kallašur, nokkurs konar fulltrśarįš, en var einnig įberandi ķ félagsstarfinu, bęši opinberlega og ekki sķšur į bak viš tjöldin. Held aš hann hafi żmsan hįtt veriš svona „reddari“ eins og kallaš er og mig grunar aš hann hafi greitt sjįlfur margt sem fór til Śtivistar, įn žess aš ętlast til endurgreišslu, žvert į móti.

Ég kynntist Arnoldi best žegar viš unnum aš byggingu Fimmvöršuskįla Śtivistar. Um žann kafla ķ sögu félagsins mį margt segja og raunar hefur lķtiš veriš skrifaš um žann tķma.

900819-15 bŽannig var aš stórmerkilegur félagsskapur sem nefndist Fjallamenn hafši gefiš Śtivist gamlan skįla į Fimmvöršuhįlsi. Sį var byggšur įriš 1940 og žjónaši lengi hlutverki sķnu sem mišstöš fyrir fjallamennsku og śtiveru. Stjórn Śtivistar įkvaš aš endurbyggja skįlann en hann var svo illa farinn aš naušsynlegt reyndist aš hanna hann frį grunni. Aš žeirri vinnu komu gamlir Fjallmenn og félagsmenn okkar.

Vandinn reyndist alvarlegur žegar leišinlegt fólk reyndi aš bregša fęti fyrir félagiš vegna endurbyggingarinnar. Žetta voru örfįir ķbśar ķ sveitarfélagi sem įšur nefndist Austur-Eyjafjallahreppur. Žeir beittu hreppnum fyrir sig og héldu žvķ fram aš skįlabyggingin vęri į heimalandi, nęstum žvķ ķ tśnjašrinum, og framkvęmdin gęti spillt grasvexti og komiš ķ veg fyrir heyskap. Heiftin var grķšarleg og var öllum rįšum beitt til aš koma ķ veg fyrir aš skįlinn vęri byggšur. Okkur kom žetta grķšarlega į óvart og ekki sķšur heiftin.

900908-32Frišarins mašur, Arnold Bjarnason, tók aš sér aš ręša viš žessa heimamenn og bera klęši į vopn žeirra. Skemmst er frį žvķ aš segja aš hinn rólegi og kurteisi mašur hrökklašist öfugur til baka, gapandi hissa į móttökunum. Jafnvel prestinum, sr. Halldóri Gunnarssyni ķ Holti, mistókst aš friša heimamenn, en hann hafši fariš ķ fótspor Arnolds en kom til baka įlķka skelfdur.

śtivistarmenn sżndu heimamönnum jafnan fyllstu kurteisi en žeir svörušu meš sprengjukasti. Reyndu aš fį lögbann sett į bygginguna og höfšušu mįl fyrir dómsstólum. Allar tilraunir til aš berja į Śtivist lauk meš fullkomnum ósigri vonda lišsins, lögbanni var hafnaš og dómur féll Śtivist ķ vil jafnvel žó heimamenn fengju svokallaša „gjafsókn“ ķ mįlinu. Rįšherra gaf aš lokum śt byggingaleyfi fyrir skįlanum, en kostnašur Śtivistar vegna lögmanns voru į endanum įlķka miklar og sjįlf skįlabyggingin.

DSC_0397 110905 5VH, skįlinn, A, ryk - Version 2Arnold var hörkuduglegur framkvęmdamašur. Vķlaši ekki fyrir sér aš vinna meš okkur aš byggingu Fimmvöršuskįla ķ öllum vešrum į Fimmvöršuhįlsi. Žess ber aš geta aš hann var um tuttugu og fimm įrum eldri eša meira en flest okkar sem aš skįlabyggingunni komu. Sś stašreynd breytti žó engu enda mašurinn góšur verkmašur og ķ slķku er ekki spurt um aldur.

920416-145 bFimmvöršuskįli reis og Arnold Bjarnason var betri en enginn ķ žeirri framkvęmd. Sķšan hefur skįlin veriš ķ stöšugri notkun. Bygging hans reyndist mikiš gęfuspor fyrir Śtivist. 

Viš Arnold hittumst išulega ķ feršum. Eitt sinn gengum viš meš Śtivist į skķšum frį Sigöldu, ķ Landmannalaugar, sušur Laugaveginn og ķ Bįsa. Žį var hann nżlega oršinn sextugur, eldgamall fannst okkur hinum, sem nś erum hvert af öšrum į komast į žann sama aldur og finnst ekki mikiš.

Arnold var ekkert ķ sérstaklega góšu formi fyrir žessa ferš og höfšum viš nokkur af žvķ dįlitlar įhyggjur. Ekki  geršum viš okkur grein fyrir žvķ aš Arnold var okkur flestum fremri į einu sviši. Hann var nefnilega Siglfiršingur og hafši stundaš gönguskķši frį žvķ hann lęrši aš standa į eigin fótum. Slķkir eru einfaldlega afburšagóšir göngumenn, aš minnst kossti tęknilega séš. Tęknin dugši honum ķ žesari ferš hvaš sem um formiš mįtti segja aš öšru leyti. Viš sem höfšum okkar į milli višraš einhverjar įhyggjur af žeim gamla, tókum ķ feršalok ofan fyrir hetjunni.

Snemma morguns gengum viš frį skįlanum ķ Landmannalaugum, yfir Laugahraun og upp į Brennisteinsöldu. Žį gerist žaš aš Arnoldi skrikar óvęnt fótur ķ brattri brekkunni og fellur kylliflatur į magann og liggur žar hreyfingarlaus ķ dįlitla stund.

920416-47Mér brį dįlķtiš og skķšaši nišur og hugaši aš kallinum, mundi žó eftir aš taka mynd af honum. Hann mįsaši og blés og loks settist hann upp og sagšist bara hafa runniš. Ég spurši hann žį hvort bakpokinn vęri kannski of žungur. Nei, nei ... sagši hann og andaši žungt.

Engu aš sķšur tók ég į pokanum og fann aš hann var ķ žyngra lagi. Baušst ég žį til aš taka eitthvaš śr honum og setja ķ minn poka. Eftir dįlitlar fortölur žįši hann žaš. Sķšan gekk feršin eins og ķ sögu, pokinn léttari og Arnold skķšaši eins og Siglfiršingar gera best, stoltur og hress žrįtt fyrir erfitt fęri og slęmar ašstęšur aš hluta til. Ķ Įlftavatni žakkaši hann mér ašstošina og bauš mér stöšu tengdasonar ķ fjölskyldu sinni, žó įn žess žó aš dóttir fylgdi enda allar gefnar žegar hér var komiš sögu. Žetta var svona eins og rįšherrastaša įn mįlaflokks. Mikil viršingarstaša sem ég žįši aš sjįlfsögšu enda vart hęgt aš hafna svona kostaboši žrįtt fyrir įgallann. Sóminn af svo mikill. Engar skuldbindingar hafa hingaš til fylgt vegsemdinni.

920416-253Arnold var dįlķtiš dulur mašur, fannst mér. Hann sagši lķtt frį sjįlfum sér nema fręgšarsögur af skķšamennsku ķ Siglufirši foršum daga. Siglfiršingar voru aš hans mati öšrum ķslenskum kynžįttum betri og ęšri. Oft var spaugaš meš žessa skošun Arnolds en hann hafši mikinn hśmor og gat tekiš öllum skotum.

Hann var ekki hįvašasamur mašur en fastur ķ skošunum, oftast grjótharšur. Įtti žaš til aš draga mann śr mannfjölda og ręša um įkvešiš mįl undir fjögur augu.

Oftar en ekki var hann hrókur alls fagnašar, sagši gamansögur, var kerskinn og gat skotiš meinlegum skotum aš manni. Allt var žó samstundis fyrirgefiš žegar hlįtrasköllin glumdu.

„Hvaš segiršu?“ sagši hann eitt sinn viš Frķšu Hjįlmarsdóttur, sem ęttuš var śr Eyjum. Śtivistarhópur var ķ rśtu į Sušurlandsvegi og Frķša benti faržegum į Vestmannaeyjar. „Er ennžį byggš žar ...“ bętti Arnold viš, og allir lįgu ķ hlįturskasti.

„Sko, žarna er Kattarnef,“ sagši Arnold einhvern tķmann er ekiš var nįlęgt Seljalandsfossi. „Žarna var oft ófęrt žegar Markarfljót lagšist upp aš klettunum. Į žeim tķma var fólk flutt hreppaflutningum og žį myndašist oršatiltękiš aš koma einhverjum fyrir kattarnef.“ Hann var svo alvarlegur ķ bragši aš enn žann dag ķ dag veit enginn hvort hann hafi veriš aš grķnast. 

Sögur Arnolds og sögurnar af honum eru óteljandi. Allar bera žęr sömu einkenni, gleši og hlżju. Žrįtt fyrir žungt yfirbragš var hann hlżr mašur sem įnęgjulegt var aš umgangast.

Arnold lést 23. jślķ og var įttatķu og fimm įra. Hann įtti fimm börn og žrjś fósturbörn og žvķ til višbótar į anna tug barnabarna. Arnold var žvķ rķkur mašur og minning hans mun lifa mešal afkomenda hans og vina. 

Ég sendi kęrri vinukonu minni, Johönnu Bueskov og fjölskyldu hennar og Arnolds mķnar innilegustu samśšarkvešjur. Missir žeirra er mikill en eftir stendur minning um góšan mann sem ég mat alltaf mikils.

Myndir: 

  1. Arnold og Jóhönnu
  2. Gamli skįlinn į Fimmvöršuhįlsi
  3. Arnold mešal vina viš byggingu Fimmvöršuskįla
  4. Fimmvöršuskįli ķ dag
  5. Arnold ķ fjallaferš
  6. Žarna liggur sį gamli flatur ķ brekkunni viš Brennissteinsöldu
  7. Arnold hvķlist viš Ljósį į sérstakan en įhrifarķkan hįtt.

 

 


Svavar og Eišur ręgja Davķš Oddson

Nei en blašiš notar tękifęriš daginn eftir aš Gušni tekur viš til žess aš veitast aš fjölmenningarstefnu ķ leišara sķnum. Žaš er einnig merkilegt og rétt aš hafa ķ huga. Žaš er žetta sem śtgeršin vill borga meš hįlfa miljón į dag. 

Žetta segir Svavar Gestsson, fyrrverandi ritstjóri Žjóšviljans, žingmašur og rįšherra Alžżšubandalagsins ķ Facbook-fęrslu. Tilefniš eru orš Eišs Svanbergs Gušnasonar į sama mišli sem segir um Davķš Oddsson og Morgunblašiš:

Sķfellt veršur mašur meira hissa į Morgunblašinu. Og žaš į verri veginn. Persónuleg fżluköst og dyntir rįša nś ritstjórnarstefnu žessa blašs sem einu sinni var alvöru fjölmišill, - alvöru žótt mašur vęri ekki alltaf sammįla honum. Žetta er ótrślegt.

Persónulegri verša menn ekki ķ nķši sķnu um ašra en žegar žeir Svavar og Eišur ręša um Davķš Oddsson. Hvorugur er nś beinlķnis žekktur fyrir glašvęrš, umburšalyndi og mįlefnalega umręšu ķ stjórnmįlum. Bįšir eiga hins vegar sameiginlegt aš eiga Davķš Oddsyni grįtt aš gjalda fyrir margvķslegt sem žeir kenna honum um į žingferli žeirra. Bįšir vķla ekki fyrir sér aš fara meš ósannindi.

Svavar GestssonFręgastur er Svavar Gestsson fyrir makalausa aškomu sķna aš Icesave mįlinu sem formašur samninganefndar viš Breta og Hollendinga. Hann ętlaši žjóšinni aš greiša meš skattfé mörg hundruš milljarša króna skuld sem uršu til vegna gjaldžrots einkabanka. Bretar og Frakkar gįtu ekki fengiš betri samherja.

Žjóšin hafnaši Svavars-samningnum, 93% landsmanna greiddu atkvęši gegn honum. Sįrari flengingu gat Svavar Gestsson ekki fengiš fyrir hrošvirknisleg störf sķn. Hrakfarir žįverandi rķkisstjórnar og Svavars Gestssonar verša uppi um alla framtķš, bįšum til hįšungar en öšrum til varnašar.

Og EFTA dómstóllinn var į sama mįli og hafnaši žvķ aš ķslensk stjórnvöld hafi brotiš gegn tilskipun um innstęšutryggingar eša mismunaš innstęšueigendum.

Davķš Oddsson var einn žeirra sem baršist hvaš haršast gegn samningum um Icesave. Hann var į žeirri skošun aš žjóšin ętti ekki aš greiša skuldir vanskilamanna. Svavar var į gagnstęšri skošun, hafši ekki gleggri skilning į verkefni sķnu né hug ķslensku žjóšarinnar. 

Enn hefur hann ekki fyrirgefiš Davķš andstöšuna en heiftin er svo mikil aš skrökvar um leišara Morgunblašsins til aš koma höggi į Davķš. Svavar er einn žeirra sem hvaš haršast hafa stašiš fyrir einelti gegn Davķš Oddssyni og orš hans į Facebook verša aš skiljast ķ žvķ ljósi.

Ķ leišara Morgunblašs dagsins segir einfaldlega:Eišur Gušnason

Eitt fagurt oršiš er „fjölmenning“. Žaš er varla hęgt annaš en aš lašast aš žvķ. En „góša fólkiš“ tók žaš upp į arma sķna af fullmiklu afli. Óšara mįtti uppnefna hvern žann rasista eša nasista sem rétti upp hönd og spurši um hvaš ķ oršinu fęlist. Sį gerši žaš ekki aftur. Mešal žess sem ekki mįtti nefna, hvort žaš gęti veriš ęskilegt aš samhliša fjölmenningu fęri lįgvęr, varfęrin krafa um ešlilega tillitssemi og ašlögun aš žvķ sem fyrir var. Žaš er vķšar gott fólk en į Ķslandi.

Eru meš žessum oršum veriš aš veitast aš fjölmenningarstefnu? 

Svavar er einn af „góša“ fólkinu og hann tślkar orš óvinarins eftir hentugleikum, rétt eins og hann tślkaši stefnu fornvina sinna ķ Austur-Evrópu eftir sömu hentugleikum.

Eišur Gušnason, fyrrum alžingismašur og rįšherra, nęr vart upp ķ nefiš į sér vegna žess aš Morgunblašiš birti ekki leišara um hinn nżja forseta. Aušvitaš er žetta ekkert annaš en fyrirslįttur enda hefur blašiš mikiš fjallaš um forsetaskiptin. Forsķšan blašsins ķ dag er undirlögš, stór mynd af forsetahjónunum og tilvitnun ķ ręšu forsetans. Į innsķšum er sagt frį fyrstu ferš forsetans og heilsķša um embęttistökuna.

Eftir stendur tilgeršaleg gremja tveggja hatrammra andstęšinga Morgunblašsins um eitthvaš sem ekki stenst.

Svo mį endalaust velta žvķ fyrir sér hver skrifaši leišara Morgunblašsins rétt eins og hver skrifaši žetta į vefritiš hringbraut.is sem Eišur vitnar ķ sem heilagan sannleika.


Vel heppnašar nżbyggingar į Hverfisgötu

hverfisgata 1Įtti leiš um Hverfisgötu. Hef fylgst žar meš nżbyggingum į milli Klapparstķgs og Smišjustķgs. Er svo ķhaldssamur aš mér finnst flestar breytingar į götumyndum ķ Reykjavķk yfirleitt afar ljótar og žar aš auki tortryggi ég meirihluta borgarstjórnar sķšan Gnarrinn narraši borgarbśa meš tilgeršalegri ašdįun sinni į njóla.

Aftur į móti tel ég hér hafi vel tekist til. Nż hśs hafa veriš byggš meš „gömlu“ śtliti, ekki er um eina blokk aš ręša heldar mörg og mismunandi hśs. Og gamla hśsiš į horni Hverfisgötu og Smišjustķgs fęr aš halda sér enda afar fallegt hśs aš utan og innan.

Ķ sannleika sagt er engu lķkar en žessi hśs hafi veriš žarna ķ įratugi. Athugiš aš myndin er tekin ķ „panorama“ og virkar dįlķtiš sveigš og teygš. 


Žjóšin į Ólafi Ragnari Grķmssyni mikiš aš žakka

Ólafur_Ragnar_Grķmsson,_September_2011_(cropped)Žjóšin stendur į tķmamótum. Lżšręšislega kjörinn forseti hęttir eftir tuttugu įr ķ embętti og annar tekur viš.

Full įstęša er til aš žakka frįfarandi forseta, Ólafi Ragnari Grķmssyni, fyrir žjónustu hans viš žjóšina. Hann reyndist afar vel, var žarfur mašur og var fastur fyrir žegar sótt var aš žjóšinni en kunni engu aš sķšur aš halda sér til hlés žegar žaš įtti viš.

Ég man žegar žaš spuršist śt ķ žröngum hópi aš hann ętlaši aš gefa kost į sér ķ embętti forseta Ķslands. Fyrir einskęra tilviljun frétti ég af žvķ mjög snemma og ég hló. Ólafur Ragnar sem forseti ... Kanntu annan? Hann veršur aldrei kjörinn ... Alžżšubandalagsmašur ... puff.

Ég reyndist ekki sannspįr, raunar starfaši ég fyrir annan frambjóšanda en hafši ekki erindi sem erfiši.

Į fyrsta kjörtķmabili Ólafs Ragnars voru samherjar mķnir ķ stjórnmįlum į tįnum og fussušu og sveiušu žegar hann bara į góma. Aš sama skapi voru gamlir samherjar hans óvenju undarlegir. Žeir jafnvel brostu og hlógu sem sjaldan geršist nema žegar einhver meiddi sig eša mismęlti. Engu aš sķšur hittist svo į aš stóran hluta embęttistķšar Ólafs Raganars voru gömlu samherjar hans į Alžingi ķ stjórnarandstöšu en žį loksins aš žeir komust į kjötkötlunum varš af žvķ saga til nęsta bęjar.

Vegakerfiš ķ Baršastrandasżslum

Žaš kemst enginn hjį žvķ sem um Baršaströnd fer aš kynnast žvķ aš žvķ mišur er verulegur munur į vegakerfinu ķ Baršastrandarsżslu og ķ öšrum landshlutum. Žaš er greinilegt aš žaš žarf aš gera verulegt įtak į nęstu įrum til aš Baršastrandarsżsla haldi jöfnuši į viš ašra landshluta. Ég vil hvetja til žess aš menn lķti į žaš sem sameiginlegt verkefni Ķslendinga allra en ekki sem sérmįl Baršstrendinga.

vegurMargir muna eftir fyrstu ferš Ólafs Ragnars um Vestfirši er hann kvartaši undan slęmu įstandi vega ķ Baršarstrandarsżslum. Ofagreind tilvitnun er śr Morgunblašinu 24. september 1996. Mašur hugsaši meš sjįlfum sér hvaš forsetinn vęri aš vilja upp į dekk meš svona yfirlżsingu. Hann ętti aš vera žęgur og góšur og ekki skipta sér af stjórnmįlum, engin hefš vęri fyrir öšru.

Lķklega hugsaši žįverandi samgöngurįšherra lķka eitthvaš į žessa leiš og raunar vandaši hann forsetanum ekki kvešjurnar fyrir afskiptasemina. Vera mį aš forsetinn hafi žarna skipt sér af mįlum sem komu embętti hans ekki viš. Hins vegar vissu allir aš vegir ķ Barašastrandasżslum voru vart bošlegir į žessum įrum.

Fjölmišlafrumvarpiš

Fyrstu įrekstrar Ólafs Ragnars Grķmssonar, forseta Ķslands, viš Alžingi uršu er svokallaš fjölmišlafrumvarp var lagt fram į Alžingi įriš 2004. Ķ stuttu mįli fjallaš frumvarpiš um aš koma ķ veg fyrir óešlileg valdatengsl og hringamyndun ķ fjölmišlun. Margir höfšu įhyggjur af žvķ aš sömu eigendur vęru į fjölmišlum; dagblöšum og śtvarps- og sjónvarsstöšvum. Og žarna kom žaš berlega ķ ljós hversu „sósķalistinn“ Ólafur Ragnar Grķmsson var trś sķnu liši og baršist fyrir „réttlęti“ aušhringa og rķka fólksins sem vildi allt gera til aš fella rķkisstjórn sem gaf žeim ekki lausan tauminn.

Alžingi samžykkti fjölmišlafrumvarpiš, forsetinn neitaši aš skrifa undir og žar meš hefši žaš įtt aš fara ķ žjóšaratkvęšagreišslu sem varš žó ekki. Lögin voru dregin til baka. Žegar žarna var komiš sögu var ekkert sem benti til žess aš forseti lżšveldisins yrši neitt annaš en handbendi vinstri manna.

Bankahruniš

Žį geršist hiš óvęnta. Bankarnir hrundi og ķ kjölfar žess komst rķkisstjórn vinstri manna  til valda undir forsęti Jóhönnu Siguršardóttur og Steingrķms J. Sigfśssonar. Stjórnin ętlaši aš vera svo góš, kenndi sjįlfa sig viš velferš, skjaldborgir og allt sem gott mįtti nefna. Efndirnar uršu slęmar. Almenningur žjįšist, ekkert vitręnt var gert vegna hrunsins, fólk og fyrirtęki skattpķnd, ķbśšir teknar af fólki og flótti brast ķ lišiš, žśsundir flśši til baka til Noregs. Ķ žetta sinn undan įžjįn Jóhönnu hįrfögru og Skallagrķms skattara. 

Žį rak Icesave mįliš į fjörur stjórnvalda, žaš var rekinn sem varš rķkisstjórninni aš aldurtila, rétt eins og trjįbolurinn sem rak ķ Drangey foršum daga og markaši örlög Grettis og Illuga.

Icesave-lögin felld

Manninn mį oft reyna en žegar stórkostlegir atburšir gerast sést śr hverju einstaklingurinn er bśinn. Žannig varš žaš meš Ólaf Ragnar Grķmsson sem įtti tvo kosti žegar Alžingi Ķslendinga samžykkti fyrsta Icesave-samninginn. Hann gat veriš žęgur og góšur, gert žaš sem fyrir hann var lagt og skrifaš undir lögin. Mįliš dautt.

Žjóšin reis hins vegar upp į mįlefnalegan hįtt, ekki meš pottaglamri į Austurvelli, ruddalegri ašför aš einstaklingum, rógi eša grjótkasti. Nei, hśn sagši hingaš og ekki lengra. Žśsundir landsmanna lögšu vinnu ķ aš sżna fram į hversu frįleit ašferšafręši rķkisstjórnar vinstri manna var, aš leggja mörg hundruš milljarša króna įbyrgš į rķkissjóš Ķslands til aš tryggja skuldir gjaldžrota einkafyrirtękja.

Hinn kostur forseta lżšveldisins Ķslands var aš neita aš skrifa undir žessi lög og vķsa žeim ķ žjóšaratkvęšagreišslu sem og hann gerši žann 5. janśar 2010.

Rķkisstjórn vinstri manna ętlaši sem sagt aš įbyrgjast skuldir gjaldžrota banka. Hversu frįleitt er žaš ekki? Ašferšin sem hśn notaši var hrikaleg. Rįšherrar og fręšimenn framleiddu ósannar upplżsingar til dęmis aš žjóšin mynd enda sem Kśba noršursins samžykkti hśn ekki lögin.

Žaš žurfti ekki ašeins kjark til aš neita aš skrifa undir lögin, heldur einnig skynsemi og žekkingu. Allt žetta hafši Ólafur Ragnar Grķmsson til aš bera og žjóšin žakkaši honum traustiš. Man einhver nśna hvernig žjóšaratkvęšagreišslan fór. Jś, 93,2% žjóšarinnar hafnaši samningnum, ašeins tęp 2% vildi samžykkja hann.

Žaš var nįkvęmlega žarna aš rķkisstjórn Jóhönnu og Steingrķms dó. Hśn vissi bara ekki af žvķ, hefši hśn gert žaš hefši hśn sagt af sér. Lżšręšiskennd vinstri flokkanna var ekki svo rķk aš žaš flögraši aš žeim aš gera slķkt. Heldur hjó hśn aftur ķ sama knérunn.

Icesave-lögin felld aftur

Žann 16. febrśar 2011 voru önnur lög um Icesave samžykkt frį Alžingi Ķslandinga. Ólafur Ragnar Grķmsson neitaši aftur aš skrifa undir og žvķ fóru žau ķ žjóšaratkvęšagreišslu og 60% žjóšarinnar hafnaši žeim.

Engin rķkisstjórn ķ sögu ķslenska lżšveldisins hafši oršiš fyrir slķkri rasskellingu sem rķkisstjórn Jóhönnu og Steingrķms. Žegar žarna var komiš sögu var hśn ekki bara dauš heldur steindauš en sem fyrr vissi hśn ekki af žvķ.

Eins og til aš strį salti ķ sįrin śrskuršaši EFTA dómstólinn į žessa leiš žann 28. janśar 2013: 

Dómur EFTA-dómstólsins ķ Icesave- mįlinu felur ķ sér aš Ķsland er sżknaš af kröfum ESA um aš vera lżst brotlegt viš EES-samninginn. Dómstóllinn hafnar žvķ aš ķslensk stjórnvöld hafi brotiš gegn tilskipun um innstęšutryggingar eša mismunaš innstęšueigendum.

Skipsbrot vinstri stjórnarinnar var žvķ algjört. Ķ dag reyna žeir aš endurskrifa söguna og segja aš Icesave hafi engu mįli skipti. Žvķlķk endaskipti į raunveruleikanum sem žaš nś er.

BessataširMikilhęfur forseti

Nafn Ólafs Ragnars Grķmssonar hefur veriš markaš ķ sögu ķslensku žjóšarinnar. Vegur hans var mestur žegar į žurfti aš halda og žjóšin žakkaši honum meš žvķ aš kjósa hann ķ fjórša sinn.

Žegar į reyndi lét hann sig engu varša persónulega hagsmuni, gömul pólitķsk sambönd, vinįttu viš samherja heldur tók framar öllu afstöšu meš Ķslandi; žjóšinni og lżšveldinu. Fyrir žaš veršur honum seint fullžakkaš.

Sį sem margir töldu ķ ólķklegastan til afreka reyndist hafa žaš bakbein til aš spyrna viš fótum žegar rķkisstjórn Ķslands ętlaši aš ganga erinda erlendra rķkja į kostnaš ķslensku žjóšarinnar.

Segja mį aš vegur Ólafs Ragnars Grķmssonar sem forseta hafi fariš vaxandi allt frį žvķ hann gagnrżndi vegakerfiš ķ Baršastrandasżslum foršum daga. Hér hefur veriš stiklaš į stóru mįlunum en vissulega fjölmörgum öšrum sleppt. 

Ķ dag žökkum viš forsetanum samfylgdina ķ tuttugu įr. Į morgun kemur nżr dagur og žį er tekur annar viš og honum er aš sjįlfsögšu óskaš velfarnašar.


mbl.is Eftirminnilegt Bessastašalķf ķ 20 įr
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Įviršingar į lögreglustjórann ķ Eyjum eru ekki alvarlegar

Engu lķkar en aš margir glešjist yfir įliti umbošsmanns Alžingis um aš lögreglustjórinn ķ Vestmannaeyjum hafi ekki fariš aš lögum viš rįšningu löglęršs fulltrśa. Mįtulegt į hana ...

Žetta byrjaši allt ķ fyrra meš yfirlżsingu lögreglustjórans um aš vegna rannsóknarhagsmuna muni lögreglan ķ Eyjum ekki gefa upplżsingar um naušganir į žjóšhįtķš. Margir voru verulega óįnęgšir meš žetta og töldu aš hśn vęri aš gęta hagsmuna žjóšhįtķšarinnar, sögšu berum oršum aš engin neikvęš umfjöllun mętti vera um hįtķšina, žaš dragi śr sölu.

Lögreglustjórinn hefur ekki breytt um skošun, ķ įr verša ekki gefnar upplżsingar um hugsanlegar naušganir. Ķ gśrkutķšinni rįšast menn meš offorsi į lögreglustjórann og halda enn žvķ fram aš annarlegar įstęšur séu fyrir afstöšu hennar. Viš liggur aš fjölmišlaherferš sé gegn henni og ekki bętti śr skįk er tónlistamenn neitušu aš koma fram į žjóšhįtķš nema afstaša Eyjamanna breyttist. Eftir fund meš bęjarstjóra og žjóšhįtķšarnefnd drógu tónlistamenn hins vegar yfirlżsingu sķna til baka og meš žvķ višurkenna žeir, žó óbeint sé, aš nokkuš mikiš sé til ķ afstöšu lögreglunnar.

Nś er aftur bariš į lögreglustjóranum og margir hafa enn horn ķ sķšu hennar og trśa öllu illu upp į hana.

Mér sżnist žó į flestu aš lögreglustjórinn sé samkvęm sjįlfri sér. Rök hennar eru skotheld žó deila megi um žau rétt eins og um rįšningu löglęrša fulltrśans. Nišurstašan er hins vegar sś aš umbošsmašur telur annmarka į mįlsmešferšinni en tekur ekki afstöšu til žess hvort hęfasti umsękjandinn hafi veriš rįšinn.

Held aš eftir aš allt ofangreint sé virt geti lögreglustjórinn bara boriš höfušiš hįtt.


mbl.is Ekki ķ samręmi viš stjórnsżslulög
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Vont aš vera stykkisólmur ...

Ómar Ragnarsson, fjölmišlamašur, segir frį žvķ į bloggi sķnu aš hann hafi į yngri įrum tekiš žįtt ķ kappįti ķ veislu ķ Hveragerši. Allir sem boršušu žar fengu matareitrun og einnig sį sem Ómar „įt undir borši“ eins og hann oršar žaš. Ómar slapp viš eitrunina vegna žess aš hann hafši ekki snert į gręnum baunum sem allir śšušu ķ sig en žęr voru skemmdar og eitrašar.

Af oršleggjandi hagleik segir Ómar:

Ef žetta hefši veriš fjölskylduveisla hefši hśn breyst ķ fjölskituveislu.

Ķ athugasemdum segir Mįr Elķsson:

Mér finnst oršiš "fjölskituveisla" vera bęši lżrķskt og myndręnt og veršur hér meš tekiš inn ķ ķslenskar oršabękur. Oršiš segir allt sem žarf og er žar aš auki hlįturvekjandi svo mašur veršur aš passa sig. Frįbęrt hjį žér Ómar.

Ómar klykkir śt meš žvķ aš segja:

Mér žykir mišur ef oršiš vekur slķkar hręringar meš mönnum, sem eru aš reyna aš halda ķ sér, aš žeir geri į sig. Ekki sķst ef įstand viškomandi manns er slķkt aš hann verši stykkisólmur.

Žarna hló ég svo rosalega aš ég aš ég įtti erfitt meš aš halda ķ mér.

 


Blįfjallakvķsl er langoftast fęr göngufólki

950803-74Blįfjallakvķsl į hinum svokallaša Laugavegi er yfirleitt blįtęr. Hśn er dragį og tekur til sķn vatn vķša aš. Upptök hennar er aš finna ķ Blįfjöllum viš noršvestanveršan Mżrdalsjökul. Viš sólbrįš eykst vatn śr jöklinum og žaš skilar sér ķ įna.

Sjaldnast er hśn til trafala. Vegur sušur Emstrur er į traustu vaši sem sjaldnast breytist. Göngufólk kemst aušveldlega yfir, vatniš sjaldnast nema ķ hné į mešalmanni.

Örskammt fyrir noršan er Kaldaklofskvķsl. Hśn er öllu vatnsmeiri og stundum straumhörš. Hśn var brśuš fyrir um tuttugu og fimm įrum, raunar ķtrekaš vegna snjóžyngsla sem sligušu brśna einu sinni eša tvisvar. Hér įšur fyrr žótti frekar leišinlegt aš žurfa aš vaša tvęr kaldar įr meš 400 m millibili.

Myndin sem hér fylgir var tekin fyrir mörgum įrum. Göngufólk fęr far meš jeppa yfir Blįfjallakvķsl og žakkar fyrir aš žurfa ekki aš vaša.

Laugavegurinn er meš vinsęlustu gönguleišum landsins. Žaš er ešlilegt, landslag er vķša fagurt og gönguleišin fjölbreytt. Žó veršur

aš segjast eins og er aš hann er frekar ofmetinn sé hann borinn saman viš ašrar gönguleišir. Sį sem žetta ritar hefur ótal sinnum fariš Laugaveginn, gangandi, į skķšum, hlaupandi og į bķl eins og mögulegt er. Ķ dag heillar hann ekki eins og hann gerši. Of margir göngumenn eru žarna og žaš eyšileggur upplifunina aš miklu leyti. Vilji fólk endilega ganga žessa leiš žį er męlt meš žvķ aš fara seinnipart įgśst eša ķ september. Gęta žį vel aš vešurspį og vera vel bśinn.


mbl.is Mikiš vatn ķ Blįfjallakvķsl
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband