Bloggfęrslur mįnašarins, jśnķ 2016

Fordómafullur og umtalsillur Frosti Logason

Žaš hefur komiš ķ ljós aš illa upplżst gamalmenni létu gabba sig ķ ašdraganda kosninganna. Sótsvartur almśginn beit į agniš žegar śtgönguhreyfingin slengdi fram loforšum um 350 milljón punda aukningu ķ breska heilbrigšiskerfiš. Hann kokgleypti bulliš um aš Bretland yrši undanskiliš fólksflutningaįhrifum hnattvęšingarinnar. Almśginn lét óheišarlegan hręšsluįróšur steypa sér aftur ķ öld heimskunnar.

Žetta segir Frosti Logason ķ stuttri grein į baksķšu Fréttablašsins. Ķ greininni örlar heldur betur į óįnęgju vegna nišurstöšu žjóšaratkvęšagreišslunnar ķ Bretlandi og vanstilling er mikil.

Frosti žessi heldur žvķ fram aš fólk geti ekki myndaš sér skošun. Žeir sem ekki eru sammįla honum hefur veriš gabbaš ... žaš bķtur į agniš ... kokgleypir bull ... lętur óheišarlegan hręšsluįróšur rįša ... Hugsiš ykkur ef menn meš svona skošun störfušu į fjölmišlum ... Ubbs! Er hann kannski „blašamašur“?

Sem kunnugt er fellur rigningin jafnt į réttlįta og ranglįta. Sama er meš lżšręšiš, žaš gerir engan mun į aldri fólks, engu skiptir hvernig fólk tekur įkvöršun um aš kjósa eša hversu vitleysislega žaš eyšir atkvęši sķnu, sumir kjósa bara alls ekki. Sannast sagna eru allar skošanir jafn rétthįar ķ kosningum, žaš veit Frosti Logason ekki en hann skrifar alveg rasandi:

Af hverju kusu Bretar aš fleygja sér fram af hengibrśn óvissunnar, kasta frį sér fjórfrelsinu og innri markašnum žrįtt fyrir aš öll ešlileg hugsun męlti gegn žvķ?

Meirihluti Breta tók mešvitaša įkvöršun rétt eins og flestir gera ķ žjóšaratkvęšagreišslu. Aldur skiptir žar engu mįli jafnvel žó Frosti žykist hafa ķ grunnhyggni sinni lesiš einhverja greiningu į žvķ hvernig śrslitin skiptast į milli aldurshópa. Žaš er žó einföld stašreynd aš fęrri eru ķ aldurshópum eftir žvķ sem žeir verša eldri. Einhverjir ašrir en „gamalmenni“ hljóta žvķ aš hafa kosiš meš Brexit. Frosti Logason įttar sig ekki į žessari stašreynd. Mį vera aš einhver honum eldri hljóti aš hafa klikkaš į uppeldi mannsins, kannski „illa upplżst gamalmenni“.

Meš hlišsjón aš rökum Frosta veršur hann aš teljast frekar fordómafullur mašur og umtalsillur.

Ķ lokin bżr hann til tengingu viš Ķsland og sś er ekki vel heppnuš:

Hugsiš ykkur ef unga fólkiš hefši setiš heima į sófanum į mešan allir hlustendur Śtvarps Sögu hefšu žegiš skutl frį kosningaskrifstofunni į Grensįsvegi. Žį hefšum viš hugsanlega getaš vaknaš upp viš hausverk lķfs okkar. Sį skellur hefši bęši veriš varanlegur og verulegur.

Jį, lżšręšiš er bara fyrir suma. Endurtökum bara žjóšaratkvęšagreišslur žangaš til „rétt“ nišurstaš fęst eins og andstęšingar Brexit hafa lįtiš hafa eftir sér. Og hvaš hefši nś gerst ef „illa upplżst gamalmenni“ hefšu ekki mętt į kjörstaš? Hefši frišur komst į Bessastaši?

Og fyrst viš gerum aš žessu į annaš borš samžykkjum bara aš endurtaka leik Englendinga og Ķslendinga ķ fótbolta. Žaš er ekki į žaš bętandi aš ķ svona rétt į eftir Brexit skuli Englendingar vakna upp viš annan varanlegan og verulegan skell ...


Gamalt vištal viš Kristjįn Eldjįrn forseta Ķslands

Kristjįn Eldjįrn 2cHeimildarmynd um Kristjįn Eldjįrn (1916-1982) var sżnd ķ Rķkissjónvarpinu aš kvöldi 29. jśnķ 2016. Hśn var byggš upp af gömlum fréttaskotum og žįttum Sjónvarpsins. Ķ heild reglulega fróšleg og skemmtileg. 

Heimildarmyndin minnti mig į vištal sem ég tók viš Kristjįn žegar ég var blašamašur į Frjįlsri verslun. Ég įtti fund meš honum ķ desember 1979 og vištališ birtist ķ janśarblaši tķmaritsins.

Meš žvķ aš leita į netinu fann ég vištališ. Ķ fórum mķnum įtti ég svo mynd af mér og honum sem tekin af žessu tilefni. Žó ég hafi nś tekiš vištöl viš fjölda fólks bęši įšur en žetta geršist og svo oft sķšar žį er žetta eina vištališ sem ég hef įtt viš forseta Ķslands. Raunar aldrei talaš viš neinn forseta sķšan. Jś, ég hef einu sinni eša tvisvar skipst į oršum viš Ólaf Ragnar Grķmsson, mér til mikillar įnęgju.

Fundur okkar Kristjįns Eldjįrns kom til vegna žess aš okkur į ritstjórn Frjįlsrar verslunar langaši til aš fį grein um oršuveitingar. Markśs Örn Antonsson, ritstjóri, fól mér aš afla upplżsinga um žetta mįl og ég setti mig ķ samband viš Birgi Thorlacius, forsetaritara og formann oršunefndar. Hann var ekkert hrifinn af žvķ aš ég ónįšaši forsetann en ég gaf mig ekki. Loks fékk ég vilyrši fyrir korters spjalli viš Kristjįn į skrifstofu hans ķ stjórnarrįšshśsinu viš Lękjartorg.

Žangaš mętti ég į tilsettum tķma og ég sver žaš aš ég ętlaši svo sannarlega aš spyrja forsetann um oršurnar. Žegar į hólminn var komiš fann ég hversu almennilegur og alžżšlegur Kristjįn var og samstundis spannst vištališ dįlķtiš lengri og ég hóf aš spyrja hann um forsetatķš hans.

Žaš örlaši į žvķ aš Kristjįni fannst ég fara śt fyrir efniš. Ef til vill hefur honum gramist žaš en hann lét ekki į neinu bera viš mig. Ķ staš žess aš fundurinn stęši ķ fimmtįn mķnśtur teygšist śr honum ķ eina og hįlfa klukkustund og aš honum loknum kvaddi Kristjįn mig afar kurteislega og hefur įbyggilega veriš oršinn alltof seinn į nęsta fund. Sįumst viš aldrei sķšan, eins og segir ķ fornum bókum.

En mikiš ansi var Markśs Örn kįtur meš žetta vištal mitt, nęstum žvķ skśbb.Žaš var Loftur Įsgeirsson, minn gamli vinur, sem tók myndirnar.

Nś eru nżafstašnar forsetakosningar og eftir rśman mįnuš tekur nżr forseti viš embętti. Er žį ekki įgętt aš rifja upp žetta gamla vištal? 

Sjaldnast er ég įnęgšur meš gömul skrif eša vištöl eftir sjįlfan mig. Vištališ er samt bara nokkuš gott, merkilega vel skrifaš jafnvel žó tekiš sé tillit til žess aš žegar žarna var komiš sögu hafši ég ašeins veriš blašamašur ķ rśm tvö įr. Ekki sķst er gaman aš sjį aš žrįtt fyrir engan undirbśning var ég meš flestar stašreyndir nokkuš klįrar. Velti žvķ fyrir mér hvort aš ég gęti tekiš svona óundirbśiš vištal ķ dag.

Hér er svo vištališ viš Kristjįn Eldjįrn sem var forseti frį 1968 til 1980.

Kristjįn Eldjįrn 2
Ekki svo aušvelt aš beita mikilli gamansemi ķ žessu embętti

- segir dr. Kristjįn Eldjįrn, sem lętur af embętti forseta Ķslands sķšar į įrinu.

„Truman Bandarķkjaforseti var, held ég, einu sinni spuršur aš žvķ hvort honum fyndist žaš ekki nišurlęgjandi, žegar žar aš kęmi, aš hverfa śr forsetastól og fara aš vinna einhver venjuleg störf eins og hver annar venjulegur borgari. Žaš vęri öšru nęr, svaraši Truman, žaš vęri hinn mesti heišur fyrir sig. Sama segi ég. Fyrrverandi forseti į aš geta gengiš aš hverju heišarlegu starfi sem er, en aušvitaš er trślegt aš žetta yrši bżsna takmarkaš ķ reyndinni.

Hvaš mér višvķkur, žį geri ég rįš fyrir aš starfa eitthvaš aš fręšistörfum." Žetta eru orš dr. Kristjįns Eldjįrns, forseta Ķslands.

Frjįls verzlun hitti hann aš mįli fyrir skömmu og ręddi viš hann vķtt og breitt um forsetaferil hans og minnisverša atburši frį žeim tķma. Eins og alžjóš er nś kunnugt hefur Kristjįn įkvešiš aš bjóša sig ekki aftur fram til žessa embęttis, en hann hefur nś setiš ķ forsetastóli ķ tęp tólf įr.

Žaš hefur veriš haft į orši, aš af öllum mönnum öšrum ólöstušum hefši žjóšin varla getaš fengiš betri mann ķ forsetastólinn. Margt kemur žar til, hann er hlutlaus ķ stjórnmįlum, hann er alžżšlegur ķ embętti, enda vafamįl hvort aš žaš žyldi mjög formfastan mann, og sķšast en ekki sķst žį er Kristjįn góšur viškynningar og hefur til aš bera įgętt skopskyn.

Erfitt aš koma viš hśmor ķ starfanum.

Mönnum hefur oft virst nokkuš skorta į aš embęttismenn lķti léttum augum į tilveruna, sem viršist vera fyrir žį frekar óskżr bak viš rykfallin skjöl, stirt embęttismannamįl og žungar venjur.

Kristjįn er góšur hśmoristi, en samt ber embęttiš žess ekki mikil merki eftir 12 įr. ,,Žaš er ekki svo aušvelt aš beita mikilli gamansemi ķ žessu embętti," segir Kristjįn.

„Žaš er til dęmis varla hęgt aš blanda neinskonar léttleika inn ķ nżįrsręšu, ef žaš er žaš sem žś įtt viš. Žaš į hreinlega ekki viš og mundi bara eyšileggja stķlinn, og žess vegna hef ég vališ nżįrsręšunum žaš form sem ég hef gert.

Aftur į móti getur mašur notiš sķn sem hśmoristi ķ viškynningu viš annaš fólk. Į Bessastaši kemur mikiš af fólki įrlega, žaš skiptir žśsundum, og ég vona aš žį hafi ég veriš örlķtiš léttari."

— Žessi hliš žķn kemur žó ekki fyrir allra sjónir. Žaš sem flestir žekkja er myndin frį afhendingu trśnašarskjals sendiherra žar sem žś og utanrķkisrįšherra standiš sitt hvorum megin viš sendiherrann og alltaf er myndin tekin į sama staš ķ hśsinu.

„Jį, žetta er alveg satt, en žaš er ekki svo žęgilegt aš bregša upp einhverjum hśmorķskum svip og vęri sennilega lķtt višeigandi viš žessi tękifęri.

Žaš koma žó alltaf nżir sišir meš nżjum mönnum, og žegar nżr mašur tekur viš veršur hann aš sigla milli skers og bįru žegar um žetta og fleira er aš ręša, mešal annars geta brugšiš upp bęši alvarlegum svip og glettum eftir žvķ sem viš į."

„Margt svipaš og ég bjóst viš"

— Hvernig var žaš fyrir žig, forstöšumann Žjóšminjasafns Ķslands aš setjast ķ forsetastól?   Olli reynsluleysi žitt į žessum svišum žér ekki erfišleikum?

„Žaš var nś margt svipaš og ég bjóst viš og hafši gert rįš fyrir. Ég hef hvorki oršiš fyrir neinum vonbrigšum ķ žvķ efni né get ég sagt, aš eitthvaš hafi skaraš fram śr mķnum vonum.

Žaš er rétt sem žś segir, ég hafši aldrei komiš nįlęgt žeim störfum sem žarna bišu mķn. Hins vegar hafši ég stjórnaš stórri stofnun og var vanur aš umgangast fólk, jafnt erlent sem innlent.

Aušvitaš breytti forsetaembęttiš miklu fyrir mig. Lķfsvenjur mķnar breyttust og ég žurfti óhjįkvęmilega aš umgangast ašrar manngeršir, fólk sem hafši önnur įhugamįl, og ašrar venjur en ég. Nś og svo žurfti ég aš skipta um ašsetur."

— Uršu einhverjar breytingar į žķnum vinahóp viš kjöriš? Vinir eru yfirleitt jafningjar, en getur forseti veriš jafningi?

„Žaš uršu ekki miklar breytingar į vinahópnum. Ég hef reynt aš halda sambandinu viš mķna vini og kunningja. Hins vegar vil ég geta žess aš ég hef eignast įgęta vini og kunningja ķ gegnum starf mitt sem forseti, og einnig ķ hópi nįgranna minna hér į Įlftanesi."

Bessastašir of einangrašir?

— Finnur žś fyrir einhverri einangrun į Bessastöšum? Er forsetaembęttiš einangraš og veldur bśsetan žar einhverju um?

„Bśsetan einangrar forsetann aš vissu leyti, en ekki vil ég gera mikiš śr žessu atriši. Žaš hefur mikla kosti aš bśa į Bessastöšum og ég held aš žar verši forsetasetriš įfram.

Žaš eru nś fleiri embętti žjóšarinnar sem eru of einangruš ef ekki einangrašri og margir bśa śti ķ sveit žótt žeir vinni inni ķ bę.

Annars er žaš skilyrši aš forsetinn og fjölskylda hans hafi yfir einkabķlum aš rįša, bęši ég og kona mķn ökum mjög mikiš enda er vegurinn miklu betri en hann var. Nś žarf einangrun Bessastaša ekki aš vera svo mikil, byggšin hefur vaxiš mjög mikiš žarna hin sķšustu įr og žéttist."

Forsetaembęttiš

— Žęr raddir hafa heyrst hér, aš forsetinn vęri of valdalķtill og geti žvķ ekki beitt sér sem skyldi. Hver skyldi vera skošun forsetans į žessum mįlum?

„Jś, žaš hefur veriš mikiš rętt um žetta", segir Kristjįn. ,,Sumir vilja aš völd forsetans séu meiri, en ég held aš ég geti nś ekki śttalaš mig um žessi mįl aš sinni, nema hvaš ég held, aš ķ brįš verši ekki reynt aš gera embęttiš valdameira."

— Er forsetatignin nokkuš annaš en eftirlķking af konungstign?

„Aš sumu leyti er hśn žaš, en samt er mikill munur į s.s. varšandi umgengnisvenjurnar, og svo er forsetinn valinn śr fjöldanum en konungstignin erfist."

Kosningasigurinn 1968.

—   Kjör žitt til forseta 1968 var sérstaklega glęsilegt. Hafši kjör žitt nokkur eftirköst ķ samskiptum žķnum viš žį sem hlut įttu aš mįli ķ žeirri barįttu?

„Nei, žaš er mjög fjarri žvķ. Samkomulag mitt viš alla žį sem žar įttu hlut aš mįli ķ žeirri barįttu hefur sķšan veriš einstaklega gott og vingjarnlegt."

Fyrsta stjórnarmyndunin

Įriš 1971 tapaši višreisnarstjórnin meirihluta sķnum og ķ kjölfar žess kom fyrst til kasta Kristjįns Eldjįrns, sem forseta lżšveldisins, aš eiga hlut aš myndun rķkisstjórnar.

— Hvernig gekk žessi frumraun žķn?

„Stjórnarmyndunin gekk fljótt mišaš viš žann tķma, sem stjórnarmyndanir hafa tekiš upp į sķškastiš. Žetta var merkileg reynsla fyrir mig og nżju rįšherrana lķka held ég. Žeir voru aš vķsu flestir reyndir stjórnmįlamenn, en ašeins tveir höfšu veriš rįšherrar įšur.

— Įriš 1974 er aftur kosiš, en žį tóku stjórnarmyndunarvišręšurnar lengri tķma. Telur žś aš žjóšhįtķšin hafi skipt mįli ķ žvķ sambandi?

„Hugsanlega hefur žjóšhįtķšin skipt einhverju mįli ķ žvķ sambandi. Hśn var stórfyrirtęki, miklu meira fyrirtęki, en menn höfšu rįš fyrr gert. Žjóšhįtķšin hefur žó ekki skipt neinu meginmįli. Ég held aš žaš hafi bara veriš aš koma į daginn, aš žaš tekur yfirleitt bżsna langan tķma, t.d. ekki minna en tvo mįnuši, aš mynda rķkisstjórn į Ķslandi."

— Hefur möguleikinn į utanžingsstjórn nokkurn tķma hvarflaš aš žér?

„Fólk fer yfirleitt aš tala um utanžingstjórnir žegar stjórnarmyndanir fara aš dragast į langinn, en ég held aš žaš sé varla ķ alvöru meint.

Vel mį vera aš sķšast lišiš haust hafi litlu munaš aš mynduš yrši utanžingsstjórn, en hśn hefši ašeins setiš ķ stuttan tķma."

— Komu stjórnarslitin ķ haust žér eitthvaš į óvart?

„Jį, ekki get ég neitaš žvķ."

— Veršur forseti persónulega var viš įgreining innan rķkisstjórnar, t.d. eins og var ķ vinstri stjórninni sem sįlašist s.l. haust?

„Nei. Į rķkisrįšsfundum er ekki venja aš nein veruleg oršaskipti eigi sér staš. Rįšherrarnir bera upp sķn mįl til undirritunar og žar kemur enginn įgreiningur fram."

„Žjóšhöfšingjarnir, sem svo eru nefndir."

— Hvernig hafa opinberu heimsóknirnar til śtlanda lagst ķ žig?

„Vel bara, enda žótt žęr séu alltaf nokkuš stķfar. Viš hjónin höfum heimsótt öll Noršurlöndin og Belgķu į okkar ferli, auk hįlf- eša óopinberra heimsókna til Kanada, Manar, og żmissa erlendra hįskóla. Hįskólaheimsóknirnar bera nokkurn keim af opin berum heimsóknum og žegar mašur er einn af žjóšhöfšingjunum sem svo eru nefndir, getur mašur ekki vķša fariš įn verndar frį yfirvöldunum.

Į Noršurlöndunum getur mašur žó vķšast fariš frjįls ferša sinna, en annars stašar veršur mašur aš feršast į svolķtiš annan hįtt en gengur og gerist. Ég segi žó ekki aš mašur sé höfušsetinn, en ķ Kanada til dęmis, žegar viš heimsóttum ķslendingabyggširnar į aldarafmęli landnįmsins, žį fylgdu okkur kanadķskir lögreglumenn og viku ekki frį okkur žann tķma sem viš vorum ķ landinu. Sennilega hafa žeir veriš vel vopnašir innan klęša. Žetta vandist žó og žessir menn uršu įgętir kunningjar okkar."

Forsetinn til sżnis

— Forsetastarfanum fylgja żmsar kvašir, móttaka sendiherra, feršalög, opnun sżninga, veislur, o.ž.h. Er starfinn nokkuš annaš en alhliša diplomatķ?

„Žaš er alveg rétt aš forsetanum er bošiš aš verša višstaddur viš opnun żmiskonar athafna, t.d. sżninga. Žį vill fólk oft hafa forsetann meš, bęši vill žaš glešja hann og veita öšrum žį įnęgju aš sjį forsetann. Um žetta er ekki nema gott aš segja. Ég kemst žó ekki nema į hluta žeirra athafna sem mér er bošiš į."

— Er žetta žó ekki sś hlišin sem aš almenningi snżr?

„Jś žaš er rétt, en viš höfum einnig móttöku į Bessastöšum og žangaš koma žśsundir manna į įri hverju og žaš er ekki sķst hin opinbera hliš. Žarna kynnist mašur alls kyns fólki og kemst ķ snertingu viš ólķka hagsmunahópa. Žarna getur mašur reynt aš blanda geši viš fólk og kannski er mašur žarna óformlegri og léttari en viš ašrar athafnir.

Žaš mį heldur ekki gleyma opinberu heimsóknunum śt į land. Į minni tķš hef ég feršast um talsveršan hluta landsins, Vesturland, Noršurland og Austurland. Annars verš ég aš segja žaš, aš ég gafst upp į žessum feršum, ašallega vegna žess hversu ég dró žęr mikiš. Helst veršur forseti aš heimsękja allar byggšir landsins ķ upphafi setu sinnar į forsetastóli, ętli hann į annaš borš aš fara um allt landiš."

Aldrei sumarfrķ

— Er forsetaembęttiš ekki frekar opiš starf? Menn geta hitt žig hvenęr sem žeim žóknast og fyrir stuttu birtust myndir ķ einu blašanna af Steingrķmi Hermannssyni, žegar hann kemur aš Bessastöšum til aš taka viš umboši til stjórnarmyndunar, og kona žķn opnaši fyrir honum, žegar hann hringdi.

„Žetta voru nś einhver mistök. Dyrnar voru lęstar, sem žęr įttu ekki aš vera, svo aš Steingrķmur žurfti aš hringja bjöllunni til žess aš komast inn. Eitthvert blašiš gerši svo grķn aš žessu og sagši aš Steingrķmur hefši komiš aš lęstum dyrum į Bessastöšum!"

— Er forsetastarfiš tķmafrekt starf?

„Stundum er mjög mikiš aš gera, en žaš er žó mismunandi. Ég hef t.d. aldrei tekiš mér sumarfrķ į mešan ég hef gegnt žessu embętti. Mešan ég var žjóšminjavöršur tók ég mér ekki heldur frķ sķšustu įrin, žannig aš viš vitum varla hvaš sumarfrķ er.

Nś, žaš koma fyrir rólegri tķmar ķ starfinu og žį er yfirleitt nóg fyrir mig aš gera ķ mķnu fagi. Oftast er žó eitthvaš um aš vera, žó žaš sé ekki annaš en undirbśningur undir móttökur, feršir eša žį, aš mašur er aš skrifa ręšur fyrir żmis tękifęri."

Flytur aš Stašarstaš

— Hvaš į forseti aš sitja lengi į forsetastól? ķ nżįrsręšu žinni sagšir žś aš tólf įr vęri hęfilegur tķmi.

„Vķst sagši ég žaš, vegna žess aš mér žykir heldur ólķklegt aš forseti verši yfirleitt lengur en 12 įr ķ embęttinu, en ég er ekki į žeirri skošun aš žetta ętti aš vera föst regla. Menn geta veriš skemur, jafnvel lengur. Einn forseti ķ Ķsrael var prófessor ķ ešlisfręši. Hann sat einungis eitt kjörtķmabil į žingi og hvarf žį aftur til hįskóla sķns og tók upp kennslu og rannsóknir į nż."

— Munt žś flytja į Sóleyjargötuna?

„Jį, ég geri rįš fyrir žvķ. Viš keyptum žar hśsiš Stašarstaš žar sem börn okkar bśa nśna."

Vinir sem rįšgjafar.

— Žegar žś tókst viš žessu embętti, žį varst žś mjög ókunnur žeim sišum og störfum sem fylgdu žvķ. Hvert leitašir žś ķ smišju um rįšgjöf?

„Žaš voru nś ašallega góšir vinir mķnir śr embęttismannastétt sem hafa ašstošaš mig, žegar mér hefur fundist ég žurfa aš rįšgast viš einhvern. Žessum mönnum treysti ég til aš rįša mér heilt. Einnig hafa stjórnmįlamenn veriš mér innan handar."

Eftirminnilegir atburšir

— Aš lokum Kristjįn. Hvaša atburšir eru žér nś eftirminnilegastir frį žinni forsetatķš?

„Žaš er nś af mörgu aš taka. Stjórnarmyndanirnar hafa alltaf veriš nokkuš sérstakar. Žaš er eftirminnilegt aš sitja į tveimur rķkisrįšsfundum sama daginn. Fyrst er žaš kvešjufundur meš gömlu rįšherrunum og sķšan fyrsti fundurinn meš nżju rįšuneyti.

Utanlandsferširnar eru nokkuš eftirminnilegar, ekki sķst žęr fyrstu. Nś žaš var įkaflega eftirminnilegt žegar Pompidou og Nixon komu hingaš til lands į fund. Sį atburšur var ęvintżri lķkastur, nokkurs konar uppįkoma, hann varš meš svo litlum fyrirvara.

Tveir sorglegir atburšir koma hér upp ķ huga minn. Tvisvar hef ég veriš vakinn snemma morguns og mér tjįšar sorgarfréttir. ķ fyrra skiptiš var mér tjįš aš Bjarni Benediktsson, kona hans og dóttursonur hefšu lįtist ķ eldsvoša į Žingvöllum. Nokkrum įrum sķšar varš eldgosiš į Heimaey.

Glešistundir hafa sem betur fer veriš margar. Ég held ég gleymi seint morgninum hinn 28. jślķ 1974, žjóšhįtķšardaginn. Ég held ég hafi aldrei fengiš betra vešur į Žingvöllum.“


Draumur um śrslit landsleiksins viš Englendinga

Roy-HodgsonHvernig fer landsleikur Ķslands og Englands į mįnudag?

Žannig spyr śtvarpsžįtturinn į Bylgjunni, „Reykjavķk sķšdegis“ į visir.is. Lesendum er sķšan ętlaš senda svar sitt. Spenningurinn vegna EM leikja ķslenska landslišsins hefur veriš mikill og lišiš hefur nįš frįbęrum įrangri, komiš ķ sextįn liša śrslit.

Englendingar hafa ekki rišiš feitum hesti frį žįtttöku sinni ķ stórmótum. Mögru tķmar žeirra hafa veriš langir ķ góšir. Var žaš ekki įriš 1966 sem lišiš varš heimsmeistari meš žvķ aš sigra Žjóšverja į Wembley? Ekkert sķšan, og nś eru Englendingar komnir ķ sextįn liša śrslit į Evrópumótinu, öllum aš óvörum.

Ekki misskilja mig en ég hef haldiš meš enska landslišinu lengur frį žvķ ég man eftir mér en man žó sjaldnast neitt. Hvers vegna veit ég ekki. Sko, menn mega ekki blanda saman ensku deildarkeppninni og halda aš Englendingar séu svo óskaplega góšir ķ fótbolta af žvķ aš Premium League er ein sś albesta ķ heiminum. Žar leika svo margir leikmenn af öšrum žjóšernum en ensku aš žeir sķšarnefndu komast varla ķ byrjunarliš. Mį vera aš žetta sé ašeins oršum aukiš hjį mér.

Aušvitaš vinnur England ķslenska landslišiš. Annaš hvort vęri žaš nś. Ašalžjįlfari enska landslišsins (sjį mynd) sendi fimm manna teymi til aš greina leikinn viš Austurrķki og žaš enga smįkalla. Svo verša leikmenn Englendinga matašir į upplżsingunum og žeim sagt aš gera žetta žegar Ķslendingar gera hitt ... Viš munum žvķ rekast į vegg ķ öllum varnar- og sóknarašgeršum, segja enskir.

Ef til vill er hér sóknarfęri fyrir lišiš okkar svo fremi sem žjįlfararnir lįti krók koma į móti žessi bragši. Ég spįi fimm mörkum enskra gegn einu okkar. Žaš vęri stórsigur. Ekki satt?

Ķ morgun hringdi ķ mig berdreymin mašur. Hann fullyrti aš honum hefši dreymt forsķša Morgunblašsins į morgun sem aš öllum lķkindum er enn óskrifuš. Śr draumnum man viškomandi ašeins žetta sem ritaš var meš strķšsletri: „Stórgos hafiš ķ Heklu.“

Nś žarf vęntanlega einhvern til aš rįša drauminn vegna žess aš allir draumar eru žannig aš žeir eru ekki um žaš sem žeir fjalla. Žeir eru alltaf um eitthvaš allt annaš sem svo žarf aš tślka.

Dreymandinn heldur žvķ fram aš draumurinn merki einfaldlega stórsigur okkar manna į enska landslišinu. Sérlegur draumarįšandi sem ég leitaši til heldur žvķ fram aš hann sé hvorki fyrir eldgosi né śrslitum ķ fótboltaleik heldur eigi rętur sķnar aš rekja til óhóflegrar sykurneyslu dreymandans.

Ég er hins vegar žess fullviss aš hann sé fyrir snjóavetri.

 


Egill Helgason bżr til gróusögu um Sjįlfstęšisflokkinn

Einn undarlegast įlitsgjafi landsins er Egill Helgason, vinstri mašur ķ stjórnmįlum. Hann segir į vef sķnum (leturbreyting mķn):

Żmsum finnst sjįlfsagt aš einna stęrstu tķšindin séu afhroš Davķšs Oddssonar. Hann varš ķ fjórša sęti meš ašeins 13,7 prósent. Žaš eru ekki dęmi žess aš svo žekktur og įhrifamikill mašur bjóši sig fram til forseta į Ķslandi og fįi svo lķtiš fylgi. Žegar hann kom fyrst fram bjuggust margir viš aš hann myndi aš minnsta kosti fara ķ 30 prósent. Sigur virtist žó alltaf fjarlęgur. En kosningabarįtta Davķšs var algjörlega misheppnuš – hśn var mestanpart į neikvęšum nótum. Žaš var nįttśrlega óhjįkvęmilegt aš kosningarnar snerust aš miklu leyti um Davķš – einfaldlega vegna žess hversu stórt hlutverk hann hefur leikiš ķ ķslenskum stjórnmįlum. En kosningarnar uršu ķ raun leišinlegri og innihaldslausari fyrir vikiš.

Žessu mį aš allt eins snśa upp į Egil. Hann er yfirleitt į neikvęšu nótunum, sérstaklega er varšar Sjįlfstęšisflokkinn. Hann hefur sjaldnast sagt neitt jįkvętt um žann flokk um leiš og hann heldur fram įgęti vinstri flokka - svona yfirleitt.

Egill viršist ekkert hafa fylgst meš kosningabarįttunni, kannski horft į einn umręšužįtt ķ sjónvarpi, ekki mętt į fundi hjį Davķš Oddssyni eša hlustaš į hreyfimyndir frį honum né heldur lesiš greinar hans. Davķš fęr einfaldlega neikvęšnistimpilinn af žvķ Egill telur hann geta veriš réttlętanlegan. 

Ég hef sótt nokkra kosningafundi Davķšs og séš ašra į Fb og jafnvel įtt žess kost aš spjalla viš hann. Verš aš taka undir žaš sem Andri Snęr sagši ķ kosningasjónvarpi Rķkisśtvarpsins ķ gęrkvöldi aš Davķš er einstaklega ljśfur mašur og kurteis ķ viškynningu.

Fundirnir hans voru ķ einu orši sagt afar skemmtilegir og fróšlegir. Davķš ręddi um stöšu mįla, gerši stólpagrķn af sjįlfum sér, sagši fjölmargar gręskulausar gamansögur af fólki sem hann žekkti og nefndi stundum mótframbjóšendur sķna og var ekki alltaf sammįla žeim. Ešlilega.

Žegar upp var stašiš af žessum fundum sat eftir hversu įnęgjulegir žeir voru og hversu gaman er aš hitta mann meš slķka frįsagnargįfu aš hann gat fengiš salinn til aš liggja ķ hlįtri sem og snerta viškvęmari tilfinningar eins og žegar hann sagši frį móšur sinni sem lést fyrr ķ mįnušinum.

Žetta veit Egill Helgason ekki vegna žess aš Davķš į aš vera vondur, frekur og leišinlegur. Žaš er myndin sem vinstri menn hafa keppst viš aš draga upp af manninum. Egill er trśr žessum įróšri.

Svo smekklaus og kjįnalegur er Egill aš hann fullyršir žetta:

Davķš į hóp įkafra stušningsmanna sem eru undrandi og reišir, žeir ofmįtu algjörlega stöšu leištoga sķns, ekki einu sinni Sjįlfstęšismenn hlżddu žegar kalliš kom. Žaš kęmi ekki į óvart žótt Davķšsflokkurinn hyggši į einhvers konar hefndir.

Ég er flokksbundinn sjįlfstęšismašur og er ekki reišur yfir śrslitum forsetakosninganna og ekki hef ég hitt stušningsmann Davķšs sem er eitthvaš fśll.

Og hvers ętti Sjįlfstęšisflokkurinn aš hefna? Žess aš fyrrum formašur flokksins var ekki kjörinn forseti? Hvers konar bull er žetta ķ Agli? Žvķlķkur asni er hann aš halda žessu fram.

Stašreyndin er einfaldlega sś aš stjórnmįlaflokkur hefnir sķn ekki vegna śrslita ķ lżšręšislegum kosningum. Žannig er žaš einfaldlega. Punktur.

Hefnd į aldrei viš vegna žess aš sį eini sem hęgt er aš įfellast eru kjósendur, aš žeir hafi ekki kosiš „rétt“. Ešli lżšręšisins er hins vegar svo einfalt og skżrt aš allir kjósendur kjósa rétt.

Tilgangurinn meš kosningum er ekki sķšur aš sętta sig viš nišurstöšur kosninga. Eša dettur Agli ķ hug aš skattahękkanir sķšustu rķkisstjórnar hafi veriš geršar ķ hefndarskyni vegna žess aš hśn tapaš Iceseve mįlum ķ žjóšaratkvęšagreišslu?

Nei. Stašreyndin er einfaldlega sś aš žetta er bull ķ Agli. Hann er einfaldlega heiftśšugur nįungi og trśr andstęšingum Sjįlfstęšisflokksins ķ įróšrinum gegn honum.

Žetta gęti veriš satt, tautar Egil. Lįtum helv... neita žessu, hugsar hann eins og Nixon foršum daga. „Let the bastards deny it“.

Svo lętur hann žetta varša ķ bloggiš sitt og er bara nokkuš įnęgšur meš dagsverkiš rétt eins og žeir sem nefndir eru „virkir ķ athugasemdum“ og męra hann mest fyrir gįfuleg blogg.


Nżkjörinn forseti sat į gólfi meš leikfangabķl og sagši brrrr og bķb

Kynslóšaskipti hafa oršiš. Ungur mašur hefur veriš kjörinn forseti og hans bķša skemmtileg og įhugaverš verkefni sem hann leysir įbyggilega meš sóma.

Ég man ekki eftir aš hafa hitt Gušna Th. Jóhannesson nema einu sinni.

Žegar ég var ķ Menntaskólanum ķ Reykjavķk 1973 til 1977 kenndi fašir hans, Jóhannes Sęmundsson, ķžróttir. Tvisvar eša žrisvar ķ viku fóru nemendur ķ litla herbergi sem kallaš var ķžróttasalur eša glķmdu viš tękin ķ kjallaranum, stundum var jafnvel hlaupiš ķ kringum Tjörnina. Žetta voru skemmtilegir tķmar, Jóhannes kįtur og hvetjandi og vildi aš viš tękjum nįmiš alvarlega og flestir geršu žaš, oftar en ekki vegna žess aš enginn vildi bregšast žessum įgęta manni

Ég sótti valfag ķ ķžróttafręši hjį Jóhannesi. Žaš kom mikiš į óvart aš Jóhannes bauš okkur nemendum sķnum heim til sķn ķ kaffi, kakó og kökur og var tilefniš aš afhenda okkur skjal til sönnunar um aš viš hefšum stašist prófiš. Į móti okkur tók glęsileg eiginkona hans, Margrét G. Thorlacius, og į gólfinu léku sér tveir strįkar meš leikfangabķla og sögšu brrr, brrrrr og bķb, bķb. Annar žeirra hét Gušni og hinn Patrekur. Man ekki eftir aš hafa séš Jóhannes, žrišja bróšurinn.

Žetta var ķ eina skiptiš aš kennari ķ MR bauš nemendum sķnum heim til sķn. Jóhannes var svo ljśfur og góšur aš ekki var hęgt annaš en aš kunna vel viš manninn. Hann fylgdist vel meš nemendum sķnum og žess albśinn aš ašstoša langt umfram kennsluskyldu sķna.

Jóhannes fęddist 1940 og lést 1983. Fjölmargir nemendur Jóhannesar minnast hans nś og samglešjast fjölskyldunni į žessum degi er Gušni sonur hans hefur nś veriš kjörinn forseti Ķslands.

Ķ minningargrein um Jóhannes ķ Morgunblašinu segir Gušni Jónsson, rektor MR:

Hann breyttir leikfimikennslu ķ ķžróttakennslu og lagši mikla įherslu į aš efla žrek nemenda og kenna žeim undirstöšuatrišin ķ mörgum greinum ķžrótta, sem žeir męttu sķšar nota til aš višhalda heilsu sinni og hreysti. [...)

Ekki sķšur įstęša til aš geta glašvęršar hans og kįtķnu į kennarastofunni. hann var skemmtilega strķšinn, įn žess aš broddurinn fęri of djśpt eša sęti eftir, og žó aš strķšnir menn žoli oft mann verst strķšni, žį var žvķ ekki svo fariš um Jóhannes, hann gat tekiš strķšni eins og vel og hann śtdeildi henni.


Nżr forseti kjörinn

Gušni Th. Jóhannesson er nżr forseti ķslenska lżšveldisins. Hann er vel aš sigrinum kominn, heišarlegur og vandašur mašur. Ég óska honum til hamingju meš sigurinn.

Mér er engin launung į žvķ aš ég studdi Davķš Oddsson. Tel hann hafa getaš gengt embętti forseta Ķslands meš sóma. Davķš įtti žó į brattann aš sękja. Fjöldi manns hefur lįtiš sannfęrast aš hann sé óalandi og óferjandi, höfundur hrunsins og hafi gert Sešlabanka Ķslands gjaldžrota. Žannig tala žeir sem ekki žekkja til, lįta ašra taka afstöšu fyrir sig.

Merkilegt er žó hvernig keppinautar Davķšs ķ forsetakjörinu tala um hann. Ekki eitt styggšaryrši frį Gušna, Höllu og Andra Snę, žvert į móti. Sį sķšast nefndi segir Davķš hiš mesta ljśfmenni og meinti žaš innilega en bętti žvķ lķka viš aš Davķš hefši komiš sér mikiš į óvart.

Gušni telur aš kosningabarįttan hafi fariš drengilega fram og įtti žį viš mótframbjóšendur sķna. Hins vegar segir hann aš verra hafi veriš aš eiga viš stušningsmenn einstakra frambjóšenda sem hafi sumir hverjir beitt illum brögšum. Ljóst mį žó vera aš Gušni erfir ekki neitt.

Įlitsgjafar ķ fjölmišlum eru sumir hverjir skrżtnir og nżta hvert tękifęri til aš gera lķtiš śr įrangri Davķšs og reyna žannig aš nišurlęgja hann eins og kostur er. Aušvitaš eru žetta pólitķskar įrįsir manna sem reyna aš tengja stjórnmįl og forsetakosningar. Davķš gerši žaš ekki. Kosningarnar voru ekki į pólitķskum nótum. Svo eru ašrir sem fullyrša aš žęr hafi veriš žaš, benda į žį sem stóšu aš framboši Gušna og störfušu fyrir hann. Žetta er ekki sķšur rangt og fjarstęša.

Margir opinberir įlitsgjafar skilja fęst nema eigiš egó. Žeir įtta sig ekki į žvķ aš hver einstaklingur er margbrotinn og margtengdur. Sį sem er flokkspólitķskur į ęttingja, vini, vinnufélaga, gamla skólafélaga og žessar tengingar ekki ašeins persónulega heldur einnig ķ gegnum maka og börn.

Afstaša fólks ķ forsetakosningunum getur žvķ oltiš į fjölmörgum og ólķkum žįttum. Hér eru nokkur dęmi:

Vinur minn sem er sjįlfstęšismašur studdi Andra Snę vegna barįttumįla hans ķ umhverfis- og nįttśruverndarmįlum.

Annar góšur vinur minn, gallharšur sjįlfstęšismašur, studdi og vann fyrir Gušna vegna žess aš žeir eru gamlir bekkjarfélagar og hafa haldiš vinįttu frį žvķ ķ menntaskóla.

Vinkona mķn sem er sjįlfstęšismašur studdu Höllu, ekki vegna žess aš hśn er kona heldur vegna tengsla viš góša vini.

Og svo er žaš yngri sonur minn sem lét sannfęringakraft föšur sķns ekki hafa įhrif į sig heldur kaus Gušna sem hann telur skynsaman mann framtķšarinnar og verši land og žjóš til sóma.

Meš svona dęmi ķ huga og raunar miklu fleiri veršur mašur aldeilis undrandi į skrżtnum įlitsgjöfum sem fullyrša aš Davķš hafi veriš hafnaš. Ekki enn skilja žeir ešli mįla. Žeim sem nįšu ekki kjöri var ekki hafnaš, annar var valinn einfaldlega valinn af įstęšum sem jafnvel mį rekja til žess sem segir hér aš ofan.

Skķtkast, fullyrša įlitsgjafarnir, stjórnmįlfręšingarnir sem nota žó ekkert af fręšum sķnum til aš sanna žessa fullyršingu. Žessu er  best svaraš meš tilvitnun ķ hinn įgęta tónlistarmann Sverri Stormsker, sem sagši ķ grein į visir.is:

Davķš reyndi į einum tķmapunkti aš fį smį fśtt ķ žetta meš žvķ aš anda nokkrum stašreyndum į Gušna, en slķkt er stranglega bannaš og er kallaš “skķtkast” og “įrįsir” af skķtkastssérfręšingum kommentakerfanna.

Svo mį benda į žį einföldu stašreynd aš sjaldnast mį Davķš Oddsson tjį sig. Žį er snśiš śt śr oršum hans og ... žaš sem verra er: Illa upplżsta fólki telur sig hafa skotleyfi į Davķš. Nei, nei. Žį er žaš ekki skķtkast žó hraunaš sé yfir manninn įviršingum sem sjaldnast er nokkur fótur fyrir - žaš hefur bara heyrt eša lesiš aš svona sé žaš.

 

 


Enn stórir skjįlftar ķ noršvesturhlķšum Bįršarbungu

SkjįlftarRétt eftir klukkan eitt ķ dag uršu fjórir snarpir skjįlftar ķ og viš Bįršarbungu. Žrķr žeirra voru yfir 3 stig og einn męldist raunar 4 sstig og man ég ekki eftir svo snörpum skjį ķ eša viš Bįršarbungu.

Skjįlftarnir sjįst į mešfylgjandi korti og eru merktir stjörnum.

Takiš eftir stašsetningu žriggja skjįlfta sem eru ķ noršvesturhlķšum Bįršarbungu. Sį sem er hęgra megin af žessum žremur męldist 2 stig, en hinir sem eru enn nešar 4 og 3,8 stig.

Stašsetning finnst mér alveg stórmerkileg. Mjög viršist hafa dregiš śt skjįlftunum ķ Bįršarbungu og žeir fęrst yfir ķ hlķšarnar noršan- og noršvestanmegin.

SkjįlftarŽannig var žetta lķka fyrir um viku, žaš er 19. jśnķ, eins og sjį mį į kortinu fyrir nešan. Žetta er allt į svipušum slóšum.

Hvaša įlyktun mį draga af žessu ef rétt er?

Fyrir žaš fyrsta eru jaršskjįlftar ekki endilega fyrirbošar eldsumbrota. Hins vegar gefa žeir vķsbendingar sem jaršvķsindamenn geta rįšiš ķ en leikmenn eins og ég kunnum lķtil skil į.

Aš öllum lķkindum benda skjįlftarnir til aš žrżstingur sé undir Bįršarbungu en ekki vegna hreyfinga flekamóta.

Sagt er aš tiltölulega grunnt undir öskjunni sé kvikužró af svipašri stęrš og askjan og žrżstingur henni valdi skjįlftunum. Hugsanlegt er aš ofan viš žrónna hafi bergiš glišnaš og kvika leiti žar upp.

VikuyfirlitHeld žaš sé nś betra aš hętta malinu įšur en mašur veršur sér til algjörrar skammar. Allt er žetta hins vegar afar įhugavert og fróšlegt aš fylgjast meš žróun mįla į žessum slóšum.

Nešsta kortiš er svokallaš vikuyfirlit og sżnir hvar skjįlftar žessarar viku hafa oršiš.


Kjörland er fyrir njóla į götum borgarinnar

Njóli 1Į sķšustu tuttugu įrum hefur Reykjavķkurborg sjaldan litiš ver śt. Óstjórnin ķ rekstri hennar er slķk aš sparaš er į öllum svišum og nś er svo komiš aš arfleifš Gnarrsins er sś aš altl sem įšur žótti til lżta telst nś bara žokkalegt.

Žaš var einmitt Gnarrinn sem lżsti žvķ yfir aš njólinn vęri ósköp ešlilegur ķ borgarumhverfinu. Žetta var į žeim tķma sem peningastjórnin var aš fara śr böndunum hjį meirihlutanum, bjįnaflokknum og Samfylkingunni. Nś er hefur bjįnaflokkunum fjölgaš og žeir rįša ekki neitt viš neitt. 

Njólinn fęr aš vaxa frjįls į götum borgarinnar eins og sjį mį. 

Njóli 2Žannig er lķka um skuldir borgarinnar, žęr vaxa frjįlsar og öllum óhįšar en borgarfulltrśar meirihlutans vasast ķ žeim mįlum sem komiš geta žeim ķ jįkvęša fjölmišlaumręšu.

Žeim skjöplast žó ašeins žarna um daginn žegar žeir misnotušu fjįrmuni Bķlastęšasjóšs ķ gęluverkefni sķn.

Vitanlega var žvķ mótmęlt af borgarrįši aš um misnotkun fjįr hafi veriš aš ręša. Vandinn var bara sį aš žeir sömu sitja ķ stjórn Bķlastęšasjóšs og ķ borgarrįši. Žetta heitir bókstaflega aš tala meš tungum tveim.

Jį, ķ stjórn bķlastęšasjóšs sitja žeir sömu og ķ borgarrįši. Į myndunum tveimur mį sjį njóla. Sami njólinn er į žeim bįšum og reynir hann ekki aš fela žį stašreynd.


Viš žurfum forseta meš reynslu, žekkingu og kjark

Til hvaša rįša skal grķpa žegar vandi stešjar aš. Eru allir svo glöggir aš žeir greini vandamįliš śr fjarlęgš?

Nei, flestir eru žannig aš žeir geta fyrst greint vandann žegar hann er löngu yfirstašinn og žį eru žeir sem betur fer ķ öruggri fjarlęgš.  Žannig eru fjölmargir og žeir eiga žaš eitt sameiginlegt aš vita allt best eftirį.

Žegar Icesave lögin komu til undirritunar forseta Ķslands hafši hann reynslu, žekkingu og kjark til aš neita žvķ og vķsa žeim ķ žjóšaratkvęšagreišslu. Samtök ķslenskra gįfumanna hvöttu til aš žeir vęru samžykktir og spörušu ekki dómsdagspįdómana vęri žeim hafnaš. Žjóšin hlustaši ekki og tók afstöšu og margvķsleg hljóš heyršust frį gįfumönnunum og stjórnvöldum ķ Evrópu og ESB.

Sagnfręšingar eru nś bókstaflega lygilega fęrir aš lķta um öxl og greina Icesave deilurnar. Žeir kunna lķka aš greina žorskastrķšin og sjįlfstęšisbarįttuna žjóšarinnar fyrr į įrum. Og žaš sem meira er žeir koma meš nżstįrlegar kenningar sem gera lķtiš śr žvķ sem įunnist hefur ķ žessum mįlum. 

Almenningur stendur į efir agndofa og skilur ekki hvers vegna allt sem ķslenskt er sé talaš nišur og gert lķtiš śr įrangri žjóšarinnar į sķšustu įrum, įratugum og jafnvel įrhundrušum.

Fręšimenn sem vinna į žennan hįtt viršast ekki fęrir um aš taka įkvöršum ķ vandamįlum dagsins. Margt bendir til aš žeir koma varla auga į žau hvaš žį aš geta beitt greiningu fręša sinna vegna žess aš nįndin er žeim fjötur um fót. Hér įšur fyrr var sagt aš svona nįungar gętu ekki hitt tunnu jafnvel žó žeir vęru staddir ofan ķ henni.

Žaš er eitt aš vera forsetaframbjóšandi og tala fjįlglega og skżrt um ekki neitt, hringsóla ķ kringum umręšuefniš įn žess aš nįlgast kjarna mįlsins. Žannig eru flestir forsetaframbjóšendur, žora ekki, geta ekki, og vilja ekki tjį sig. Žeir gętu nefnilega fęlt frį kjósendur ...

Žetta er įstęšan fyrir žvķ aš ég ętla aš kjósa Davķš Oddsson sem forseta Ķslands. Hann hefur reynslu, žekkingu og kjark til aš greina og skilja žau vandamįl sem koma upp og taka afstöšu. 

Ég rįšlegg žeim sem eru ķ vafa aš lįta ekki andstęšinga Davķšs rįša heldur kynna sér žaš sem mašurinn segir. Žaš hefur dugaš mér. Andskotar Davķšs eru margir og žeir fara aldrei rétt meš orš hans eša afstöšu.

 

 

 


Skemmdarverk ķ nįttśrunni

Krot 2Feršamenn sem koma hingaš til lands eru ekki allir nįttśruverndar- eša umhverfissinnar og ekki heldur allir heimamenn. Žvķ fer fjarri. Skiptir litlu žó allir vilji śt śr žéttbżlinu til aš njóta ķslenskrar nįttśru.

Sem betur fer hefur ekki veriš mikiš um krot og önnur skemmdarverk ķ nįttśru Ķslands. Undanskil žó margvķslegar framkvęmdir hér og žar, malarnįmur, utanvegaakstur, mannvirkjagerš og annaš.

Krot 3Ķ frétt mbl.is segir frį heimskri stelpu sem hefur veriš dęmd fyrir krot śt ķ nįttśrunni. Ekki žarf aš leita lengi til aš fį mynd af henni. Tilgangur hennar viršist vera sį eini aš vekja athygli į sjįlfri sér. Henni tókst žaš.

Yfirgnęfandi lķkur eru į žvķ aš nś žegar hafi veriš framin įlķka skemmdarverk ķ ķslenskri nįttśru og meš sömu rökum mį fullyrša aš žeim muni fjölga eftir žvķ sem feršamannastraumurinn eykst hingaš til lands.

Sums stašar mį sjį aš reynt hefur veriš aš krota nöfn eša stafi ķ móberg enda er žaš aušveldast af öllu, svo mjśkt sem žaš er.

Krot 4Undanfarin įr hef ég lagt leiš mķna upp ķ Vķfilsfell og finnst stundum krot ķ móberginu. Kosturinn er hins vegar sį aš mjög aušvelt er aš hreinsa svona krot śt meš žvķ aš strjśka höršum steini yfir krotiš.

Ég held hins vegar aš ķ framtķšinni verši žetta vaxandi vandamįl hér į landi eins og ķ mörgum öšrum löndum.

Krot 1Hér eru nokkrar myndir sem ég fann į vefnum.


mbl.is Dęmd fyrir „graff“ ķ sex žjóšgöršum
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband