Hvaš gerši Jón Žór Ólafsson, žingmašur, viš launahękkunina?

Hvaš gerširšu viš peningana sem frśin ķ Hamborg gaf žér? Žś mįtt ekki segja jį eša nei og ekki hvķtt eša svart ...

Žannig byrjar skemmtilegur oršaleikur sem lifaš hefur lengi meš žjóšinni en hann byggist į žvķ aš sį sem svarar sé klókur, fljótur aš hugsa og foršist žį pytti sem geta oršiš honum aš falli.

Jón Žór Ólafsson, žingmašur Pķrata, birti grein žann 8. nóvember 2016 ķ Fréttablašinu og opinberaši žar gagnrżni sķna vegna įkvöršunar kjararįšs um verulega hękkun launa forseta Ķslands, žingmanna og fjölmargra embęttismanna. 

Hótunin

Mikil žykkja var ķ Jóni Žór śt af hękkuninni og hann virtist hóta aš kęra įkvöršun kjararįšs. Svo viršist sem hann hóti eftirtöldum:

1. Forsetanum nema hann setji brįšabirgšalög gegn įkvöršun Kjararįšs
2. Kjararįši, nema žaš hętti viš allt saman
3. Formönnum žingflokka, nema žeir lofi žvķ aš žeir lįti Kjararįš hętta viš allt saman

Nś er lišinn tveir og hįlfur mįnušur frį žvķ aš laun forsetans, žingmanna og embęttismanna hękkušu. Enn bólar ekkert į kęru Jóns Žórs, žingmanns. Žar aš auki hefur enginn virt hótun žingmannsins višlits, ekki forsetinn, ekki kjararįš og ekki formenn žingflokka, žar meš talinn formašur žingflokks Pķrata. 

Ólķkt hafast menn aš

Forseti Ķslands lżsti ķ nóvember yfir óįnęgju sinni meš launahękkun kjararįšs, sagšist ekki hafa bešiš um hana og myndi ekki žiggja. Žess ķ staš hefur hann gefiš tęplega žrjś hundruš žśsund krónur į mįnuši til góšgeršastofnanna. 

Fordęmi forsetans bendir til mikilla mannkosta og aš hann sé traustur og trśveršugur, standi viš orš sķn. Betra vęri ef fleiri óįnęgšir žiggjendur launahękkunar kjararįšs fetušu ķ fótspor hans. Allir viršast gleypa viš laununum žrįtt fyrir stór orš.

Hvaš varš um launahękkunina?

Ekki er nema ešlilegt aš kjósendur velti fyrir sé hvaš Jón Žór Ólafsson, žingmašur Pķrata, og hafi gert viš žį rķflegu hękkun launa sem hann fékk sem žingmašur:

1. Afžakkaši hann hana?

2. Lagši hann hękkunina inn į bankabók til aš geta skilaš sķšar?

3. Fór hann aš fordęmi forseta Ķslands og gaf hękkunina til góšgeršarmįla?

4. Hirti hann launahękkunina žegjandi og óhljóšalaust?

Mišaš viš žaš sem Jón Žór žingmašur sagši ķ įšurnefndri grein sinni getur varla veriš aš hann hafi einfaldlega hirt launahękkunina og notaš hana ķ eigin žįgu. Žvķ trśir aušvitaš enginn enda vęri sį ęriš mikill ómerkingur sem er haršur gagnrżnandi en endar meš žvķ aš éta allt ofan ķ sig ... bókstaflega.

338.254 króna launahękkun į mįnuši

Ef žessir žrķr ašilar bregšast allir žį mun ég kęra įkvöršun Kjararįšs til dómstóla og hef nś žegar fengiš til žess lögfręšing.

Žetta segir Jón Žór Ólafsson, žingmašur Pķrata, ķ ofangreindri grein. Nśna er eiginlega kominn tķmi til aš hann leysi frį skjóšunni enda meira en žrķr mįnušur frį žvķ aš hann skrifaši žessi orš. Į žeim tķma og til loka žessa mįnašar hefur hann fengiš samtals rśma eina milljón króna aukreitis ķ laun, žökk sé kjararįši.

Starf žingmanns er enginn oršaleikur eša innantómt tal. Įbyrgš žingmanna er mikil og žeir eru dęmdir af oršum og geršum.

Jón Žór Ólafsson var stóryrtur ķ greininni og žvķ mį spyrja: Hvaš gerši hann viš launahękkunina? Hvaša lögfręšing hefur hann rįšiš til aš hnekkja įkvöršun kjararįšs? Hverja hefur hann kęrt og fyrir hvaša stjórnvaldi?

Žessi grein birtist ķ Morgunblašinu 28. febrśar 2017.


Ekkert samręmi milli sölu įfengis og fjölgunar feršamanna

Į sķšustu įrum hefur erlendum feršamönnum fjölgaš grķšarlega, śr tęplega 500.000 ķ um 1.800.000 į sķšasta įri.

Į sama tķma hefur sala įfengis skv. ĮTVR śr 19 milljón lķtrum ķ 19,6 milljón lķtra. Salan hefur žar af leišandi ekki aukist ķ samręmi viš fjölgun feršamanna. 

Af žessu mį draga tvęr įlyktanir og hlżtur önnur žeirra aš vera röng:

  1. Įfengisneysla Ķslendinga hefur minnkaš stórkostlega
  2. Śtlendingar drekka hreinlega ekkert

Fjölgun feršamanna um meira en eina milljón manna hlżtur aš verša til žess aš sala į įfengi aukist. Allt annaš eykst. Kortanotkun eykst, sala į minjagripum, fatnaši, feršum ... Eša eru śtlendingarnir sem hingaš koma bindindismenn upp til hópa.

Sala ĮTVR į įrinu 2006, į žeim skrżtnu uppgangstķmum, var ašeins um 18,6 milljón lķtrar. Engu aš sķšur var įfengissalan į įrinu 2008 tęplega 20,5 milljón lķtrar.

ĮfengiOfangreindar upplżsingar um sölu įfengis eru śr įrsskżrslu ĮTVR fyrir įriš 2015. Sjį töfluna hér til hlišar.

Ég hreinlega trśi ekki mķnum eigin augum. Hallast aš žvķ aš mér hafi yfirsést eitthvaš. Varla męlir ĮTVR rangt.


Rjómabollur eru tęknilega léleg hönnun

bollaBolludagurinn er į mįnudaginn. Hann hefur fylgt manni ķ gegnum lķfiš, fyrst meš mikilli įnęgju sem hefur svo fariš dvķnandi. Įstęšan er tęknilegs ešlis.

Eflaust hefur žessi dagur veriš snišugari foršum daga en ķ nśtķmanum. Ķ dag er hęgt aš fį fleiri „nömm“ ķ bakarķum en žessar bollur. Nś er svo komiš aš ég skil lķtiš ķ žeirri įrįttu aš troša hveitibollu fylltri af rjóma og sultu ķ andlitiš į sér.

Žaš er ekki hęgt aš éta svona bollu. Žegar bitiš er ķ hana gerist žaš óhjįkvęmilega aš rjóminn og sultan spżtast til beggja hliša, jafnvel svo aš sessunautar manns eru ķ stórhęttu. Įstęšan er žessi ómögulega hönnun bollunnar. Hśn į ekki aš vera hringlótt eins og viš sögšum ķ gamla daga. Frekar į lengdina, ekki of breiš, heldur frekar svona kjaftbreiš. 

Trśiš mér, ég hef gert tilraunir meš alls kyns bollur. Žęr hafa allar mistekist. Žaš er einfaldlega ekki hęgt aš hafa rjóma eša sultu ķ samloku. Bollan er ekkert annaš en samloka.

VendirRjóminn mun alltaf renna nišur munnvikin, nišur į skyrtuna/peysuna og loks ķ kjöltu fólks. Eina rįšiš er aš fara eftir skipun foreldranna aš beygja sig diskinn ...Eša nota smekk, žaš er nś eiginlega bara smekksatriši

Bolludaginn į aš leggja af, banna žessar įrans hringlóttu bollur nema žvķ ašeins aš žęr verši lokašar, svona eins og pķtubrauš. Žar aš auki eru krakkar hęttir aš nota bolluvendi sem ķ gamla daga var óašskiljanlegur hluti bolludagsins. Heimur versnandi fer.

Į bolludaginn ętla ég ekki aš gśffa ķ mig bollu ... ég ętla aš fį mér ellefu bollur. Takk fyrir og verši mér aš góšu.


Bifreiš, bifreiš, bķl, bifreš ... stoliš

Lögreglan į höfušborgarsvęšinu lżsir eftir bifreiš nśmer JJ-P44, sem stoliš var ķ gęrkvöldi śr vesturbę Kópavogs, į Facebook sķšu sinni.

Bifreišin er af geršinni Toyota Land Cruizer 200 og er hśn svört aš lit en bķllinn er 2010 įrgerš. Bifreišin er meš skķšaboga of mikiš af skķšabśnaši og öšru ķ bifreišinni, žar sem fjölskyldan sem į bifreišina var į leiš ķ feršalag žegar bifrešinni var stoliš.

Lögreglan óskar eftir žvķ aš hringt sé ķ neyšarnśmeriš 112 ef aš sést til bifreišarinnar.

Žetta er stutt frétt į visir.is. Sį sem svona skrifar er ekki aš žjónusta lesendur, hann er bara hrošvirkur.

Įtta sinnum er getiš um bifreiš („bķl“, „bifreš“) ķ fréttinni. Einu sinni hefši dugaš. Žar af fjórum sinnum ķ einni mįlsgrein.

Bifreišin er meš skķšaboga of mikiš af skķšabśnaši og öšru ķ bifreišinni, žar sem fjölskyldan sem į bifreišina var į leiš ķ feršalag žegar bifrešinni var stoliš.

Settu punkt sem oftast, hljóšar eitt gott rįš til žeirra sem sitja viš skriftir. Fréttina hefši aušveldlega mįtt stytta, til dęmis svona: 

„Lögreglan hefur į Facebook-sķšu sinni lżst eftir svartri Toyota Landcrusier bķl sem stoliš var ķ vesturbę Kópavogs ķ gęrkvöldi.

Fjölskyldan sem į bķlinn var į leišinni ķ skķšaferš. Ķ honum var mešal annars mikiš af skķšabśnaši. Žeir sem hafa séš bķlinn eru bešnir aš hringja ķ neyšarnśmeriš 112.“

Nei, žess ķ staš er eitthvaš hripaš nišur, enginn les yfir hvorki höfundur né annar. Fjölmišlar, prentašir eša į vefnum, veita lesendum žjónustu. Žeir eru ekki fyrir blašamenn eša ašra sem aš śtgįfunni koma. 

 

 


Hrikalega fįir sjómenn greiša atkvęši

Ašeins 54% sjómanna greiddu atkvęši um nżjan kjarasamning viš śtgeršarmenn. Žaš er stórfuršulegt aš ekki skuli fleiri hafa kosiš. Reyndar er žaš śt ķ hött aš launžegum sé ekki skylt aš greiša atkvęši um kjarasamning.

Af 2.214 manns sem voru į kjörskrį samžykktu 623 samninginn en 558 voru į móti. 

Žaš eru engin smįręšis hagsmunir undir ķ žessari launadeilu, ekki ašeins fyrir sjómenn og śtgeršamenn, heldur fyrir fjölda annarra fyrirtękja og launžega.

Um 28% sjómanna samžykktu samninginn. Hefši žaš veriš réttlętanlegt ef 28% sjómanna hefšu hafnaš honum?

Svona ašferšafręši er verulega biluš.


mbl.is Samžykktu samninginn naumlega
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Žessi Trump eftir rśman mįnuš ķ embętti

TrumpSweden? Terror attack? What has he been smoking? Questions abound.

Žetta sagši Carl Bild, fyrrum utanrķkisrįšherra Svķžjóšar, furšu lostinn, vegna orša forseta Bandarķkjanna um meint hryšjuverk sem įtti aš hafa gerst žar.

Trump, Donald Trump. Nafniš vekur misjafnar hugrenningar hjį fólki. Sumum finnst hann ęši stórkostlegur, ašrir eru hissa, skilja hann ekki og telja hann žvķ minni hįttar.

Mašurinn kom inn ķ stjórnmįlin ķ Bandarķkjunum og hefur sķšan talaš ķ fyrirsögnum. Punktur. Sįralķtil hugmyndafręši. Eldmóšurinn er rosalegur en beinist eingöngu aš honum sjįlfum enda talar hann ķ fyrstu persónu eintölu, ekki fleirtölu. Žaš segir dįlķtiš. Fęstir eru einhverju nęr eftir aš hafa hlustaš į hann flytja ręšu.

imagesHann śtlistar skošanir sķnar į Twitter. Žaš er svona eins og aš tjį sig ķ gegnum athugasemdakerfi fjölmišla. Upphrópanir, órökstuttar įlyktanir, ruddaskapur, dónaskapur ...

Eftir žvķ sem įrunum fjölgar hef ég lęrt aš meta fólk meira eftir žvķ sem žaš segir og ekki sķšur hvernig žaš tjįir sig. Hef til dęmis megnustu óbeit į flestu žvķ sem ég įlpast til aš lesa ķ athugasemdakerfum fjölmišla, innlendra og erlendra. Frį žvķ eru vissulega undantekningar en žęr eru fįgętar. 

Trump hefur nś gengt embętti ķ rśman einn mįnuš. Fįtt nżtt hefur komiš fram. Hann talar eins og hann sé enn ķ kosningabarįttu, slęr um sig, hrópar en enn hefur ekkert annaš gerst en aš hann var geršur afturreka meš tilskipum um aš landinu skyldi lokaš fyrir fólki af įkvešnum žjóšernum.

Fleiri en hęgrimašurinn Carl Bildt velta žvķ fyrir sér hvaš sé aš gerast. John McCain, öldungardeildaržingmanni, Repśblikana og fyrrum forsetaframbjóšanda, lķst illa į Trump. Hann segir ķ vištali vegna ummęl forsetans um fjölmišla:

A fundamental part of that new world order was a free press. I hate the press. I hate you, especially, but the fact is, I, we need you. We need a free press. We must have it. It’s viral. If you want to preserve, I’m very serious now, if you want to preserve Democracy as we know it, you have to have a free, and many times adversarial press.

And without it, I’m afraid that we would lose so much of our individual liberties over time. That’s how dictators get started.

Og ég ... hvaš finnst mér?

Ég held aš Trump sé frekar einfaldur mašur, ekki meš djśpa pólitķska sannfęringu. Lķklegast er hann illa aš sér ķ alžjóšamįlum, jafnvel ķ fleiri mįlum. Aš minnsta kosti lżsti hann yfir strķši gegn Ķslandi ķ kosningabarįttunni. Reyndar ętlaši aš rįšast gegn Isis:

“If elected,” he said at a large rally filled with angry white people, “I will declare war on Iceland for harbouring ISIS all these decades.”

Trump er dęmi um hįvašasegg sem talar lįtlaust, yfirgnęfir ašra meš lįtum en ekki viti. Žegar žaš sem hann segir er nįnar skošaš kemur ķ ljós aš hann er ruglukollur, rétt eins og dęmiš um hryšjuverkiš ķ Svķžjóš og strķš gegn Ķsland er įgętt dęmi um.

Hingaš til hefur fįtt af žvķ sem Donald Trump hefur sagt heillaš mig. Mį vera aš eitthvaš sé meira ķ hann spunniš en sést hefur undarfarin misseri. Žį er betra aš segja ekki of mikiš.

Hitt getur svo meira en veriš aš Repśblikanar og Demókratar į Bandarķkjažingi sameinist um aš setja manninn af įšur en hann skašar Bandarķkin meira eša samfélag žjóšanna.


mbl.is Įtti hann viš IKEA eša...?
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Sleggjudómar og hneykslunarorš sófafólksins

Kanntu aš aka bķl? spyr leigusali bifreišarinnar. Jį, hér er ökuskķrteiniš mitt, segir ökumašurinn.

Kanntu aš synda? spyr sį sem bżšur upp į köfun eša snork. Jį, segir feršamašurinn og lķtur kannski undan.

Geturšu gengiš į fjöll? spyr leišsögumašurinn. Jį, segir feršamašurinn. Hver getur žaš ekki?

Kanntu aš aka snjósleša? spyr leišsögumašur. Jį, segir feršamašurinn, hįlfhneykslašur.

Passašu žig į fjörunni, ķ sjónum bżr meira afl en žś veist. Aušvitaš passa ég mig, segir feršamašurinn. Helduršu aš ég sé barn?

Žannig geta hlutirnir gerst. Feršamašurinn segir ef til vill ekki alveg satt um eigin getu, kunnįttu sķna og žekkingu, vanmetur eša ofmetur.

Fjölmörg dęmi eru um slys og óhöpp sem feršamenn hafa lent ķ, hvort heldur žeir hafi sagt satt eša ósatt, kunnįtta žeirra og geta hafi veriš takmarkašri en žeir héldu eša jafnvel aš žeir hafi hreinlega veriš ógętnir eša bara óheppnir.

Ég žekki žetta sjįlfur eftir aš hafa starfaš ķ feršažjónustu. Ég er lķka oft feršamašur og sé żmislegt sem gęti veriš til frįsagnar. Nefna mį konuna į strigaskóm og meš plastpoka ķ hendi og ętlaši aš ganga til Landmannalauga og gista žar į hótelinu. Ökumašurinn į litla Hyundai bķlnum sem kominn var aš vašinu nešan viš Gķgjökul og ętlaši śt ķ af žvķ aš vegurinn lį aš žvķ og upp śr hinum megin. Göngumašurinn sem var hreinlega örmagna vegna žess aš hann įttaši sig ekki į kulda, vindi og vegalengd. Snjóslešamašurinn sem eitt augnablik hélt aš bensķngjöfin vęri bremsa - meš hörmulegum afleišingum.

Ég hef stundum mętt eša dregiš uppi ökumenn sem viršast vera af asķsku kyni. Sumir žeirra voru sķst af öllu öruggir ķ akstri. Stjórnandi bķlaleigu sagši mér fyrir stuttu aš hann hefši veriš aš leigja kķnverskum hjónum bķl. Žau framvķsušu gildum skķrteinum en voru langt ķ frį vön ķ akstri, žaš sįst žegar žau óku ķ burtu. Allt gekk žó klakklaust og žau skilušu bķlnum ķ heilu lagi.

Feršamenn eru eins og viš hinir, sumir eru góšir og vandašir, ašrir ekki. Žannig er bara veröldin. Vandi stjórnenda feršažjónustufyrirtękja er aš greina hér į milli og fara umfram allt varlega.

Fólk sem er fjarri vettvangi og žekkir ekki til, žarf einnig aš fara varlega. Aušvelt er aš hrasa ofan ķ gryfju sleggjudóma og hneykslunar. Slys verša oft og vķša, ekki žarf śtlenda feršamenn til eša illa rekin fyrirtęki. 

Hvernig stendur į žvķ aš sį sem ekki kann aš synda fęr aš snorka ķ Silfru? spyrja žeir sem ekkert žekkja til.

Tökum ekki afstöšu mešan viš höfum ekki allar upplżsingar. Feršamašur ķ köfun getur dįiš af żmsum öšrum völdum en vegna drukknunar eša slęmrar skipulagningar feršažjónustuašila.

 


mbl.is Ekki naušsynlegt aš vera syndur
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Ķbśšin fyrir ofan og ķbśšin fyrir nešan

Mikill eldur varš ķ ķbśš ķ fjölbżlishśsi Hraunbę ķ Įrbęnum um klukkan ellefu ķ gęrkvöldi. Unnar Žór Sęmundsson var staddur ķbśšinni fyrir ofan žegar eldurinn kviknaši.

„Ég var kominn ķ hįttinn žegar ég heyrši lęti fyrir utan. Ég var viss um aš žaš vęri veriš aš smala fólki ķ taxa žvķ ég heyri hrópaš „eru allir komnir śt?“ Ég leit svo śt um gluggann og sį reyk og hugsaši, nei andskotinn, žau eru aš grilla.“ segir Unnar. Hann segir aš stuttu sķšar hafi rśša ķ ķbśšinni fyrir nešan sprungiš og hann hafi fengiš reykmökk ķ andlitiš.

Ekki er gott aš treysta į fréttaflutning dv.is en lķnurnar hér aš ofan eru ķ žvķ vefriti, sjį hér.

Ķ frįsögn vefritsins var mašurinn ekki heima hjį sér, heldur ķ ķbśšinni fyrir ofan og farinn ķ hįttinn žar. Žį sprakk rśša ķ ķbśšinni fyrir nešan, žar sem hann į heima. Svo fékk hann „reykmökk ķ andlitiš“.

Eišur heitinn Gušnason hefši oršaš žaš žannig aš hér vęru eftirlitslaus fréttabörn viš išju sem žau ęttu aš eftirlįta öšrum.


Į fjallabķlnum Yaris ķ kringum landiš

SpįkonufellTil tķšinda bar ķ žessari viku aš ég ók hringinn ķ kringum landiš (kringinn ķ hringum, eins og sagt er į barnamįli). Tilgangurinn var aš „vķsitera“ sżslumannsembęttin į landinu sem er hluti af nżju starfi mķnu. Žaš er nś ekki ašalatrišiš heldur hitt aš ég ók alla žessa leiš į Toyota Yaris ... Trśi žvķ hver sem vill.

Ķ febrśar įriš 1981 ók ég sķšast hringinn um landiš. Žį hafši ég til afnota forlįta Lada Sport jeppa sem var léttur og tiltölulega lipur ķ fjallaferšum. Į žeim tķma var vetur į Ķslandi, en ekki eilķft haust eins og nśna. Žį lenti ég ķ fyrstu alvarlegu vandręšunum į Holtavöršuheiši sem var illfęr. Sem betur fer hafši ég haft vit į žvķ aš taka skóflu meš og ég bókstaflega mokaši mig ķ yfir heišina.

MżvatnSvo vel stóš ég mig aš žegar ég var nęr komin ofan ķ Hrśtafjörš dró snjómokari Vegageršarinnar mig uppi enda var starf hans snöggtum léttara eftir aš ég hafši rutt śr vegi erfišustu sköflunum (minni mitt er aušvitaš brigšult en ég żki nś ekki mikiš).

Žį ók ég til Siglufjaršar, mokaši mig um Lįgheiši til Ólafsfjaršar, til Akureyrar, Hśsavķkur, Kópaskers, Raufarhafnar, Žórshafnar, Bakkafjaršar og loks til Vopnafjaršar. Į žessum įrum var ekki akfęrt aš vetrarlagi yfir Möšrudalsöręfi svo ég fékk flutning meš strandferšaskipinu Esju frį Vopnafirši til Seyšisfjaršar. Žašan var leišin greiš um helstu bęi sušur um og til Reykjavķkur žó ekki vęri nś snjólaust. Ég žóttist mikil hetja eftir feršina en fįir tóku undir, en žaš skiptir litlu, žvķ eins og kallinn sagši, ef enginn hęlir mér geri ég žaš bara sjįlfur.

Nś ók ég yfir Holtavöršuheiši eins og sumar vęri. Enginn snjór į heišinni. Flennifęri um Hśnavatnssżslurnar og raunar austur fyrir Mżvatn. Hįlka var frį Vķšidal į Fjöllum og nęr žvķ ofan ķ Jökuldal en fyrir Yaris į nagladekkjum var žetta lķtiš mįl. Krapi var į Fjaršarheiši en ķ Seyšisfirši var gręnn litur rįšandi. Ég hefši įbyggilega getaš fariš ķ golf, svo fagurlega gręnn var völlurinn.

Žar sem ég hef aldrei veriš žekktur fyrir aš velja aušvelda leiš ef erfišari er ķ boši žį įkvaš ég aš aka um Öxi. Ég var dįlķtiš smeykur žegar žangaš upp var komiš enda liggur vegurinn upp ķ rśmlega fimm hundruš metra hęš. Žar var fyrst slabb og svo dįlķtill snjór. Ég óš hins vegar ķ gegnum žetta į fjallabķlnum Yaris og hann ruddi ansi vel frį sér svo upphękkušu jepparnir sem komu į eftir mér sluppu viš festur og komust klakkalaust ofan ķ hinn fagra Berufjörš.

SeyšisfjEftirleikurinn var aušveldur. Aušir vegir til Hafnar og um allt Sušurland allt til höfušborgarinnar.

Og svo eru žaš vangavelturnar eftir feršina.

Hvers vegna ķ andsk... snjóar ekki lengur almennilega hér į landi aš vetri til? Nafn landsins bendir til aš hér eigi aš vera snjór og kalt og žannig vil ég hafa žaš aš vetrarlagi.

Eflaust eru śtlendu feršamennirnir kįtir meš ašstęšur. Nęr allir bķlar sem ég mętti voru aušsjįanlega meš śtlendum ökumönnum. Žeir žekkjast śr.

ÖxiSérstaklega var mikil umferš į Sušurlandi, fjöldi bķla viš Breišamerkurlón. Žar sem ég gisti var nokkuš um śtlendinga, žó ekki vęri nś öll gisting full. Hrśga af bķlum į Sólheimasandi, allir aš skoša flugvélarflakiš. Ótrślegt.

Samanburšurinn į vetrarašstęšum fyrir žrjįtķu og sex įrum og ķ dag er slįandi. Vekur mann óhjįkvęmilega til umhugsunar um umhverfismįl og afleišingar gerša mannsins.

Myndir:

Efsta myndin er af Spįkonufelli  ķ Austur-Hśnavatnssżslu en žaš vakir yfir Skagaströnd. Eitt af mķnum uppįhaldsfjöllum.

EystrahornÖnnur myndin er tekin skammt austan viš Mżvatn. Nęr fullt tungl og sérkennilega vindskafin skż.

Žrišja myndin er tekin ķ blķšunni į Seyšisfirši. Gręnn golfvöllurinn vekur athygli.

Fjórša myndin er frį Öxi, žeim alręmda fjallvegi. Eins og sjį mį hef ég rutt hann alveg įgętlega ... nei žetta eru nż żkjur. Fęrin var nś ekki verri en žetta.

Fimmta myndin er tekin ķ Hvalnesskrišum og horft til Austurhorns og Hvalness. Hśn er tekin sķšla dags, um fimm leytiš.

 


mbl.is Śtlit fyrir hitamet um helgina
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Er hęttulegt aš kaupa lyf ķ apóteki įn rįša frį lyfjafręšingi?

Flestir hafa einhvern tķmann žurft aš leita ķ apótek vegna einhverra kvilla. Ķ slķkum tilvikum er oftast um aš ręša eitthvaš smįvęgilegt, kvef, nefrennsli, hįlsbólgu og įlķka eša vegna lķtilshįttar skaša į lķkama.

Ég hef hingaš til tališ aš žau lyf sem standa til boša įn tilvķsunar lęknis séu hęttulaus og sjįlfsögš til notkunnar en svo viršist ekki vera, žvert į móti:

Flest lausasölulyfja geta veriš skynsamleg ķ litlu magni eftir rįšleggingum lyfjafręšings og ķ samręmi viš heilbrigši og kvartanir žeirra sem ķ hlut eiga. [

...] Żmsar alvarlegar aukaverkanir geta hins vegar fylgt meš ķ kaupunum. Otrivin menthol nefdropar t.d. gegn kvefi og flensueinkennum sem nś herjar, hefur skemmt nefslķmhśšir landans meira en nokkuš annaš gegnum tķšina, ašallega vegna óhóflegrar notkunar. Mörg gigtarlyf geta t.d. veriš varasöm og jafnvel lķfhęttuleg.

Žetta segir Vilhjįlmur Ari Arason, lęknir, ķ pistli į Pressunni og manni hreinlega snarbregšur. Og hann heldur įfram:

Ofurlyf eru žau lyf stundum kölluš sem markašssett eru meš žaš ķ huga aš virka aš einhverju leiti kröftugar en eldri lyfin, žótt įhrifin komi oft ķ reynd ekki nema takmörkušum fjölda aš gagni. Lyf sem eru ętluš fįum en sķšan markašssett fyrir fjöldann, jafnvel sem lausasölulyf. Ķ flokki ofurlyfja eru t.d. nżjustu maga, ofnęmis og gigtarlyfin. Lyf sem Lyfjastofnun Evrópu hefur ķ sumum tilvikum veriš meš til sérstakrar athugunar į, hvort taka eigi ekki alfariš af lausasölumarkaši.

Žetta eru fréttir fyrir mig. Ķ sakleysi mķnu hélt ég aš stašan vęri žveröfug, hęgt vęri aš treysta žvķ aš apótekin seldu ašeins „öruggar“ vörur.  

Ķ Fréttablašinu ķ dag er fjallaš um mįliš:

Brynjślfur segir aš uppi séu hugmyndir um aš auka framboš af smęrri pakkningum verkjalyfja ef sala į lausasölulyfjum veršur gefin frjįls. Sem dęmi séu hugmyndir um aš selja paracetamol meš tķu skömmtum.

„Žaš er 1,6 sinnum hįmarksskammtur samkvęmt leišbeiningum frį Lyfjastofnun en žaš sem žś getur keypt ķ apótekum nśna er fimmfaldur og allt upp ķ rķflega žrjįtķufaldur hįmarksskammtur. Žannig aš žaš eru miklu meiri lķkur į aš misnotkunin verši af völdum pakkninga sem eru seldar ķ apótekum.“

Žetta er haft eftir Brynjślfi Gušmundssyni, sem ķ fréttinni er sagšur fara fyrir starfshópi Samtaka verlsunar og žjónustu um lausasölulyf.

Sannast sagna finnst mér žaš hrikalegt mįl aš mašur gęti hreinlega skašast į žvķ aš kaupa lyf ķ apóteki rétt eins og sagt er aš hafir gerst meš „einfalda“ nefndropa. Mašur röltir inn og bišur um nefdropa, verkjalyf eša eitthvaš įlķka og fęr skammtinn vel śtilįtinn, yfirleitt įn nokkurra varnašarorša. Mį vera aš mašur žurfi aš bišja um rįš frį lyfjafręšingnum įšur en kaupin eru gerš. 


Įhrifamikil frįsögn af kraftaverki ķ heilbirgšiskerfinu

170205 MogginFyrsta kransęšahjįveituašgeršin var framkvęmd ķ Bandarķkjunum fyrir rśmlega hįlfri öld og hafa ašgerširnar ķ raun breyst sįralķtiš sķšan; žóttu strax mjög įrangursrķk mešferš viš lķfshęttulegum sjśkdómi sem alvarlegur kransęšasjśkdómur getur veriš. [...]

Fyrsta ašgeršin į Landspķtalanum var gerš sumariš 1986 en įšur höfšu sjśklingar fariš utan ķ hjįveituašgeršir, einkum til Bretlands en lķka til Bandarķkjanna.[...] 

Sķšan hafa hįtt ķ sjö žśsund opnar hjartaašgeršir veriš framkvęmdar į Landspķtalanum og eru kransęšahjįveituašgerširnar um tveir žrišju ašgeršanna. Rśmlega 98% sjśklinga lifa ašgeršina af, og eru žį taldir meš žeir sem koma į spķtalann ķ lķfshęttulegu hjartaįfalli. [...]

Um 250 opnar hjartaašgeršir eru framkvęmdar į spķtalanum į įri hverju af fjórum hjartaskuršlęknum sem žar starfa. 

Athygli vekur aš 25% žeirra sem fara ķ kransęšahjįveituašgerš eru eldri en 75 įra. Fyrstu įrin sem ašgeršin var gerš hér į landi var sjaldgęft aš fólk į žeim aldri vęri skoriš upp enda žótti žaš upp til hópa ekki nęgilega hraust til aš žola ašgeršina.

Einn af bestu blašamönnum landsins og ritfęrustu blašamönnum landsins er Orri Pįll Ormarsson į Morgunblašinu. Grein hans um kransęšaašgeršir ķ helgarblašinu er afar vel skrifuš og fróšleg, įhrifamikill vitnisburšum um žennan hluta heilbrigšiskerfisins. Fyrir leikmann er žaš ekkert annaš en kraftaverk aš hęgt sé aš lękna ónżtar kransęšar.

Hiš merkilegast viš greinina er dįlķtil sagnfręši, lķfreynsla sjśklingsins, hęfileg kķmni, frįsögn Tómasar Gušbjartssonar, lęknis, og aušvitaš magnašar myndir Ragnars Axelssonar, ljósmyndara Morgunblašsins. Śr žessu veršur fögur saga sem fyllir lesandann gleši og įnęgju enda tekst afar vel til. Ekki bśa allir yfir žeim hęfileikum, reynslu og yfirsżn aš geta skrifaš svona góša grein og haldiš sama stķlnum frį upphafi til enda.

Eftirfarandi frįsögn ķ greininni er eiginlega kjarni hennar. Hśn er svona glešitragķsk mišaš allt viš žaš sem sjśklingurinn, Gautur Hansen, hefur gengiš ķ gegnum.

Fljótlega var hann meira aš segja oršinn nógu hress til aš hringja ķ spśsu sķna.

„Almįttugur,“ segir Anna. „Žaš var furšulegt sķmtal.“

Nś?

„Ég žekkti ekki manninn minn.“

Hśn hlęr.

„Lęknirinn hafši lįtiš mig vita strax eftir ašgeršina aš hśn hefši heppnast vel en ég bjóst ekki viš žvķ aš heyra ķ Gauti fyrr en morguninn eftir.“ 

Sķmtališ var nokkurn veginn svona:

Sęl!

Sęll!

Hvaš segir žś?

Hver er žetta?

Žekkiršu mig ekki?

Nei.

Ég er aš selja įskrift aš Morgunblašinu!

Žį fyrst hringdu bjöllur ķ höfšinu į Önnu. Žetta var žį eiginmašur hennar aš stimpla sig inn eftir ašgeršina. Augljóslega ekki bśinn aš glata

„Mér til vorkunnar žį var röddin ķ honum dįlķtiš breytt enda var hann bśinn aš vera lengi meš barkarennu ķ kokinu,“ bętir Anna viš.

Žau hlęja.

Samantekt blašamannsins og ljósmyndarans er ekkert venjulegt vištal, svipaš žeim sem finnast ķ hrśgum ķ ótal fjölmišlum. Hér er vandaš til verka af žeim sem kunna vinnubrögšin. Žannig er Mogginn yfirleitt og žess vegna er gott aš vera įskrifandi aš honum. 

Hér ķ lokin er lķklega best aš taka žaš fram aš persónulega žekki ég hvorki Orra Pįl, blašamann, né Ragnar Axelsson, ljósmyndara.


Žorvaldur Gylfason ritar nķšlausa grein

Žau tķšindi geršust ķ dag aš Žorvaldur Gylfason, prófessor, ritaši grein ķ Fréttablašiš sem ekki var nķšgrein um Sjįlfstęšisflokkinn eša rķkisstjórnina sem flokkurinn į ašild aš.

Mašur varš nęstum žvķ fyrir vonbrigšum.

Žess ķ staš fjallaši hann um Lyndon B. Johnson, fyrrum Bandarķkjaforseta, dr. Martin Luther King, mannréttindafrömuš ķ Bandarķkjunum, Barrack Obama, sem nżlega lét af embętti forseta Bandarķkjanna og svo Donald Trump, nżkjörinn forseta. Og įn žess aš uppnefna žann sķšast nefnda. 

Žetta er allt svo fallegt og vel skrifaš hjį prófessornum aš hrein unun er aš lesa. Svei mér žį, ef ég viknaši ekki viš lesturinn, sérstaklega žegar höfundurinn gerši aš žvķ skóna aš Johnson forseti hefši komiš žvķ til leišar aš dr. King fékk frišarveršlaun Nóbels įriš 1964.

Ekki gerist žaš oft aš Žorvaldur skrifi svona grein.


Eišur Gušnason, minning

Sviplegt frįfall Eišs Svanbergs Gušnasonar, fyrrverandi alžingismanns, rįšherra og sendiherra er sorglegt. Ekki ašeins er horfinn į braut įgętur stjórnmįlamašur, vķšsżnn og fjölfróšur, heldur einnig ötull barįttumašur fyrir ķslensku mįli. Nś er bókstaflega skarš fyrir skildi.

Flestir įhugmenn um stjórnmįl og ķslenskt mįl žekkja bloggiš hans, „Skrifaš og skrafaš, molar um mįlfar og mišla“ undir linknum eidur.is.

Eišur var hatrammur barįttumašur og oft į köflum grimmur, hugsanlega grimmari en hann ętlaši sér. Hann gaf engan afslįtt af réttu mįli og hafši įgęta tilfinningu fyrir žvķ.

Viš deildum oft um pólitķk og hann skammašist ķ mér ķ tölvupóstum og ég tók į móti og reyndi aš rökręša viš hann į móti. Stundum reyndumst viš sammįla en oft var talsveršur meiningarmunur okkar į milli, sérstaklega ķ pólitķk.

Ég kynntist Eiši um 1991 er hann kom sem umhverfisrįšherra til aš vera viš vķgslu Fimmvöršuskįla. Ég keyrši meš hann frį Skógum og upp į Hįlsinn. Löngu sķšar skrifaši ég žetta um feršina:

Į leišinni upp komum viš auga į bķl meš śtlenskum nśmerum sem hafši veriš ekiš śt af veginum og smįspöl į gróšurlendi, sem į žessum slóšum er sorglega lķtiš. Eišur spurši hvort ekki vęri naušsynlegt aš benda ökumanninum į yfirsjón sķna. Mér žótti žaš tilvališ.

Viš gengum aš bķlnum og hafši Eišur orš fyrir okkur en varla er hęgt aš nefna ręšuna tiltal. Miklu frekar mį segja aš rįšherrann hafi hundskammaš aumingja ökumanninn sem nęrri žvķ beygši af. Ég vorkenndi manninum mikiš og fannst žaš vart į bętandi aš segja honum aš sį sem sagt hefši honum til syndanna vęri enginn annar en umhverfisrįšherrann ķ rķkisstjórn Ķslands og sleppti žvķ žess vegna.

Mér til mikillar įnęgju svaraši Eišur ķ athugasemdum viš pistilinn. Hann skrifaši:

Ég man vel eftir feršinni, Siguršur, en ekki eftir skömmunum. Įtti hann žaš bara ekki skiliš????

Žaš var blķša į Skógum, žegar  viš fórum žašan.  Žetta var stuttur  spölur sem viš žurftum aš ganga, en   mašur varš  gegndrepa nęstum samstundis. Hįvašarok og ekta slagvešur, - lįrétt rigning.  Žetta gleymist ekki !

Žótt sé lišinn nęra aldarfjóršungur,  Siguršur, žį held ég aš ég hafi ekkert breyst ķ žessu efni. Mundi gera žetta aftur ķ dag, ef tilefni vęri til. Veršur oft hugsaš til žessarar feršar. Śr rįšuneytinu var dr. Jón Gunnar Ottósson meš mér.

Jį, svona eiga sżslumenn aš vera og žarna held ég aš Eiši sé rétt lżst. Ekkert hįlfkįk.

Mįlfarspistlar Eišs voru mikiš lesnir. Hann sagši mér aš hann vęri ekki viss hvort aš fjölmišlarnir tękju mark į honum. Ķ tölvupósti sagši hann:

Annaš er, aš blašamenn taka įbendingum og leišréttingum illa, - telja  engan žess umkominn aš segja žeim til. Žetta hef ég fundiš og veit aš ég er ekki hįtt skrifašur hjį  fréttastofu Rķkisśtvarpsins til dęmis aš taka. 

Sé svo finnst mér žetta afar sorgleg, ekki Eišs vegna heldur Rķkisśtvarpsins. Raunar var ég žeirrar skošunar aš į fyrsta ritstjórnarfundi dagsins hefši įtt aš byrja į žvķ aš fjalla um pistla Eišs. Žar aš auki hefši žaš įtt aš vera metnašarmįl hverrar ritstjórnar aš Eišur hefši ekki tilefni til aš nefna nefna nafn fjölmišilsins vegna mįlfarsvillna.

En nś er Eišur farinn og fleiri pistlar verša ekki skrifašir į žeim vettvangi sem hann markaši sér. Ķ žvķ er raunar mesta sorgin fólgin, en hver veit nema einhver glöggur og góšur ķslenskumašur taki upp žrįšinn og veiti fjölmišlum landsins ašhald. Ekki veitir nś af.

 

 

 


mbl.is Andlįt: Eišur Gušnason
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband